ࡱ> xzwq hbjbjt+t+ -AA<]    8D$h 64(L5N5N5N5N5N5N5$79r5r5====L5  L5==)d1L5 `rҥt  4`ODLAGANJE I STANJE ODLAGALI`TA OTPADA U RH  POKAZATELJI BRIGE LOKALNE ZAJEDNICE ZA OKOLI` mr. sc. Antun Schaller; mr. sc. Damir Subaai, APO d.o.o., Zagreb, Savska cesta 41/IV Jasna Kufrin, dipl. ing.; dr. sc. Savka Ku ar Dragi evi, Agencija za zaatitu okoliaa, Zagreb, Trg maraala Tita 8 ACTUAL STATUS OF LANDFILLS IN CROATIA  INDICATORS OF CONCERN OF LOCAL COMMUNITIES FOR ENVIRONMENT mr. sc. Antun Schaller; mr. sc. Damir Subaai, APO Ltd., Zagreb, Savska cesta 41/IV, Croatia Jasna Kufrin, dipl. ing.; dr. sc. Savka Ku ar Dragi evi, Environmental Protection Agency, Zagreb, Trg maraala Tita 8, Croatia Sa~etak U lanku se razmatra stanje odlagaliata otpada u Republici Hrvatskoj koje se temelji na slu~benim podacima dobivenim od nadle~nih tijela lokalne uprave i samouprave tijekom prve polovine 2004. godine. Odlagaliata se prikazuju s aspekta raspolo~ivog kapaciteta i koli ine odlo~enog otpada, vrsta odlo~enog otpada (uklju ujui i opasni otpad), provedbe sanacije, na ina tretmana procjednih voda i otplinjavanja, provoenja monitoringa, nekih od va~nijih osobina lokacije, te gravitacijskih podru ja s kojeg se otpad na odlagaliate dovozi i subjekata (komunalnih poduzea, koncesionara) koji dovoze otpad na odlagaliate. Klju ne rije i: odlagaliate otpada, kategorija odlagaliata, opasni otpad, okolia, one iaenje Abstract The current data on landfills in Croatia, officially collected from responsible local authorities in the first half of 2004, are given in the paper. Disposal capacities, quantities and types of disposed wastes (including hazardous waste if applicable), landfill recovery, treatment of landfill percolating waters and extraction of landfill gas, performance of envionmental monitoring, as well as some environmentally significant characteristics of landfill sites, description of waste originating areas for particular landfill and waste transporting companies are presented in the paper. Key words: landfill, landfill category, hazardous waste, envirnoment, pollution U v o d Tijekom prve polovine 2004. g. APO d.o.o. za usluge zaatite okoliaa i Agencija za zaatitu okoliaa proveli su u prvoj polovici 2004. g. sustavno istra~ivanje stanja odlagaliata otpada u Republici Hrvatskoj (RH). Na temelju podataka koji su tijekom istra~ivanja slu~beno dobiveni od nadle~nih tijela i slu~bi lokalne uprave i samouprave (gradovi, opine) do danas je utvreno ukupno 272 odlagaliata otpada, od ega su potpuni podaci prikupljeni za njih 257. Za svako odlagaliate prikupljeni su relevantni podaci o geografskom polo~aju i svojstvima lokacije, kapacitetu i koli ini odlo~enog otpada, vrstama odlo~enog otpada, stanju operativnosti, posjedovanju dozvola i uklju enosti u prostorno-plansku dokumentaciju, tehni koj opremljenosti i primijenjenim mjerama zaatite okoliaa, eventualnom one iaenju okoliaa i drugim zna ajkama. Cilj istra~ivanja je utvrditi stvarno stanje organiziranosti odlaganja otpada u ~upanijama, gradovima i opinama RH, uklju ujui i stupanj ureenosti te relevantna svojstva lokacija odlagaliata otpada. Time se ~eli ukazati i na razinu nastojanja tijela lokalne uprave i samouprave i samih lokalnih zajednica za primjereno odlaganje otpada, a time i njihovu brigu za o uvanjem, odnosno, poboljaanjem stanja okoliaa. Prikupljeni podaci predstavljaju polaziate za pripremu odluka o potrebi, na inima i redoslijedu (prioritetima) sanacije i/ili zatvaranja pojedinih odlagaliata, a u svjetlu usvojenog opredjeljenja ka preustroju, odnosno, optimizaciji mre~e (sustava) odlagaliata otpada u naaoj zemlji. Kategorizacija odlagaliata otpada u Republici Hrvatskoj Odlagaliata otpada razvrstana su na temelju svog pravnog statusa (posjedovanje lokacijske, graevinske i lokacijske dozvole) u etiri velike kategorije, i to: (a) legalna ureena odlagaliata; (b) slu~bena odlagaliata; (c) odobrena odlagaliata i (d) dogovorna odlagaliata. U kategoriji legalnih ureenih odlagaliata okupljena su ona odlagaliata otpada koja imaju barem jednu od spomenutih dozvola ili se nalaze u fazi njihovog ishoenja. Stoga se razlikuju (a1) potpuno legalizirana ureena odlagaliata, koja posjeduju sve tri dozvole (i u tom smislu jedina zadovoljavaju nu~ne preduvjete za rad), (a2) djelomi no legalizirana ureena odlagaliata, koja raspola~u barem jednom od triju potrebnih dozvola te su u fazi ishoenja preostalih, i (a3) ureena odlagaliata u postupku legalizacije, koja joa nemaju nijedne dozvole, ali su zapo eli postupak ishoenja prve od njih (lokacijske). Sva legalna ureena odlagaliata predviena su dokumentima prostornog ureenja. Ukupno je registrirano 47 legalnih ureenih odlagaliata, od kojih samo njih pet, i to tri javna aktivna (Gori ica kod Siska, Doline kod Bjelovara i Lokva-Vidotto kod Rovinja), jedno zatvoreno (Mala Prapatna kod Jelse na otoku Hvaru) i jedno u vlasniatvu industrijskog poduzea ( Jadran-sirovina iz Plo a) raspola~u sa svim trima dozvolama, pa su stoga svrstana u skupinu potpuno legaliziranih ureenih odlagaliata. Slu~bena odlagaliata uglavnom su velika odlagaliata na koja komunalna poduzea ili koncesionari temeljem odluke nadle~nog tijela lokalne uprave i samouprave redovito i organizirano dopremaju i odla~u komunalni i sli an otpad. Na ta se odlagaliata otpad esto odla~e ve dulje vrijeme, ali veinom nisu opremljena ureenom graevinom za odlaganje otpada i ne posjeduju nijedne od potrebnih dozvola. Ipak, na njima je uglavnom uspostavljen barem djelomi an stupanj nadzora odlo~enog otpada te su provedene neke od mjera zaatite okoliaa. Veina slu~benih odlagaliata predviena je dokumentima prostornog ureenja. Odobrena odlagaliata djeluju na temelju odgovarajueg odobrenja nadle~nog tijela lokalne samouprave, a na njih otpad dovoze manji koncesionari ili sami proizvoa i otpada. Nisu opremljena ureenim graevinama za odlaganje otpada i na njima se u pravilu ne postupa u skladu s va~eim propisima. Uglavnom nisu predviena dokumentima prostornog ureenja. Dogovorna odlagaliata-smetliata hijerarhijski su najni~a, organizacijski najloaija, a ekoloaki manje-viae posve neprihvatljiva skupina u pravilu manjih odlagaliata (smetliata) na koja stanovniatvo manjih naselja ili skupine domainstava odla~u svoj komunalni otpad na osnovi dogovora ili naputaka odgovarajueg tijela lokalne samouprave, a uz znanje lokalne uprave. Na tim se odlagaliatima u pravilu ne primjenjuju nikakve mjere fizi ke zaatite, niti se provode neke od mjera zaatite okoliaa. U pogledu broja odlagaliata po izdvojenim kategorijama treba rei da od ukupno 257 odlagaliata najviae njih (95 odlagaliata ili 37 % svih odlagaliata u RH) pripada najni~oj hijerarhijskoj i organizacijskoj kategoriji - dogovornim odlagaliatima-smetliatima. Brojem odlagaliata zatim slijedi kategorija slu~benih odlagaliata sa 71 odlagaliatem ili 28 % svih odlagaliata, pa skupina legalnih ureenih odlagaliata s 47 odlagaliata (18 % svih odlagaliata). Najmanje je odlagaliata registrirano u kategoriji odobrenih odlagaliata - 44 odlagaliata ili 17 % svih odlagaliata). Raspolo~ivim kapacitetom isti u se legalna ureena odlagaliata s oko 39,7 milijuna m3 ili 55,8 % ukupno raspolo~ivog prostora za odlaganje otpada u RH (koji iznosi oko 71,2 milijuna m3). Raspolo~ivi kapacitet slu~benih odlagaliata iznosi oko 23,3 milijuna3 (32,7 % ukupnog kapaciteta), odobrenih odlagaliata 7,3 milijuna m3 (10,3 % ukupnog kapaciteta), dok se na dogovornim odlagaliatima  bez obzira ato ih je najviae - mo~e pohraniti svega oko 0,9 milijuna m3 ili 1,3 % ukupnog kapaciteta za odlaganje otpada u RH. Jednaki redoslijed po kategorijama zapa~en je i u pogledu koli ina odlo~enog otpada, ali uz napomenu da su razlike izmeu legalnih ureenih odlagaliata i slu~benih odlagaliata daleko manje: tako je na legalnim ureenim odlagaliata do sada odlo~eno oko 18 milijuna m3 otpada (50,6 % ukupno odlo~enog otpada u RH), a na slu~benim odlagaliatima 14,6 milijuna m3 ili 41,2 % ukupno odlo~enog otpada. Na preostale dvije kategorije zajedno otpada svega 8,2 % koli ina odlo~enog otpada. Iz navedenog proizlazi da su otpadom najpopunjenija dogovorna s 81 % popunjenog raspolo~ivog kapaciteta i slu~bena odlagaliata s 63 % popunjenog raspolo~ivog kapaciteta (tablica 1). Pored razvrstavanja odlagaliata otpada prema njihovom aktualnom pravnom statusu, odlagaliata su razvrstana i s obzirom na njihovu veli inu (odnosno, koli inu odlo~enog otpada), i to na velika i ostala odlagaliata. Velika odlagaliata su sva ona odlagaliata koja zadovoljavaju barem jedan od sljedeih kriterija: (a) da su u funkciji odlaganja otpada za naselje (ili naselja) s viae od 10.000 stanovnika ili drugih naselja koja imaju karakter regionalnih srediata i/ili (b) da je na njima odlo~eno najmanje 50.000 m3 otpada. Na taj je na in izdvojeno ukupno 58 odlagaliata ili gotovo etvrtina svih do sada registriranih odlagaliata. Na njima je zajedno odlo~eno ak oko 85 % ukupno odlo~enog otpada u RH. Prema tim odlagaliatima u na elu izravno gravitira oko 3,2 milijuna stanovnika, odnosno, oko 75 % stanovniatva zemlje, razmjeatenih u 76 gradova i 200 opina RH. Preostalih 199 odlagaliata svrstano je u skupinu tzv. ostalih odlagaliata. Odlagaliata otpada u ~upanijama Glavna osobitost prostornog razmjeataja odlagaliata otpada po ~upanijama RH je  koncentracija odlo~enih koli ina u podru ju najveih gradskih srediata  Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka. Tako Grad Zagreb sa 7 milijuna m3, Splitsko-dalmatinska ~upanija s oko 5,5 milijuna m3, Osje ko-baranjska ~upanija s oko 3,1 milijuna m3 te Primorsko-goranska ~upanija s oko 2,9 milijuna m3 zajedno pohranjuju oko 52 % sveukupno odlo~enog otpada u RH i jedine su regionalne upravno-teritorijalne cjeline u kojima je odlo~eno viae od 2 milijuna m3 otpada. Postoje vrlo velike razlike u broju prijavljenih odlagaliata po ~upanijama  od dva odlagaliata u Po~eako-slavonskoj ~upaniji do njih 27 u Meimurskoj, odnosno, 28 u Vukovarsko-srijemskoj ~upaniji (tablica 2). Meutim, broj odlagaliata u na elu nije upravno razmjeran koli ini odlo~enog otpada u ~upanijama. Primjereniji pokazatelj tih koli ina je broj velikih odlagaliata, kojih je najviae u Primorsko-goranskoj (7) te Sisa ko-moslava koj i Istarskoj ~upaniji (5). S obzirom na kvalitetu odlagaliata, tj. njihov pravni status, najbolje je stanje u Zagreba koj ~upaniji (7 odlagaliata u kategoriji legalnih ureenih odlagaliata), a najloaije u Vukovarsko-srijemskoj, gdje legalnih ureenih odlagaliata nema. Izuzimajui vrlo upitan podatak od 23,2 m3 prosje no odlo~enog otpada po stanovniku u Li ko-senjskoj ~upaniji (kojega bi svakako trebalo provjeriti), najviae je otpada po stanovniku odlo~eno u Splitsko-dalmatinskoj (11,9 m3), `ibensko-kninskoj (11,2 m3) i Sisa ko-moslava koj ~upaniji (10,9 m3; tablica 2). Velika odlagaliata otpada u Republici Hrvatskoj Velika odlagaliata otpada relevantan su pokazatelj stanja odlagaliata otpada u RH, budui da je na njima odlo~eno 79 % ukupno odlo~enog otpada (tablica 1). Velika odlagaliata su pregledno po ~upanijama prikazana u tablici 3, a njihov prostorni smjeataj na slici 1. Pored podataka o kapacitetu i odlo~enim koli inama otpada iz navedenog je pregleda vidljivo da su na odlagaliata dovo~ene razli ite vrste otpada koje se u pravilu odla~u zajedno (doduae, na nekoliko se odlagaliata neke vrste otpada pohranjuju odvojeno). Iako postoje razlike meu ~upanijama, uo eno je da se pored komunalnog na veini odlagaliata odla~e i neopasni industrijski, ambala~ni, graevinski, metalni glomazni i zeleni otpad. Meutim, iako su postojea odlagaliata namijenjena uglavnom odlaganju komunalnog i sli nog otpada, ak na njih 26 (8 velikih i 18 malih), razmjeatenih u 11 ~upanija, prijavljen je opasni otpad (tablica 3, tablica 4). Ukupno je na odlagaliatima registrirano 14 vrsta otpada, pri emu najviae u Viroviti ko-podravskoj ~upaniji (12), a najmanje u Vara~dinskoj i Meimurskoj ~upaniji (5). Na zagreba kom Prudincu-Jakuaevcu prijavljene su samo dvije vrste odlo~enog otpada  komunalni i neopasni industrijski (tablica 3). Odlagaliata otpada s aspekta zaatite okoliaa Odlagaliata otpada u cjelini su u relativno loaem stanju, iako se posljednjih godina ono postupno popravlja. Tek je nekoliko saniranih odlagaliata (u pravilu manjih), ali se zna ajan broj njih nalazi u postupku ili na samom zavraetku sanacije (tablica 4). Joa uvijek je loae stanje i u pogledu odvodnje, sabiranja i obrade procjednih voda te otplinjavanja (tablica 4). Velik napredak predstavljat e kona no dovraenje sanacije Prudinca-Jakuaevca, kao i saniranje splitskog Karepovca, aibenskog Bikarca i rije kog Viaevca, ija sanacija upravo zapo inje. Zbog nepovoljnih osobina lokacija odlagaliata, posebno kad se radi o poplavnosti terena te blizine vodocrpiliata i vodozaatitnog podru ja, na nekima je ve utvreno i prijavljeno one iaenje okoliaa (Cere, Dubravica, Gorjak, Ilovac, Prudinec-Jakuaevec, Totovec; tablica 5). Redoviti monitoring okoliaa primjenuje se rijetko, i to uglavnom na nekoliko uglavnom velikih odlagaliata (tablica 5). 5. Podru ja dovoza i prijevoznici otpada na velika odlagaliata U velikoj veini slu ajeva otpad se na odlagaliata dovozi s podru ja iste ~upanije, ponekad ak i iz jednog jedinog grada (urevac, Glina, Gospi, Kri~evci, Novalja, Ogulin, Petrinja, Rab, Slatina, Velika Gorica, Virovitica, Zagreb). Dovoz otpada iz drugih ~upanija zabilje~eno je samo u dva slu aja  na vara~dinski Tur in dovozi se otpad iz dijelova Meimurske, Krapinsko-zagorske i Bjelovarsko-bilogorske ~upanije, dok se na vinkova ki Bazjaa odla~e i otpad iz Vrpolja u susjednoj, Brodsko-posavskoj ~upaniji (tablica 6). Sli no je stanje i s prijevoznicima otpada; uglavnom se radi o javnim komunalnim poduzeima koja djeluju na podru ju pojedinog grada ili opine. Postoji samo nekoliko veih poduzea koja na temelju koncesije prevozi otpad iz gradova i opina izvan ~upanije u kojima im je sjediate:  Eko-flor Plus iz Jastrebarskog,  Saubermacher-CRO iz Nedeliaa te  Jakob Becker iz Slavonskog Broda (tablica 6). Z a k l j u  a k Na temelju slu~beno dobivenih podataka od nadle~nih tijela lokalne uprave i samouprave, a koja obuhvaaju oko 90 % svih gradova i opina RH, utvreno je da se odlagaliata otpada u RH meusobno vrlo razlikuju, i to kako s glediata raspolo~ivog kapaciteta za odlaganje, tako i u pogledu koli ina i vrsta odlo~enog otpada, a posebno stupnja legalnosti rada. Posebno je va~no naglasiti da danas u Hrvatskoj svega 3-4 odlagaliata (bjelovarske  Doline , sisa ka  Gori ica , rovinjska Lokva-Vidotto i, uvjetno, zagreba ki Prudinec-Jakuaevec rade u skladu s odredbama koje proistje u iz va~ee regulative. Dakle, sva preostala 253 odlagaliata trebalo bi odmah zatvoriti! Kao prioritetne akcije u poboljaanju postojeeg stanja sustava odlagaliata otpada u naaoj zemlji trebalo bi prije svega ozbiljno razmotriti mogunosti dovraenja postupka licenciranja odlagaliata koja se nalaze u drugoj i treoj podskupini kategorije legalnih ureenih odlagaliata te provedbu ishoenja svih potrebnih dozvola i adekvatno ureenje, odnosno, sanaciju velikih odlagaliata iz skupine slu~benih odlagaliata. Pored toga, a u smislu centralizacije sustava odlaganja otpada, sva (ili gotovo sva) odlagalita iz skupine odobrenih odlagalita, kao i sva odlagalita iz kategorije dogovornih odlagalita trebalo bi to prije zatvoriti i sanirati. Naravno, sve te postupke treba provesti u skladu i u okvirima prihvaenog koncepta optimizacije sustava odlagaliata otpada u RH. L i t e r a t u r a 1.  Novelacija Katastra odlagaliata otpada u Republici Hrvatskoj , Fazno izvjeae, APO, d.o.o. za usluge zaatite okoliaa, Zagreb, 2004.  Do srpnja 2004. prikupljeni su odgovarajui podaci iz 109 gradova i 383 opine RH, ato predstavlja oko 90 % cjelokupnog teritorija zemlje. O ekuje se da istra~ivanje u potpunosti bude dovraeno do kraja 2004. godine.  Va~na je osobitost sustava odlagaliata otpada u RH da je oko 20 % sveukupno odlo~enih koli ina otpada pohranjeno na jednom jedinom odlagaliatu  Prudincu kod Jakuaevca na podru ju Grada Zagreba. PAGE 1 PAGE 9 fHJLtD~ rtvZ`B<p& 4 ^ ~ !!!.""CJH*OJQJ>*CJOJQJ5CJOJQJj0JCJOJQJU5CJOJQJ CJOJQJOJQJ CJOJQJ56CJOJQJ6CJOJQJ CJOJQJ 5OJQJ?\fJL tvBnI & F,d !$dd$d$\fJL tvBnIIUBV_"`ghDohorxyzz{{{{}.0FHJZ\`bdfh   ,  ,   +,   , Z[> {7"""N#$$$j$ )2)--00~44 6h66677b77V888 9"9X999J:L:~::::;B;`;b;;;t<v<\===>>F>z>>>>d????A"A$A&AzAAAAB(CCCCCCCFFDIjInICJH*OJQJ>*CJOJQJ5CJOJQJ6CJOJQJ CJOJQJCJH*OJQJPnIIUBV_"`ghDohozz{{{}.0FHJ`bh&`#$$$d d !d$d & F,dnIIjKlKKK8L:LLLMMQQSS4U6UnUpUUUUBV$]<]_"`ghDohoq.rvvvww[xqxxxzz{{{{{}}.02>@BDFJLXǼ 0JOJQJj0JOJQJU0JmH0J j0JUj0JOJQJUOJQJ j0JU5CJ65j0JCJOJQJUCJH*OJQJ CJOJQJ5CJOJQJ=XZ\^`h 0JOJQJ0JOJQJmHj0JOJQJUbdfh d !+ 0&P . A!"#$%S7 [0@0NormalCJOJQJmHFF Heading 1$$d@&5CJOJQJ8@8 Heading 2 $$@&5CJFF Heading 3 $$@&56CJOJQJmH<< Heading 4$@&5CJOJQJD@D Heading 5 $$@&5CJOJQJmH@@ Heading 6 $$@&5CJOJQJ<< Heading 7$@&5CJOJQJHH Heading 8$$@&5CJOJQJ@ @ Heading 9 $r@&5CJOJQJ<A@<Default Paragraph Font2B2 Body Text$5CJ6@6 Footnote TextCJmH8&@8Footnote ReferenceH*@P@"@ Body Text 2 $d CJOJQJ, @2,Footer  !&)@A& Page Number,R,Header  !:Qb: Body Text 3k CJOJQJHCrHBody Text Indent V CJOJQJS '>> "nIXh@CEFnIbhADGhB !!8@0(   B S  ?acy{}  "/0:;A_f !;CDGHOPTXabdelnxy !*+0134>AIJRT]^`aijuv|}   "#()45:;>?IJRSVW\]ijsx pzNVjvx!!""&&|((,,n.v.w..T0^0g0t00000000111111111 22222"2$2,2-26282?2V2`2i2s233444444-6061656?6L6O6[6d6m6x6~66688}888888889:+<7<q<{<<e>m>r>{>>>>-.[]$&fhpq9;CD !####)) *!*..//22336666X<Y<l<m<<<<==>>>>>>>> OEMUser22SC:\WINDOWS\Desktop\ARHIVA-TONI\ LANCI\2004\otpad-zagreb\goz-04-apo-azo- lanak-1.doc OEMUser22SC:\WINDOWS\Desktop\ARHIVA-TONI\ LANCI\2004\otpad-zagreb\goz-04-apo-azo- lanak-1.doc OEMUser22SC:\WINDOWS\Desktop\ARHIVA-TONI\ LANCI\2004\otpad-zagreb\goz-04-apo-azo- lanak-1.doc OEMUser22SC:\WINDOWS\Desktop\ARHIVA-TONI\ LANCI\2004\otpad-zagreb\goz-04-apo-azo- lanak-1.doc OEMUser22SC:\WINDOWS\Desktop\ARHIVA-TONI\ LANCI\2004\otpad-zagreb\goz-04-apo-azo- lanak-1.doc OEMUser22SC:\WINDOWS\Desktop\ARHIVA-TONI\ LANCI\2004\otpad-zagreb\goz-04-apo-azo- lanak-1.doc OEMUser22SC:\WINDOWS\Desktop\ARHIVA-TONI\ LANCI\2004\otpad-zagreb\goz-04-apo-azo- lanak-1.doc OEMUser22@C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of goz-04-apo-azo- lanak-1.asd OEMUser22@C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of goz-04-apo-azo- lanak-1.asd OEMUser22@C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of goz-04-apo-azo- lanak-1.asd-4 ^ ^  F n/DZQV  9!,|S"   u W }\ E 8 ! D`!Jr,S% '0( ?a, J, u/ 0bBN4 65 A`@ gC< @.IF FdeI L yL L wO yV #Z z]Z zta Ca c ?e }Yf L7&infl|#r Ps teh  h hhOJQJo( hhOJQJo(hh>*o(.hh>*o(.hho(..0o(...0o(.... 88o( ..... 88o( ...... `o(....... `o(........ o(......... hhOJQJo( hh^h`OJQJo(-hho(() hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo(hh^h`o(.>o(.>o(..0o(...0o(.... 88o( ..... 88o( ...... `o(....... `o(........ o(......... hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo(hho(() hhOJQJo(hho(.hho(..0o(...0o(.... 88o( ..... 88o( ...... `o(....... `o(........ o(......... hhOJQJo(0o(. hhOJQJo(o(()hho(.hh^h`o(. hhOJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(-hho(. hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( OJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo(hho(.hho(..0o(...0o(.... 88o( ..... 88o( ...... `o(....... `o(........ o(.........hho(.0o(. hh5>*o(.hho(..0o(...0o(.... 88o( ..... 88o( ...... `o(....... `o(........ o(.........PPo(()-cztaeI@.IF!L|S"}\l|#r8L7&i^ J,'0(yVN4uWCa465ZQV A`@#ZwOPs}Yfeh 0gCtD`! EF ^?a,u/?e,S%yL9!F Lz]-@<<<< "%*/238;<>0000 @000 0$0406080:0>0B0F0L0V0`0f0h0r0@0zG:Times New Roman5Symbol3& :ArialA& Arial Narrow;Wingdings"qh{ofnf{pE2k!r0d=/ZODLAGANJE I STANJE ODLAGALI`TA OTPADA U RH  POKAZATELJI BRIGE LOKALNE ZAJEDNICE ZA OKOLI` OEMUser22 OEMUser22 Oh+'0$0<P dp    [ODLAGANJE I STANJE ODLAGALITA OTPADA U RH POKAZATELJI BRIGE LOKALNE ZAJEDNICE ZA OKOLIDLA OEMUser22I EMUEMU Normal.dot  OEMUser22 123Microsoft Word 8.0O@u@st@:-o@tE2 ՜.+,D՜.+,D hp|  #APOk=1 [ODLAGANJE I STANJE ODLAGALITA OTPADA U RH POKAZATELJI BRIGE LOKALNE ZAJEDNICE ZA OKOLI Title 6> _PID_GUIDAN{0E400FCC-DA39-11D8-92EC-000347F9BD4F}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefhijklmnpqrstuvyRoot Entry F_oڥt{1TableI:WordDocument-SummaryInformation(gDocumentSummaryInformation8oCompObjjObjectPoolڥtڥt  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q