ࡱ>  5@ Ngbjbj22 XXk9x DT$ WYYYYYY$Rp} 3} 1>  WW`[ ϙx pg*e`;JlQT0JPu}PϙB 4v>4  P ϙ}}d3. STANDARDI RA UNOVODSTVENOG IZVJE`IVANJA PO SEGMENTIMA 3.1. Segmenti u hotelijerstvu prema Meunarodnom ra unovodstvenom standardu 14 3.1.1. Izvjeaivanje po segmentima Primjena Meunarodnog ra unovodstvenog standarda 14 je propisana zakonom, ato namee potrebu da se dobro upoznaju odredbe novog (promijenjenog) MRS-a 14 Izvjeaivanje o dijelovima poduzea. Ovaj MRS obvezuje hotelske poslovne sustave i u Republici Hrvatskoj da ra unovodstvene politike i interni obra un prilagode njegovim zahtjevima.  Cilj je ovog standarda utvrditi na ela za iskazivanje financijske informacije po dijelovima poduzea& te da pomogne korisnicima financijskih izvjeataja: bolje razumijevanje uspjeanosti proalog razdoblja, bolji pristup rizicima i prihodima poduzea i bolje informativne prosudbe o poduzeu kao cjelini.  Objavljivanje internih izvjeataja po segmentima prema odredbama MRS-a 14 obvezatna je za velike poduzetnike ijim se dionicama ili drugim vrijednosnim papirima javno trguje. No i oni poduzetnici koji su dragovoljno odlu ili primjenjivati MRS 14  obvezni su o poslovnim i zemljopisnim dijelovima svojeg poduzea dosljedno i kontinuirano izvjeaivati i u narednim razdobljima.  Uvoenje izvjeaivanja po segmentima iziskuje jasno definiranje interne organizacijske strukture, strukture upravljanja i sustav unutarnjeg financijskog izvjeaivanja, a sve zbog prepoznavanja i razlikovanja pojedinih segmenata, njihove snage i u inkovitosti izvjeaivanja na toj razini. Pojedine stavke prihoda i troakova dijelova poduzea treba jasno sadr~ajno definirati budui da rezultat segmenta proizlazi iz odnosa su eljavanja prihoda i troakova segmenta izravno obuhvaenih i rasporeenih po na elu uzro nosti. Predmetom izvjeaivanja mogu biti samo oni segmenti u hotelijerstvu koji ostvaruju veinu svojih prihoda prodajom vanjskim kupcima i to uz slijedee uvjete: da je relativno u eae segmenta u ukupnim prihodima svih segmenata poduzea najmanje 10%, da je rezultat segmenta, bez obzira je li pozitivan ili negativan, minimalno 10% ili viae od rezultata svih segmenata poduzea, da je imovina segmenta najmanje 10% ili viae u odnosu na ukupnu imovinu svih segmenata poduzea, te da se 75% prihoda segmenta ostvaruje od vanjskih kupaca. ak i ako nisu zadovoljeni prethodni uvjeti neki se dio poduzea mo~e odrediti kao izvjeatajni segment unato  svojoj veli ini, ili se mo~e zbrojiti u odvojeni izvjeatajni segment s jednim ili viae sli nih dijelova koji takoer samostalno nisu zadovoljili prethodne uvjete. Ako se o nekom dijelu poduzea ne izvjeauje kao samostalnom segmentu, ili ako nije zbrojen s jednim ili viae sli nih dijelova, tada se uklju uje kao nerasporeena stavka. Izvjeauje se samo o onim segmentima koji ostvaruje viae od 75% svojih prihoda na eksternom tr~iatu, a ako tom uvjetu ne udovoljavaju, spajaju se s ostalim segmentima sve dok se tom kriteriju ne udovolji. Ako je ustrojen unutarnji sustav izvjeaivanja o razli itim fazama vertikalno integriranih aktivnosti kao o poslovnim dijelovima, ato standard poti e ali ne zahtijeva, tada se transferi izmeu segmenata trebaju mjeriti prema stvarnim cijenama te transakcije. Ako prihodi, rezultat ili imovina segmenta izgubi relativno u eae od 10%, a dosad je zadovoljavao taj uvjet, treba ostati izvjeatajni segment i u tekuem razdoblju ukoliko menad~ment procijeni da e segment i nadalje imati takvo zna enje. Kada neki novi dio poduzea ispuni uvjet od 10% tada informacije koje su bile prezentirane u ranijim izvjeatajima treba prepraviti tako da se novi izvjeatajni segment iska~e zasebno i u ranijim izvjeatajima, iako u prethodnom razdoblju on nije zadovoljavao navedeni uvjet, a prepravljanje je nu~no kako bi se omoguila usporedba. Od toga se mo~e odustati jedino ako to nije prakti no i realno izvedivo. 3.1.2. Klasifikacija segmenata poduzea Prema MRS-u 14 segmenti se dijele na segmente djelatnosti i zemljopisne segmente. Segment djelatnosti je dio poduzea  koji proizvodi odreeni proizvod ili uslugu ili grupu srodnih proizvoda ili usluga za koje su rizici i povrati razli iti od drugih poslovnih segmenata (dijelova) poduzea & dok je zemljopisni segment onaj dio poduzea koji  proizvodi proizvode ili obavlja usluge u odreenom ekonomskom okru~enju s rizicima i povratima koji se razlikuju od poslovnih djelatnosti u drugim ekonomskim okru~enjima.  Definicija segmenta djelatnosti mo~e proizlaziti iz poslovnih aktivnosti i razlika u proizvodima/uslugama ili grupama proizvoda/usluga koje hotelsko poduzee proizvodi, odnosno pru~a svojim korisnicima, kupcima izvan poduzea. Definicija zemljopisnog segmenta mo~e proizlaziti iz lokacije proizvodnih ili uslu~nih kapaciteta i druge imovine poduzea ili iz lokacije tr~iata i kupaca kojima hotelsko poduzee plasira svoje proizvode i usluge. Dijelovi poduzea moraju se razlu iti na primarne i sekundardne. Dok je sustav izvjeaivanja za primarne segmente jasno definiran, za sekundardne je segmente manje zahtjevan. Hoe li segment djelatnosti ili zemljopisni segment poduzea biti primarni oblik izvjeaivanja odreuje se prema prete~nim izvorima i vrstama rizika, te rezultatima poduzea. Naime, ukoliko na rizike i visinu rezultata poduzea prete~ito utje u razlike proizvoda i usluga koje poduzee proizvodi, primarni oblik za izvjeaivanje po segmentu trebali bi biti segmenti djelatnosti, a sekundarni oblik za izvjeaivanje zemljopisni segmenti. Vrijedi i obrnuto. Dakle, ako na rizike i visinu rezultata poduzea prete~ito utje e injenica da poduzee posluje u razli itim zemljama ili na drugim zemljopisnim podru jima, primarni e oblik za sastavljanje informacije o dijelu poduzea biti zemljopisni segment, a sekundarni skupine proizvoda odnosno usluga. U pravilu poduzee e eksterno izvjeaivati o segmentima na istoj osnovi na kojoj interno izvjeauje menad~ment poduzea. Prete~it izvor rizika i rezultata postat e primarni oblik izvjeaivanja o segmentu, dok e sekundarni izvor rizika i rezultata poprimiti sekundarni oblik izvjeaivanja o segmentu. Sadr~aj je izvjeaivanja po segmentima djelatnosti i po zemljopisnim segmentima proairen i preciziran te kao primarni oblik izvjeaivanja zahtijeva odvojeno iskazivanje: prihoda segmenta od vanjskih kupaca, od prodaje i drugih prihoda ostvarenih na tr~iatu, internih prihoda ostvarenih u transakcijama meu segmentima, rezultata poslovanja (neto dobit ili gubitak) segmenta, ili na neki drugi na in utvrenoj profitabilnosti segmenta, anga~irane imovine segmenta po knjigovodstvenom iznosu, kriterija odreivanja internih cijena u odnosima meu segmentima, obveza segmenta, nastalih troakova za stjecanje nekretnina, postrojenja i opreme, kao i nematerijalne imovine nabavljene tijekom razdoblja, ukupnog iznosa rashoda za amortizaciju materijalne i nematerijalne imovine koji je uklju en u rezultat segmenta tog razdoblja, ukupnog iznosa nenov anih rashoda (osim amortizacije), te relativnog udjela dobiti ili gubitka segmenta u povezanim poduzeima, zajedni kom pothvatu ili drugim ulaganjima obra unanim prema metodi udjela ako su prete~no sve djelatnosti povezanih poduzea u jednom segmentu. Osim toga, poti e se zasebno objavljivanje bilo koje stavke prihoda ili rashoda, ako svojom visinom ili prirodom nastanka mogu obrazlo~iti uspjeanost segmenta u izvjeatajnom razdoblju. Uvoenje ovog standarda uvjetuje prikaz meuzavisnosti elemenata troakova i prihoda sa pripadajuom imovinom segmenta (npr. segment se tereti samo za onaj troaak amortizacije koji se odnosi na imovinu upravo tog segmenta). Ako neku imovinu zajedni ki koriste dva ili viae segmenata, onda tu imovinu treba rasporediti na dijelove poduzea samo ako se njihovi prihodi i rashodi takoer rasporeuju na te dijelove poduzea. Ako su poslovni dijelovi poduzea primarni oblik izvjeaivanja po segmentima, zahtjevi za objavljivanjem sekundarnog oblika su slijedei: informacije o prihodima od vanjskih kupaca po zemljopisnim podru jima, a za svaki zemljopisni segment iji prihodi od prodaje vanjskim kupcima iznose 10% ili viae od ukupnih prihoda od prodaje svim vanjskim kupcima, informacije o ukupnom knjigovodstvenom iznosu imovine segmenta, za svaki zemljopisni segment poduzea ija imovina iznosi 10% ili viae od ukupne imovine svih zemljopisnih segmenata poduzea, informacije o troakovima stjecanja nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne imovine, za svaki zemljopisni segment ija imovina iznosi 10 ili viae % od ukupne imovine svih segmenata. 3.1.3. Izvjeatajni segmenti u hotelijerstvu i turizmu Zemljopisni segmenti se esto javljaju u turizmu, posebno u agencijskom poslovanju (npr. germansko, romansko, skandinavsko, domae tr~iate i sl.). Pri odreivanju zemljopisnih segmenata poduzea treba razmatrati slijedee imbenike: sli nosti ekonomskih i politi kih uvjeta, povezanost izmeu djelatnosti razli itih zemljopisnih podru ja, podudarnost djelatnosti, posebne rizike koji se javljaju u svezi s tom djelatnoau na tom zemljopisnom podru ju, propise o kontroli te aja, te valutne rizike. U hotelijerstvu se naj eae oblikuju segmenti djelatnosti kao sastavni dijelovi jednog poduzea, a odreeni prema poslovnim aktivnostima. U pravilu je svaki od njih uklju en u dobavljanje razli ite grupe srodnih proizvoda ili usluga, namijenjenih ponajprije kupcima izvan poduzea, pri emu su zna ajni slijedei imbenici: priroda proizvoda i usluga, priroda proizvodnih postupaka, vrsta ili skupina korisnika proizvoda ili usluga, metode koje se koriste za distribuciju proizvoda ili pru~anje usluga, te priroda propisa i pravila koji ureuju ovo podru je. Polaziate u prilagodbi odredbi MRS-a 14 specifi nostima hotelijerstva i njegovom organizacijskom ustroju je u ustroju odgovarajuih razina izvjeaivanja. Pri tom je minimalno potrebno ustrojiti segment smjeataja, prehrane, pia, kao i ostalih turisti kih usluga hotela, pri emu treba voditi ra una da su primarni segmenti ona odjeljenja koja ostvaruju prihode (slika 3-1). Slika 3-1 Temeljni segmenti djelatnosti u hotelijerstvu  HOTEL    SEGMENT PRIPREME SEGMENT PRIPREME SEGMENT PRIPREME I PRU}ANJA USLUGA I PRU}ANJA USLUGA I PRU}ANJA USLUGA SMJE`TAJA PREHRANE I PIA OSTALIH TURISTI KIH USLUGA HOTELA  Poslovni prihodi Poslovni prihodi Poslovni prihodi Pojedina ni troakovi rada Pojedina ni troakovi rada Pojedina ni troakovi rada Ostali pojedina ni troakovi Pojedina ni troakovi Pojedina ni troakovi Rezultat odjeljenja materijala materijala Ostali pojedina ni troakovi Ostali pojedina ni troakovi Rezultat odjeljenja Rezultat odjeljenja  SEGMENTI POMONIH ODJELJENJA  SEGMENTI SPOREDNIH ODJELJENJA  SEGMENTI MENAD}MENT INFORMACIJSKOG SUSTAVA Izvor: Perai, M.: Standardi ra unovodstvenog izvjeaivanja u hotelijerstvu, ibid, str. 559. 3.1.4. Prihodi i rashodi u sustavu internog izvjeaivanja po segmentima u hotelijerstvu Izvjeaivanje o dijelovima poduzea u prvom se redu temelji na podacima o poslovnim prihodima i troakovima u cilju ocjene u inkovitosti tog dijela poduzea, a povezano s raspolo~ivom imovinom i intenzitetom njena koriatenja. Rezultat dijela poduzea kao ciljne veli ine u sustavu internog izvjeaivanja, ovisi o standardima obuhvaanja prihoda i rashoda tog segmenta, koji se po MRS-u 14 definiraju na slijedei na in: Prihodi segmenta predstavljaju zbroj prihoda prodaje, drugih poslovnih prihoda i dobitaka koji se ostvaruju prodajom proizvoda i usluga segmenta kupcima na tr~iatu, ali i drugim segmentima unutar poslovnog sustava, kao i dio ukupnih prihoda poduzea koji se mogu dodijeliti segmentu sukladno njegovu u eau u stvaranju prihoda poduzea ili povezanih poduzea. Rashodi segmenta su protute~a prihodima, uvjetuju ih poslovne aktivnosti segmenta. Dodjeljuju se segmentu direktno, ali se rashodima segmenta podrazumijeva i onaj primjereni dio rashoda koji se po na elu uzro nosti mo~e pripisati segmentu, a nastali su u odnosima s vanjskim kupcima, ili iz transakcija s drugim segmentima istog poslovnog sustava. U prihode segmenta uklju uje se udio u dobiti ostvaren u povezanim poduzeima, u zajedni kim pothvatima ili drugim ulaganjima koji su obra unati metodom udjela, samo ako su te stavke uklju ene u konsolidirane ili ukupne prihode na razini poduzea. Sukladno tome rashodima segmenta smatramo udio u gubitku proizaaao iz odnosa sa povezanim poduzeima, iz zajedni kih pothvata ili drugih ulaganja obra unatih metodom udjela, a prethodno iskazanih u konsolidiranim rashodima na razini poduzea. Prihodi segmenata uklju uju udjele u prihodima u zajedni ki kontroliranom subjektu zajedni kog pothvata koji je obra unan razmjernom konsolidacijom u skladu s MRS 31, Financijsko izvjeaivanje o udjelima u zajedni kim pothvatima. Analogno tome, rashodi segmenta obuhvaaju udio u rashodima u zajedni ki kontroliranom subjektu zajedni kog pothvata. Izvanredni prihodi ne spadaju u prihode segmenta, kao ni prihodi od kamata i dividendi, dobici kod prodaje uloga ili gubici kod otpisa duga (osim kad je priroda djelatnosti segmenta financijske naravi). Na drugoj strani, u rashode segmenta ne ubrajamo izvanredne rashode, kamate, gubitke od prodaje ulaganja ili otpisa duga (osim ako je priroda segmenta financijske naravi), udjele u gubicima kod povezanih poduzea, porez na dobit, ope upravne rashode, rashode menad~menta, te druge rashode koji nastaju na razini menad~menta i odnose se na poslovni sustav u cjelini, a ne na pojedini segment. Za segment ija je djelatnost prije svega financijske naravi, prihod od kamata i rashod za kamate mogu se iskazati saldirani, u jednom iznosu samo za svrhe izvjeaivanja o segmentima, ako su te stavke saldirane u konsolidiranim ili financijskim izvjeatajima poduzea. Imovinu segmenta ine poslovna sredstva koja anga~ira segment u svojim poslovnim aktivnostima, a koji se izravno mogu pripisati segmentu ili na razumnoj osnovi rasporediti na segment. Npr. ako rezultat segmenta obuhvaa prihode od kamata ili dividendi, njegova imovina obuhvaa odnosna potra~ivanja, zajmove, ulaganja i drugu imovinu koja stvara prihode. U imovinu segmenta ne spada imovina s osnova potra~ivanja za porez na dobit, ali se uklju uju ulaganja obra unata metodom udjela, i to samo ako je dobit ili gubitak od takvih ulaganja uklju ena u prihod segmenta. Obveze segmenata jesu one poslovne obveze koje proizlaze iz poslovnih aktivnosti segmenta i druge koje se mogu izravno pripisati segmentu ili se mogu na razumnoj osnovi rasporediti na segment. Npr. ako rezultat segmenta uklju uje rashod za kamatu, obveze segmenta uklju uju i obveze za tu kamatu. Obveze segmenta ne sadr~e obveze s osnova poreza na dobit. Primjenu MRS-a 14 u hotelijerstvu razrauje metoda USALI koja nala~e poativanje i dodatnih pitanja definiranja rashoda, prihoda i rezultata u sustavu internog izvjeaivanja po segmentima u hotelijerstvu ime se respektiraju specifi nosti ove grane djelatnosti i propisuje slijedee: prihodi od usluga smjeataja obuhvaeni su u neto iznosu, a na osnovu ustupanja na koriatenje prostora i ureaja sobe na itav dan, za dio dana ili za du~e razdoblje, prihodi ostvareni od pru~anja usluge smjeataja osoblju, kao i prihodi ostvareni iznajmljivanjem drugih prostora u hotelu (npr. restoranskih, banketnih i sl.) ne iskazuju se kao prihodi od usluga smjeataja, prihodi od usluga prehrane ostvaruju se prodajom hrane u restoranu, banketnom odjelu, dostavom u sobu i na druge na ine, ali tu ne ubrajamo prihode od personalnih obroka osoblja, kao ni prihode od prehrane menad~menta (reprezentacija, poslovni ru kovi, coctail i sl.), prihodi od usluga pia ostvaruju se prodajom svih vrsta pia, osim napitaka (kava i aj) i pia koja su prodana osoblju i menad~mentu, prihodi od ostalih usluga ovise o asortimanu ponuenih usluga (npr. skupovi i seminari, koncesije, najmovi poslovnih prostora, gara~a, parkiraliata i sl.), ili su to redovni prihodi koji u strukturi nisu zna ajno zastupljeni, ali pridonose kvaliteti usluga, a tu pripadaju prihodi od telefona, pranja i peglanja rublja, lanarine i drugo, troakovi direktnog materijala koriatenog u procesu pripreme i ponude usluga prehrane odnosno pia iskazuju se u odnosu prema odgovarajuim prihodima iste kategorije (npr. prema prihodima prodanih usluga prehrane odnosno pia), ije relativno u eae u strukturi razotkriva (ne)racionalnosti u troaenju u odnosu na izabranu normalu, troakovi prehrane osoblja ne ulaze u troakove direktnog materijala pripreme i ponude usluga prehrane, ve predstavljaju troakove onog segmenta, u svezi s ijim poslovanjem su nastali, troakovi osoblja su plae i nadnice svih djelatnika odreenog odjeljenja, koje se iskazuju u neto iznosu, a u tu kategoriju troakova uklju uju se joa porezi na plae, doprinosi za zdravstveno osiguranje, naknade za koriatenje godianjeg odmora, naknade i davanja za mirovinsko osiguranje, smjeataj i prehrana osoblja, premije i drugi osobni izdaci,  troakovi porculana, pribora, rublja i uniformi mogu se obuhvaati po jednoj od moguih metoda, a u okviru posebno ustrojenog ra unovodstva, koje osigurava realnije izvjeaivanje ove zna ajne stavke&   Ve je ranije istaknuto da se u hotelskim poslovnim sustavima prednost daje obra unu po standardnim varijabilnim troakovima jer se smatra dovoljno kvalitetnom osnovom za upravljanje segmentima u hotelijerstvu. Obilje~je je ove metode standardizacija elemenata obra una po mjestima i nosiocima troakova, s ciljem planiranja i kontrole internog rezultata po segmentima. Uvoenje standardnih varijabilnih troakova dio je cjelovitog procesa standardizacije u hotelskom poslovnom sustavu, a minimalno se moraju standardizirati troakovi direktnog materijala, troakovi direktnog rada i troakovi direktnih vanjskih usluga. Polaziate za vei dio potrebnih postupaka ove standardizacije nalazimo u Posebnim uzancama u ugostiteljstvu koje zahtijevaju od hotelskih poslovnih sustava da utvrde normative materijala i rada u pru~anju osnovnih usluga, te da na njima temelje pru~anje i kontrolu tih usluga. Standardni troakovi predstavljaju umno~ak standardne koli ine sa standardnom cijenom. Utvrivanjem standardnog doprinosa pokria kao razlike standardnih prodajnih cijena i standardnih varijabilnih troakova u jedinici vremena dolazimo do standardnog internog rezultata segmenta koji omoguava kontrolu profitabilnosti segmenta. 3.2. Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, kao standard izvjeaivanja u hotelijerstvu Gotovo je nemogue nai dva potpuno jednaka poslovna sustava: oni mogu biti srodni jer pripadaju istoj grani djelatnosti, ali mogu imati i zna ajne razlike. Hotel se mo~e usporeivati s prosjekom hotelijerstva, ali i oni mogu biti vrlo razli iti. Npr. hoteli kategorizirani sa dvije ili etiri zvjezdice razlikovat e se po standardima, ponudi, cijenama i sl. U okviru svoje registrirane djelatnosti hoteli mogu obavljati razli ite djelatnosti (samo smjeataj, ili pru~anje usluga smjeataja, prehrane i pia, ili uz sve to joa i djelatnost trgovine, telekomunikacijske usluge, bazen, gara~a i sl.) koje imaju razli ite pokazatelje uspjeanosti i razli itu strukturu bilance. Pojmovni, sadr~ajni i organizacijski ustroj internog obra una hotela definira se u skladu s MRS-om 14 i na elima izvjeaivanja u hotelijerstvu poznatim pod nazivom Uniform System of Accounts for the Lodging Industry (USALI). Rije  je o jedinstvenom sustavu praenja i iskazivanja rezultata poslovanja koji omoguava usporedbu nekog hotelskog poslovnog sustava sa sli nima u svijetu, te s prosjekom pojedinog segmenta meunarodnog hotelijerstva. Pojam i razvoj metode USALI Standardi izvjeaivanja o internim rezultatima u svjetskoj hotelskoj industriji pod nazivom  Uniform System of Accounts for the Lodging Industry  USALI poznati su od 1996. godine kada je deveto revidirano izdanje standardnog sustava izvjeaivanja do tada poznatog kao  Uniform System of Accounts for Hotels  USAH objavljeno pod novim nazivom. Najstarije izdanje datira joa iz 1926. godine kada ga je prvi put objavila  Hotel Association of New York . Prete~ito je bio usmjeren na velike poslovne sustave, lance hotela, a kasnije je 1961. ustrojen i sustav za manje hotelske poslovne sustave pod nazivom  Uniform System of Accounts for Small Hotels and Motels , osobito prihvaen od razvijenih turisti kih zemalja Europe. Pod pojmom USALI, podrazumijeva se danas jedinstveni ra unovodstveni sustav praenja i iskazivanja rezultata poslovanja, koji omoguava usporeivanje hotela odreenog tipa sa sli nima u okru~enju, sa ~eljom da ocijeni svoj status u odnosu na konkurenciju, te u odnosu na prosjek grupacije. USALI je sustav prilagoen informacijskim zahtjevima menad~menta svih hijerarhijskih razina odlu ivanja, ali posebno srednjoj razini menad~menta, jer osigurava informacije za ostvarenje na ela odgovornosti ( Responsibility Accounting ). Radi se o sustavu koji ima dugu tradiciju, koji je prilagoen informacijskim zahtjevima internih i eksternih korisnika, a danas je prihvaen od veine zemalja Zapadne Europe i ostalog svijeta jer  predstavlja prvi uspjeano organiziran pokuaaj postavljanja jedinstvenog sustava ra unovodstva odgovornosti u hotelskoj industriji, ali i prvi uspjeaan takav pokuaaj u bilo kojoj grani industrije . Temeljem primjene sustava USALI razvijeni su izvjeataji konzultantske tvrtke  Horwath & Horwath International koji sadr~e komparativnu analizu poslovnih rezultata i uspjeanosti pojedinih segmenata unutar svjetske hotelske industrije na uzorku od preko 3.500 hotela iz cijelog svijeta. Ti se izvjeataji prezentiraju u publikacijama Worldwide Hotel Industry  WWHI za svijet ukupno, po kontinentima, te po pojedinim zemljama.  Danas kada ~ivimo u svijetu koji se rapidno mijenja, a u kojem svjetska hotelska industrija mora iskoristiti nove izazove i nove mogunosti nu~no su joj potrebna saznanja o trendovima razvoja i operativnoj statistici prisutnoj u ovoj grani djelatnosti , istaknuto je prilikom promocije publikacije WWHI na godianjem kongresu svjetske organizacije hotelijera i restoratera (IH&RA) u Amsterdamu 1997. godine. 3.2.2. Na ela sastavljanja izvjeaa po metodi USALI U nastavku e se predstaviti sadr~aj devetog, revidiranog izdanja Uniform System of Accounts for the Lodging Industry i na ela sastavljanja izvjeaa standardiziranih metodom USALI. Sadr~aj je razdijeljen u pet glavnih poglavlja i petnaest potpoglavlja, kako slijedi: Financijski izvjeataji Bilanca stanja Izvjeataj o dobiti Izvjeataj o vlasni kom kapitalu Izvjeataj o nov anom tijeku Biljeake uz financijske izvjeataje Izvjeataji po segmentima Izvjeataj za igre na sreu Izvjeataj za eksterne korisnike o imovini Financijska analiza Oblici financijskih izvjeataja Pokazatelji poslovanja i hotelska statistika Analiza to ke pokria Bud~etiranje i bud~etska kontrola Smjernice za alociranje troakova po segmentima (ra unovodstvo odgovornosti) Na ela evidentiranja i izvjeaivanja Jedinstveni interni kontni plan Jednostavno knjigovodstvo (za manje tvrtke) Rje nik pojmova Sustav internih izvjeataja s jedinstvenim pokazateljima Suatinu knjige ine standardizirani izvjeataji i na ela njihova sastavljanja, temeljeni na standardiziranim metodama, jednoobraznom iskazivanju ra unovodstvenih podataka s ciljem izra una jedinstvenih pokazatelja po segmentima djelatnosti hotelskih poslovnih sustava. Za razumijevanje ove metodologije treba poi od globalnog, odnosno Zbirnog izvjeataja o dobitku (Summary Statement of Income) koji iskazuje rezultate poslovanja svih segmenata za odreeno razdoblje (vidi sliku 3-2). Polazi se od podjele prirodnih vrsta troakova na izravne i neizravne, s tim ato se obuhvaanje izravnih troakova vrai po primarnim segmentima, dok se neizravni troakovi tretiraju kao nerasporeeni troakovi. Primarni segmenti ostvaruju rezultat na na in da se od njihovih poslovnih prihoda odbiju njihovi poslovni rashodi i izra una doprinos pokria, odnosno bruto-mar~a. Zbroj doprinosa pokria svih segmenata umanjen za nerasporeene troakove daje Gross Operating Profit (GOP), tj. bruto profit hotela. Ovisno o potrebama i zahtjevima korisnika izvjeataja i posebnostima hotelskog poslovnog sustava ovisiti e oblik izvjeataja koji e svako poduzee modificirati prema svojim specifi nim potrebama. U stupcima se iskazuju neto prihodi, od kojih se odbijaju troakovi prodaje, plae zaposlenih i s njima povezani troakovi, kao i ostali troakovi. U posljednjem stupcu utvruje se dobitak ili gubitak, kao doprinos pokria, odnosno bruto-mar~a pojedinog poslovnog odjeljenja. Nerasporeeni operativni rashodi fiksnog su karaktera i odnose se na itavo poduzee. Nije ih jednostavno alocirati na pojedini segment (npr. administrativni i opi troakovi, troakovi zaposlenih, troakovi informacijskog sustava, sigurnost, marketing, franaiza, prijevoz, amortizacija i odr~avanje imovine, te komunalne usluge). Dobitak nakon nerasporeenih operativnih rashoda predstavlja bruto-profit ili GOP, a dobiva se oduzimanjem ukupnih nerasporeenih operativnih rashoda od ukupnog dobitka (gubitka) svih poslovnih odjeljenja. Preostaju ostali fiksni troakovi. Naknade menad~mentu se javljaju kao troakovi anga~iranja neovisne menad~ment-tvrtke za upravljanje poduzeem. Troakovi najma, porezi i osiguranje, troakovi kamata, deprecijacije i amortizacije su troakovi koji su povezani sa vlasnitvom ili najmom imovine ili opreme. Oduzimanjem ovih trokova i poreza na dobit dolazimo do neto dobitka. U zbirnom izvjetaju o dobitku, dobici od prodaje imovine iskazuju se odvojeno od prihoda, kao i gubici od prodaje imovine odvojeno od trokova. Ova se distinkcija naglaaava jer ukazuje na efikasnost menad~menta. Menad~ment je prvenstveno odgovoran za prihode i troakove iz redovnog poslovanja, sekundarno za dobitke ili gubitke od prodaje imovine. Slika 3-2 Zbirni izvjeataj o dobitku ZBIRNI IZVJE`TAJ O DOBITKURbr.POSLOVNA ODJELJENJANETO PRIHODI (A)TRO`KOVI PRODAJE (B)PLAE I POVEZANI TRO`KOVI (C)DRUGI TRO`KOVI (D)DOBITAK/GUBITAK (A-B-C-D)1Smjeatajxx.xxxxxxxxxx.xxx2Prehranaxxxxxxxxxxxxxx3Piexxxxxxxxxxxxxx4Telekomunikacijexxxxxxxx5Gara~a i parkiraliatexxxxxxxx6Golf terenixxxxxx7Golf prodavaonicexxxxxxxx8Gostinsko rubljexxxxxxxxx9Centar zdravstvene ponudexxxxxxxxx10Bazenxxxxxxx11Tenisxxxxxx12Tenis prodavaonicexxxxxxxx13Ostala odjeljenjaxxxxxxxx14Najmovi i ostali prihodixxxxxx15Ukupno poslovna odjeljenja (suma 1 do 14)xxx.xxxxx.xxxx.xxxx.xxxx.xxx16NERASPOREENI OPERATIVNI RASHODI*17Administrativni i opi poslovixxxxxxx18Kadrovixxxxx19Informacijski sistemixxxxx20Sigurnostxxxxx21Marketingxxxxx22Franaizaxxx23Prijevozxxxx24Koriatenje i odr~avanje imovinexxxx25Troakovi komunalnih uslugaxxxxxx26Ukupno nerasporeeni operativni rashodi (suma 17 do 25)xxxxxxxx27UKUPNO (15+26)xxx.xxxxx.xxxx.xxxx.xxx28GOP  Bruto profit (posljednji stupac, rbr. 15-26)x.xxx29Naknade menad~mentuxx30Troakovi najma, porezi i osiguranjexxx31DOBITAK PRIJE KAMATE, DEPRECIJACIJE I AMORTIZACIJE I POREZA NA DOBIT** (28-29-30)x.xxx32Trokovi kamatexx33DOBITAK PRIJE DEPRECIJACIJE I AMORTIZACIJE I POREZA NA DOBIT (31-32)x.xxx34Deprecijacija i amortizacijaxxx35Dobitak ili gubitak od prodaje imovinexx36DOBITAK PRIJE POREZA NA DOBIT (33-34+/-35)xxx37Porez na dobitxx38NETO DOBITAK (36-37)xxx* Nerasporeeni operativni rashodi itavog poduzea koje nije lako alocirati na poslovna odjeljenja.** Spominje se i kao EBITDA (kratica od Zarade prije kamate, poreza na dobit, deprecijacije i amortizacije)Izvor: Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, ibid, str. 33. Zbirni izvjeataj o dobitku sumarni je pregled koji proizlazi iz podataka obuhvaenih u okviru standarda 30-tak modela (Schedule) mogueg izvjeaivanja po odjeljenjima, pojedinim centrima odgovornosti i aktivnostima (Departmental Statements). Sadr~ajno je i formalno propisan u pojedinim izvjeatajima na in iskazivanja odreenih prihoda, troakova i parcijalnih rezultata, i to za slijedee u~e organizacijske dijelove u hotelskom poslovnom sustavu: Smjeataj Prehrana Pie Telekomunikacije Gara~a i parkiraliata Golf tereni Golf prodavaonice Gostinsko rublje Centar zdravstvene ponude Bazen Tenis Tenis prodavaonice Ostala odjeljenja Najmovi i ostali prihodi Administrativni i opi poslovi Kadrovi Informacijski sustavi Sigurnost Marketing 19.a Franaiza Prijevoz Koriatenje i odr~avanje imovine Troakovi komunalnih usluga Naknade managementu Troakovi najma, porezi i osiguranje Troaak kamate Deprecijacija i amortizacija Porez na dobit Hotelsko rublje Plae i nadnice Porezi na plae i nov ane potpore zaposlenima Igre na sreu Sadr~aj i forma temeljnih standardiziranih izvjeataja za etiri osnovna karakteristi na odjeljenja: smjeataja (slika 3-3), prehrane (slika 3-4), pia (slika 3-5) i bazena (slika 3-6), obrazlo~it e se sukladno odredbama MRS-a 14, te specifi nostima djelatnosti koju ovi segmenti obuhvaaju. Prihodi odjeljenja smjeataja ostvaruju se prodajom na raznim segmentima tr~iata, od grupa gostiju (poslovni gosti, udru~enja, konferencije, vladini du~nosnici, domae i strane turisti ke grupe, posade aviona i sl) ili od individualnih gostiju (business, slobodno vrijeme, povlaateni gosti, putni i hotelski aran~mani i sl.). Takse i porezi naplaeni od gosta ne mogu se priznati kao prihod. Hotelska poduzea su u tom slu aju samo posrednici naplate u ime poreznih vlasti. Barter-transakcije (roba ili usluga se razmjenjuje jedna za drugu umjesto za novac) se za potrebe eksternog izvjeaivanja iskazuju u neto iznosu, ili kao tekue sredstvo, ili kao tekua obveza, dok se saldo istekom ugovorenog roka iskazuje kao prihod odnosno rashod. Popusti se sastoje od rabata, povrata novca i refundacija, odbitaka i smanjenja iznosa na ra unu, a oduzimanjem od ukupnog prihoda, dolazimo do neto prihoda segmenta smjeataja. Troakovi plaa se sastoje od plae za redovni rad, prekovremeni rad, rad na dr~avni praznik, naknade za bolovanje, naknade za godianji odmor, dodatne naknade zaposlenima za bolji radni u inak (incentive), otpremnine i dodataka zaposlenicima odjeljenja smjeataja. Ostali troakovi osoblja uklju uju poreze na plae, troakove osiguranja osoblja i mirovinskog osiguranja koji se odnose na djelatnike odjeljenja smjeataja. Slika 3-3 Model 1- Izvjeae za odjeljenje smjeataja SMJE`TAJ - MODEL 1Rbr.OpisTekue razdoblje1PRIHODIxxxxx2POPUSTIxx3NETO PRIHODI (1-2)xxxxx4TRO`KOVI5Nadnice i plaexxx6Ostali troakovi osobljaxx7Ukupno plae i povezani troakovi (5+6)xxx8Ostali troakovi:9Kabelska i satelitska TVxx10Provizijexx11Besplatne usluge gostimaxx12Ugovorene vanjske uslugexx13Preseljenje gostaxx14Prijevoz gostaxx15Usluge pranja i kemijskog iaenjaxx16Posteljina i ru nicixx17Potroani materijalxx18Usluge rezervacijexx19Telekomunikacijexx20Obuka osobljaxx21Radna odjeaxx22Ostaloxx23Ukupno ostali troakovi (suma 9 do 22)xxx24UKUPNI TRO`KOVI (7+23)xxxx25DOBITAK (GUBITAK) ODJELJENJA (3-24)xxxxIzvor: Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, ibid, str. 34. U ovu se stavku uklju uju troakovi prehrane osoblja ije plae terete ovo odjeljenje. Drugi se troakovi sastoje od slijedeih elemenata: usluga kabelske i satelitske televizije u sobama, a bez uklju ivanja troakova iznajmljivanja filmova za gledanje, provizije plaene posrednicima u prodaji  npr. turisti kim agencijama s kojima hotel ima zaklju en ugovor o alotmanu, troaak prehrane i pia koji je uklju en u cijenu smjeataja kao besplatna usluga, a ako je troaak direktnog rada u okviru ove usluge zna ajan, pridodaje se nadnicama i plaama, ugovorene vanjske usluge kao ato su pranje prozora, iaenje tepiha, usluge dezinfekcije prostora koji pripadaju odjeljenju smjeataja, troakovi odr~avanja imovine i sl., troaak preseljenja gosta podrazumijeva troaak smjeataja gosta u drugi hotel zbog npr. overbookinga u hotelu, a mo~e obuhvaati i poklon gostu u znak isprike ili iznos plaene kompenzacije gostu u svezi s tim okolnostima, troakovi prijevoza gostiju u i iz hotela, a ako je iznos zna ajan onda o ovim troakovima treba izvjestiti posebno (Model 20  Prijevoz), usluge pranja i kemijskog iaenja zavjesa, tendi, tapeta, tepiha, ugovorene s vanjskim servisima i praonicama, a koje se mogu direktno dodijeliti odjeljenju smjeataja, posteljina uklju uje troakove jastu nica, plahti, deka, otira a i ru nika, a ovu stavku tereti i najam posteljine, potroani materijal kao ato je pisai pribor koji se nalazi u gostinskim sobama besplatno na usluzi gostima, zalihe sredstava za iaenje potroaene u odjeljenju smjeataja, zalihe obrazaca i uputa koje koriste djelatnici odjeljenja smjeataja (ne obuhvaa troakove papira i pisaeg pribora potrebnog u svrhu izdavanja ra una jer se oni svrstavaju kao nerasporeeni troaak u Model 15  Administrativni i opi poslovi), troakovi rezervacijske usluge, uklju ivo telekomunikacijski troakovi, svi telekomunikacijski troakovi koji su direktno vezani za odjeljenje smjeataja, troakovi obuke osoblja uklju ivo materijal i zalihe potroaene u obuci, te naknade instruktorima, troaak najma radne odjee za uposlenike odjeljenja smjeataja, uklju ivo troaak iaenja i preinake radne odjee, te svi oni troakovi koji se mogu izravno dovesti u vezu s odjeljenjem smjeataja, a prethodno nisu spomenuti. U izradi Izvjeaa za odjeljenje prehrane (Model 2  Prehrana) najprije se unose prihodi ostvareni prodajom usluga prehrane, uklju ujui kavu, aj, mlijeko i svje~e (nepakirane) sokove. Prihodi mogu biti raa lanjeni prema tipu i mjestu pru~anja usluge na prihode ostvarene u restoranu, u foajeu hotela, usluge pru~ene u sobi gosta, prihode od banketa i dr. Uklju eni su prihodi od prodaje bombona i cigareta, ostvarene u kombinaciji s uslugom prehrane. Slika 3-4 Model 2  Izvjeae za odjeljenje prehrane PREHRANA - MODEL 2Rbr.OpisTekue razdoblje1UKUPAN PRIHOD (4+18)xxxx2PRIHODIxxx3POPUSTIxx4NETO PRIHODI (2-3)xxx5TRO`KOVI PRODAJE6Troakovi hranexxx7Minus troakovi prehrane osobljaxx8Minus hrana utroaena za pripremu piaxxx9Plus pia utroaena za pripremu hranexx10Neto troakovi hrane (6-7-8+9)xx11Ostali troakovi prodaje xx12Ukupni troakovi prodaje (10+11)xx13BRUTO DOBIT (GUBITAK) OD PRODAJE HRANE (4-12)xxx14OSTALI PRIHODI15Zakup javnih prostora za sastankexx16Razni banketni prihodi (najam audio opreme)xx17Tereenje za servisxx18Ukupno ostali prihodi (15+16+17)xx19BRUTO DOBITAK (GUBITAK) I OSTALI PRIHODI (13+18)xxx20TRO`KOVI 21Nadnice i plaexxx22Ostali troakovi osobljaxx23Ukupno plae i povezani troakovi (21+22)xxx24Ostali troakovi25Porculan, staklo, jedai pribor i tekstilxx26Ugovorene vanjske uslugexx27Usluge pranja i kemijskog iaenjaxx28Licencex29Razni banketni troakovix30Glazba i zabavaxx31Potroani materijalxx32Telekomunikacijexx33Obuka osobljaxx34Radna odjeaxx35Ostalox36Ukupno ostali troakovi (suma 25 do 35)xxx37UKUPNO TRO`KOVI (23+36)xxx38DOBITAK (GUBITAK) ODJELJENJA (19-37)xxIzvor: Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, ibid, str. 41. Troakove prodaje u veem dijelu predstavljaju troakovi namirnica, kako onih potroaenih u pripremi hrane za goste, tako i onih potroaenih u pripremi personalnih obroka. Uobi ajeno je mjese nom inventurom namirnica utvrditi troaak usluga prehrane na na in da se od po etnih zaliha uveanih za sve kupovine tijekom mjeseca odbije kona na zaliha namirnica utvrena inventurom. Odbijaju se trgova ki popusti (ali ne i oni koji su odobreni zbog prijevremenog plaanja, kao npr. cassasconto), a dodaju zavisni troakovi nabave (npr. troakovi prijevoza, isporuke i skladiatenja, i sl.). Troakove personalnih obroka hotelska poduzea utvruju egzaktnim obra unom ili fiksnom cijenom po obroku. Troaak pripremljenih personalnih obroka tereti ostala odjeljenja, a pojavljuje se u pojedina nim izvjeatajima ostalih segmenata u stavci ostalih troakova osoblja. O namirnicama utroaenim za pripremu pia izvjeauje se na dva na ina i to kao troaak pia u Modelu 2  Prehrana (redni broj 8.) ili kao  gratis hrana u Modelu 3  Pia (redni broj 25, vidi sliku 3-5). Na prvi na in e se postupiti sa onim namirnicama koje su upotrijebljene u pripremi pia (npr. naran a, limun, maslina i sl), a u drugu grupu spadaju snack-namirnice (npr. kikiriki, pop-corn, pereci, slani atapii i sl.) koje se poslu~uju na aankovima besplatno, za vrijeme coctaila dobrodoalice ili u sli nim prigodama. Pia utroaena za pripremu hrane su npr. vina, brandy ili druga alkoholna pia koja se esto upotrebljavaju u pripremi umaka, juha ili glavnih jela, te za flambiranje u pripremi jela kod stola. U ostale prihode spadaju oni koji se ne ostvaruju od prodaje hrane, od najma soba za sastanke (ali ne gostinskih soba), prihodi od banketnih usluga (najam audio i vizualne opreme), naknada za servis (couvert), a naplaena u fiksnom iznosu ili u postotku od iznosa prodaje. Za troakove nadnica i plaa i s njima povezane troakove vrijede iste napomene nazna ene u okviru Modela 1. Specifi nosti ostalih troakova segmenta prehrane jesu: troakovi porculana, stakla, jedaeg pribora i tekstila (rublja) upotrijebljenog u poslu~ivanju gosta hranom, uklju ujui i najamninu za rublje iznajmljeno izvan poduzea, izvjeauju se u odvojenoj stavci ostalih troakova odjeljenja prehrane; vanjske usluge specifi ne za ovo odjeljenje su, pored ostalih, odmaaivanje kuhinjskih napa, troakovi odr~avanja opreme na prodajnom mjestu i sl.; u troakove licenci uklju ene su dr~avne i gradske licence, te autorska prava za izvoenje glazbenih djela; banketni troakovi se odnose na plaanje najma audio i vizualne opreme, a troakovi glazbe i zabave uklju uju sve sporedne troakove koji se mogu povezati s uslugama prehrane. Troakovi potroanog materijala odjeljenja prehrane obuhvaaju atampanje menua, troaak pribora i alata potrebnih u procesu pripreme hrane (lopatica za roatilj, tucalo za snijeg i sl.), sredstava za iaenje (za odr~avanje prostora i opreme odjeljenja prehrane istim i sanitarno urednim). U strukturi usluga u hotelijerstvu zna ajnu stavku ine pia o emu se sastavlja Izvjeae o uslugama pia (Model 3  Pie). Prihodi koji su ostvareni prodajom alkoholnih i bezalkoholnih pia raa lanjuju se prema tipu usluge na prihode restorana, foajea hotela, usluge u sobu, od banketa, mini-barova i dr., a prema vrsti pia na prihode od prodaje vina, ~estokih alkoholnih pia, piva i dr. Uklju eni su i prihodi od prodaje snacka i cigareta, ostvareni u kombinaciji s razli itim uslugama pia. Njima se suprotstavljaju troakovi prodaje: vina, ~estokih alkoholnih pia, piva, mineralne vode, voa, aeera, sirupa, bittera i sl. (ako se poslu~uju kao pie ili se koriste u pripremi mijeaanih pia). Mjese nom inventurom se utvruju mjese ni troakovi pia na na in da se nabavljene koli ine pia tijekom mjeseca uveaju za po etne zalihe i umanje za kona ne zalihe. Oduzimaju se trgova ki popusti, dodaju se uvozne carine, troakovi prijevoza, isporuke i skladiatenja, kao i porezi temeljeni na koli ini alkohola sadr~anog u prodanim i konzumiranim piima. Troakovi se umanjuju za refundacije depozita, za prodaju praznih boca i druge ambala~e koja je ranije evidentirana kao troaak. Sli no kao i kod odjeljenja prehrane, u odjeljenju pia susree se transfer pia u odjeljenje prehrane, kao i transfer namirnica u odjeljenje pia. Troakovi pia se umanjuju za pia utroaena u pripremu hrane, a uveavaju se za hranu upotrijebljenu za pripremu pia. Ostali prihodi u odjeljenju pia mogu nastati tereenjem korisnika usluge za postotak po osobi za pokrie troakova glazbe i zabavnog programa, kao naknada za servis (couvert) bilo u fiksnom iznosu, bilo u postotku od iznosa prodaje pia. Kod troakova nadnica i plaa nema razlika u odnosu na druga odjeljenja, a glede ostalih troakova segmenta pia mo~e se rei da su grupirani na vrlo sli an na in kao u odjeljenju prehrane. Razlike su zaista u detaljima, npr. kod vanjskih ugovorenih usluga u odjeljenju pia posebno se spominje odr~avanje aankomata. Stavka gratis hrane ve je ranije obrazlo~ena. Slika 3-5 Model 3 - Izvjeae za odjeljenje pia PIE - MODEL 3Rbr.OpisTekue razdoblje1UKUPAN PRIHOD (4+16)xxxxx2PRIHODIxxxx3POPUSTIxx4NETO PRIHODI (2-3)xxxx5TRO`KOVI PRODAJE6Troakovi piaxxx7Minus pia utroaena za pripremu hrane xx8Plus hrana utroaena za pripremu piaxx9Neto troakovi pia (6-7+8)xxx10Ostali troakovi prodaje xx11Ukupni troakovi prodaje (9+10)xx12BRUTO DOBIT (GUBITAK) OD PRODAJE PIA (4-11)xx13OSTALI PRIHODI14Prihodi od uveanja cijene za muzikuxx15Razni banketni prihodi (najam audio opreme)xx16Ukupno ostali prihodi (14+15)xx17BRUTO DOBITAK (GUBITAK) I OSTALI PRIHODI (12+16)xxx18TRO`KOVI 19Nadnice i plaexxx20Ostali troakovi osobljaxx21Ukupno plae i povezani troakovi (19+20)xxx22Ostali troakovi23Porculan, staklo, jedai pribor i tekstilxx24Ugovorene vanjske uslugexx25Gratis hranax26Usluge pranja i kemijskog iaenjaxx27Licencex28Glazba i zabavaxx29Potroani materijalxx30Telekomunikacijex31Obuka osobljaxx32Radna odjeaxx33Ostalox34Ukupno ostali troakovi (suma 23 do 33)xx35UKUPNO TRO`KOVI (21+34)xxxx36DOBITAK (GUBITAK) ODJELJENJA (17-35)xxxxIzvor: Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, ibid, str. 48. Veliki broj izvjeataja odnosi se na ostale turisti ke usluge i aktivnosti hotela, pa e se u nastavku prezentirati jedan od moguih - Model 10  Bazen. U okviru ovog izvjeataja izvjeauje se detaljnije o neto prihodima, plaama i povezanim troakovima, drugim troakovima i dobitku (gubitku) koji se pojavljuju zajedni ki u Zbirnom izvjeataju o dobitku u retku koji se odnosi na odjeljenje Bazen. Oblik i pojedine stavke ovog izvjeataja razlikovat e se ovisno o zahtjevima i potrebama odreenog hotelskog poslovnog sustava pa izvjeataj mo~e biti modificiran u skladu sa specifi nim potrebama. Slika 3-6 Model 10- Izvjeae za odjeljenje bazen BAZEN - MODEL 10Rbr.OpisTekue razdoblje1PRIHODIxxx2POPUSTIx3NETO PRIHODI (1-2)xxx4TRO`KOVI 5Nadnice i plaexx6Ostali troakovi osobljax7Ukupno plae i povezani troakovi (5+6)xxx8Ostali troakovi 9Kemikalijexxx10Ugovorene vanjske uslugexx11Usluge pranja i kemijskog iaenjaxx12Tekstilxx13Potroani materijalxx14Usluge vanjskih suradnikaxx15Telekomunikacijex16Obuka osobljaxx17Radna odjeaxx18Ostalox19Ukupno ostali troakovi (suma 9 do 18)xxx20UKUPNO TRO`KOVI (7+19)xxx21DOBITAK (GUBITAK) ODJELJENJA (3-20)xxxIzvor: Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, ibid, str. 80. Prihode bazena ine prihodi ostvareni iznajmljivanjem kabina, garderobnih ormaria, le~aljki i ru nika, naknada lanova i posjetitelja, te naknada naplaenih od gostiju za obuku u plivanju. Prihodi mogu biti umanjeni za uobi ajene popuste (rabati, povrati novca i refundacije, odbici i smanjenje iznosa na ra unu) pa kao takvi predstavljaju neto prihode segmenta koji se unose u Zbirni izvjeataj o dobitku (slika 3-2, redni broj 10, stupac A). Plae i nadnice, te ostali troakovi povezani s plaama u svom se sadr~aju ne razlikuju bitno od istih u drugim segmentima, ali postoji itav niz ostalih specifi nih troakova ovog odjeljenja i to: troakovi klora i drugih kemikalija za pro iaavanje vode u bazenu, ugovorene vanjske usluge odnose se na odr~avanje istoe bazena, te odr~avanje pumpnog postrojenja, troakovi pranja i kemijskog iaenja ugovoreni s vanjskim praonama rublja i kemijskim istionicama, a visina troakova odreena je iznosom na ra unu dobavlja a, troaak najma rublja koriatenog u bazenskom odjeljenju kao ato su otira i i ru nici, troaak potroanog materijala za djelatnost bazena, usluge vanjskih suradnika anga~iranih u voenju poslovanja bazena, svi telekomunikacijski troakovi direktno povezani s ovim segmentom, troakovi obuke osoblja, materijala i zaliha, te naknade instruktorima, troakovi najma radne odjee osoblja bazena, iaenje i preinaka radne odjee i dr. Primjer kompleta internih izvjeataja po standardima USALI prikazati e se u okviru modela sustava ra unovodstvenog izvjeaivanja menad~menta hotela. 3.2.3. Interni kontni plan za hotelijerstvo Za pripremu standardiziranih upravlja kih izvjeataja potrebno je osigurati relevantnu informacijsku osnovu u za to posebno osposobljenom internom ra unovodstvu, koje treba biti utemeljeno na posebnostima internog kontnog plana i primjeni modernih obra una troakova, uz odgovarajui stupanj informatizacije. Preduvjet za kvalitetnu izradu i prezentaciju ra unovodstvenih izvjeataja je pomno razraen pojedina ni kontni plan pojedinog hotelskog poslovnog sustava. Kontni planovi moraju biti prilagoeni propisima i praksi svake zemlje, a ono ato je zajedni ko svim kontnim planovima je mogunost da se temelje na na elima jedinstvenog kontnog okvira propisanog metodom USALI. Slika 3-7 Shema raa lanjivanja konta na etiri razine  PRVA DRUGA TREA ETVRTA RAZINA RAZINA RAZINA RAZINA XXX - XXX - XXX - XXX   SUB-KONTA KOJA OMOGUUJU ANALIZU I KONTROLU  KONTA TEMELJNIH KATEGORIJA IZ BILANCE I RA UNA DOBITI I GUBITKA  PRIHODNI, TRO`KOVNI I DRUGI CENTRI ODGOVORNOSTI  OZNAKA VLASNI KE PRIPADNOSTI Izvor: Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, ibid, str. 189. Sustav se temelji na mogunosti raa lanjivanja konta na etiri razine (slika 3-7), na na in da se koriatenjem dekadnog sustava mo~e jasno ozna iti i prepoznati globalna i pojedina na pripadnost svakog pojedinog podatka i informacije, za ato su osigurana i softverska rjeaenja, kako slijedi: Prva razina (xxx): oznaka vlasni ke pripadnosti Druga razina (xxx): prihodni, troakovni i drugi centri odgovornosti kao npr. 000  poduzee; 100  odjeljenje smjeataja (front office, rezervacije, domainstvo i sl.); 200  odjeljenje prehrane (kavana, blagovaonica, banketni odjel, sobni servis, kuhinja, restoran za djelatnike i sl.); 300  odjeljenje pia (npr. bar, to ionik, banketni odjel i sl.); 400  telekomunikacije; 500  sporedna odjeljenja (npr. prodavaonica suvenira, gara~e, parkiraliata, trgovine, usluge zdravlja i ljepote i sl.); 600  uprava i administracija (nrpr. ra unovodstvo, obrada podataka, kadrovi, sigurnost, prijevoz i sl.); 700  marketing; 800  investicije, odr~avanje i drugi relevantni troakovi; 900  naknade menad~mentu i druga fiksna optereenja; Trea razina (xxx): konta temeljnih kategorija iz bilance i ra una dobiti i gubitka, npr.: 100-299  Imovina, kapital i obveze; 300-399  Prihodi; 400-499  Troakovi prodaje; 500-799  Izdaci, ostali rashodi i fiksna optereenja; etvrta razina (xxx): sub-konta koja omoguavaju analizu i kontrolu, npr.: 420  Troakovi prodane hrane: 421 - Troakovi nabave namirnica; 427 - Popusti prodaje; 428 - Troakovi transporta; 429 - Ostali troakovi prodaje hrane; 430  Troakovi prodaje pia: 431 - Troakovi nabave ~estokih pia; 432 - Troakovi nabave vina; 433 - Troakovi nabave piva; 434 - Ostali troakovi nabave pia; 437 - Popusti prodaje; 438 - Troakovi transporta; 439 - Ostali troakovi prodaje pia; 440  Telekomunikacijski troakovi: 441 - Lokalni razgovori; 442 - Razgovori na daljinu; 450  Troakovi prodaje u trgovini suvenira; 460  Troakovi gara~e i parkiraliata; 490 - Troakovi prehrane zaposlenika; 492 - Povrat novca za kaucije; 495 - Provizije; 496 - itd& Odgovarajui kontni okvir mora biti usko povezan s izabranim sustavom obra una, te strukturom ra unovodstvenih izvjeataja prilagoenih stvarnim potrebama internih korisnika. 3.2.4. Standardni izvjeataji svjetske, europske i hrvatske hotelske industrije po metodi USALI U tablicama koje slijede prikazani su relevantni rezultati Horwathovog istra~ivanja provedenog 1997. i 1998. godine. injenica da je istra~ivanje provedeno prije dvije-tri godine nije bitna iz razloga ato nas u ovom radu prvenstveno interesira metodoloaki pristup izvjeaivanju. Dio istra~ivanja koji prikazuje statisti ke rezultate svjetske hotelske industrije (analize tr~ianog miksa, nacionalnost gostiju, izvori unaprijed obavljenih rezervacija, uporaba marketinakih medija, na ini plaanja, udjeli pojedinih kreditnih kartica, prosje na zauzetost soba po mjesecima i dr.), a koji nema direktne veze sa metodom USALI (1997. godine joa pod nazivom USAH), ovdje je zanemaren. Prezenirani su rezultati poslovanja svjetske hotelske industrije 1997. godine  ukupno i po kontinentima (tablica 3-1), svjetskog i europskog hotelijerstva grupiranog prema prodajnoj cijeni (luksuzni, prvoklasni i srednji ili ekonomi ni) i prema veli ini hotela (manje od 100 soba, 100 do 300 soba i hoteli s viae od 300 soba), i to u relativnim odnosima u eaa pojedine stavke prihoda i rashoda u prihodima od prodaje (tablice 3-2 i 3-3). U tablici 3-4 prezentirani su rezultati hrvatskog hotelijerstva u 1998. godini i to u formi postotka pojedine pozicije prihoda i troakova u odnosu na prihode od prodaje, raa lanjeni na etiri receptivna tr~iata: Zagreb, Istra, Kvarner i Dalmacija. Kod strukture izravnih varijabilnih troakova prezentiran je postotak u eaa troakova pojedinog odjeljenja u odnosu na prihod od prodaje istog odjeljenja. Svi ostali podaci o postotku u eaa za osnovicu imaju ukupan prihod. Veli ina po kojoj se vrai usporedba uspjeanosti hotela (u tablici 3-1 i dalje) je bruto-profit hotela ili GOP (Gross Operating Profit), do kojeg se dolazi na slijedei na in. Od ukupno ostvarenih prihoda (A) odbiju se varijabilni troakovi (B) i utvrdi operativni profit svih poslovnih odjeljenja (C), a iskazuje se u % od ukupnog prihoda (A). GOP ili bruto profit (E) dobije se kada se ostvarena visina operativnog profita svih poslovnih odjeljenja (C) umanji za fiksne troakove (D).  hj\^"*$*-888EE|VVVVVVVVV"X(XZZ>[@[[[[[\\``ȁց|ɿ⬠hu66B*CJmHphsHhu6B*CJmHphsHhu6B*mHphsH$jhu6B*CJUmHphsHjhu60JUhu6(jhu60JB*CJUmHphsHhu6B*CJmHphsHhu65B*CJmHphsH3tvx   ` b 8 lnbdtd!!!!!!!!!!!!!!!!!!!$ & F h88^8a$gdu6$ & F h88^8a$gdu6 $hh^h`ha$ $^`a$$a$ $^`a$1\fLgdf. "%%%&&&*+--87:78D99!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!$ & F h88^8a$gdu6 $hh^h`ha$$ & F h88^8a$gdu69:;;;<=0>?PADDEbGH\J^J`JJJL!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!$a$$ & Fa$$ & Fa$$ & F 8^8a$gdu6 $hh^h`ha$$ & F h88^8a$gdu6LLvMMZNNN@QzQQ RRS V|VVVVVV$WWW!!!!!!!!!!!!!!!!!!!v:!v:!v:!v: $hh^h`ha$$ & F h88^8a$gdu6 $hh^h`ha$$ & F h88^8a$gdu6W"X*XX8YY&ZZZZZ>[B[[[[[\\R]T]`lc!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!!j!!!!!$ & F a$ $^`a$$^a$^ 0^`0 $hh^h`ha$lc$filZqrstswzz|2~4\Ґ!!E!!Hd!m ! !!!!!!!!!!!!!!!!!$ & F h88^8a$gdu6 $hh^h`ha$$ & Fa$$ & Fa$$ & Fa$|~JLJL. "<!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!$h^ha$$h`ha$$ & F a$$a$ $^`a$ $hh^h`ha$|Lڞ@l~jؤ~ު*,ʮư|~"$@vxz,ѬѬѬўѬњђ})hu65B*CJ(hmHnH phsHtH hu6mHsHhu6hu6B*CJmHphsH(jhu60JB*CJUmHphsHhu66B*CJmHphsHhu6B*CJmHphsH!hu656B*CJmHphsHhu65B*CJmHphsH.<j&lԸ*RZ<|Իdf~!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! $hh^h`ha$ $^`a$$ & F r`ra$gdu6$ & F ]`]a$gdu6~o.0:bd!!!!!!v:!v:!v:!v:!v:!!~v: v:v:v:$If7kd$$If4"U"   4 af4 $$Ifa$h`h $hh^h`ha$FHLv:"v:2v:?6~v: $$Ifa$kdo$$IfִH "  Y  <   ^ n n      4 a$IfL^`npx v:v:v:v:"v:2v: $$Ifa$ $$Ifa$$IfE<~v:6 v:-v:<v: $$Ifa$$If $$Ifa$kd$$IfִH " Y  <^nn     4 av:"v:2v:<~v:kd$$IfִH " Y  <^nn     4 a $$Ifa$ v:v:v:v:"v:2v: $$Ifa$ $$Ifa$$If ,.4E<~v:6 v:-v:<v: $$Ifa$$If $$Ifa$kdJ$$IfִH " Y  <^nn     4 a4:>BHJNv:"v:2v:<~v:kd$$IfִH " Y  <^nn     4 a $$Ifa$Nz| v:v:v:v:"v:2v: $$Ifa$ $$Ifa$$IfE<~v:6 v:-v:<v: $$Ifa$$If $$Ifa$kd$$IfִH " Y  <^nn     4 av:"v:2v:<~v:kd%$$IfִH " Y  <^nn     4 a $$Ifa$  v:v:v:v:"v:2v: $$Ifa$ $$Ifa$$If:<BE<~v:6 v:-v:<v: $$Ifa$$If $$Ifa$kdn $$IfִH " Y  <^nn     4 aBHNRXZ^v:"v:2v:<~v:kd $$IfִH " Y  <^nn     4 a $$Ifa$^ v:v:v:v:"v:2v: $$Ifa$ $$Ifa$$IfE<~v:6 v:-v:<v: $$Ifa$$If $$Ifa$kd $$IfִH " Y  <^nn     4 av:"v:2v:<~v:kdI $$IfִH " Y  <^nn     4 a $$Ifa$  v:v:v:v:"v:2v: $$Ifa$ $$Ifa$$If 8:@E<~v:6 v:-v:<v: $$Ifa$$If $$Ifa$kd$$IfִH " Y  <^nn     4 a@FJNTV\v:"v:2v:<~v:kd$$IfִH " Y  <^nn     4 a $$Ifa$\ v:v:v:v:"v:2v: $$Ifa$ $$Ifa$$IfE<~v:6 v:-v:<v: $$Ifa$$If $$Ifa$kd$$$IfִH " Y  <^nn     4 av:"v:2v:<~v:kdm$$IfִH " Y  <  ^ n n      4 a $$Ifa$JL\jv v:v:v:v:"v:2v: $$Ifa$ $$Ifa$$IfE<~v:6$If $$Ifa$kd$$IfִH " Y  <^nn     4 a "$&.2:<BRTVX^b~v: v:v:v:v:"v:2v:~v: v:v:v:v:"v:2v:Ff` $$Ifa$$If $$Ifa$Jkd$$If40H"  4 af4bhjp~v: v:v:v:v:"v:2v:~v: v:v:v:v:"v:2v:~v: v:v:v:v:Ff["Ff $$Ifa$$IfFf  $$Ifa$ 0246:>BDJ\^`bfjprx"v:2v:~v: v:v:v:v:"v:2v:~v: v:v:v:v:"v:2v:~v: v:v:FfV-Ff) $$Ifa$$IfFf& $$Ifa$ "$*v:v:"v:2v:~v: v:v:v:v:"v:2v:~v: v:v:v:v:"v:2v:~v:Ff8Ff4 $$Ifa$$IfFf0 $$Ifa$ v:v:v:v:"v:2v:~v:v:2v:tmkd>$$If\H"  nn    4 aFf< $$Ifa$ $$Ifa$$If ,>.>FHv"$68@Rl6Dͽͯ{ffRͽͯ&hu6B*CJ(hmHnH phsHtH (jhu60JB*CJUmHphsHhu6hu65B*CJmHphsHhu6>*B*CJmHphsHhu66B*CJmHphsHhu6B*CJmHphsHhu66B*CJmHphsHhu6B*CJmHphsH%hu65B*hmHnH phsHtH "hu6B*hmHnH phsHtH  pv~v: v:v:v:v:"v:2v:~v: v:v:v:v:"v:2v:~v:v:FfEFfA $$Ifa$$If $$Ifa$vwz~v: v:v:v:v:"v:2v:~v:v:FfJ $$Ifa$$If $$Ifa$]kdG$$If4FH" - n     4 af4  6789~v: v:v:v:v:"v:2v:~v: v:v:v:v:FfO $$Ifa$$If $$Ifa$]kdL$$If4FH" - n     4 af49:;>?Bmqru"v:2v:~v:v:~v: v:v:v:v:"v:2v: $$Ifa$]kdU$$If4FH" - n     4 af4$IfFfS $$Ifa$~v:v:U7kdR[$$If4"U"  4 af4]kdZ$$If4FH"  -  n        4 af4$IfFfxX $$Ifa$ >@>Vz2d!!!!!!!!!!!!!!!!!! & F h^gdu6 $hh^h`ha$7kd[$$If4"U"   4 af4"4t6p*FHD!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! $hh^h`ha$h`h$^a$ 8h^8`h & F h^gdu6l!!mv:=v:M]kd\$$If4kF>U"   y         4 a:f4 $$Ifa$7kdL\$$If4U"9!   4 a:f4$If $hh^h`ha$mv:=v:mv:=v:]kd]$$If4F>U" y     4 a:f4$If $$Ifa$ 4@BFmv:=v:7mv:Zkdz_$$IfF>U"   y     4 a:$If $$Ifa$]kd^$$If4F>U"  y       4 a:f4FXZ^`mv:v:xv: $$Ifa$JkdG`$$If40U"    4 a:f4$Ifmv:v:xv:$If $$Ifa$mkda$$Ifo\>U"  4 a:$mv:v:vv:$If $$Ifa$mkdb$$If\>U"    4 a:$&*,Nmv:v:$If $$Ifa$pkdc$$If4\>U"  4 a:f4NPTVmv:v:xv:$If $$Ifa$]kd#d$$If4FU"      4 a:f4mv:v:xv:$If $$Ifa$mkde$$Ifb\>U"  4 a:mv:v:xv:$If $$Ifa$pkdf$$If4\>U"  4 a:f406mv:v:xv:$If $$Ifa$mkdg$$If\>U"  4 a:68>@djmv:v:xv:$If $$Ifa$mkdh$$If\>U"  4 a:jlrtmv:v:xv:$If $$Ifa$mkdi$$Ifb\>U"  4 a:mv:v:xv:$If $$Ifa$mkdj$$If\>U"  4 a:$*mv:v:xv:$If $$Ifa$mkdk$$If\>U"  4 a:*,24Z`mv:v:xv:$If $$Ifa$mkdl$$If\>U"  4 a:`bhjmv:v:xv:$If $$Ifa$mkdm$$Ifp\>U"  4 a:mv:v:xv:$If $$Ifa$mkdn$$If\>U"  4 a:mv:v:xv:$If $$Ifa$mkdo$$If\>U"  4 a:mv:v:xv:$If $$Ifa$mkd p$$IfU\>U"  4 a: &(6<mv:v:xv:$If $$Ifa$mkdp$$If~\>U"  4 a:<>DFmv:Qv:v:$If $$Ifa$pkdq$$If4\>U"  4 a:f4mv:=v:$If $$Ifa$pkdr$$If4\R>U"     4 a:f4*46mv:=v::Zkdt$$IfoF>U"  y       4 a:$If $$Ifa$Zkds$$IfOF>U"  y       4 a:6j$6p :     Z \ NP!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!$ & F h^a$gdu6$ & F h^a$gdu6 $hh^h`ha$.PtN\H%R%%%@&P&&'))\6h677??vCCLLLL@M`MjRR$V&V@VBVVV.WDFmv:;v:v:$If $$Ifa$mkd[$$If\S! W  4 amv:!v:$If $$Ifa$pkdZ$$If4\S ! w   4 af4 &(lrmv:Jmv:v:v:Jkdd$$If40S! t 4 af4$If $$Ifa$Zkd{$$IfFS! ]     4 artz|mv:v:v:$If $$Ifa$mkd$$If|\S! W 4 a mv:v:v:$If $$Ifa$mkd$$If\S! W 4 a^dmv:;v:v:$If $$Ifa$mkd$$If\S! W  4 adflmv:!v:$If $$Ifa$pkd$$If4\S ! w   4 af4$mv:Jmv:v:v:Jkd$$If40S! t 4 af4$If $$Ifa$Zkd1$$IfmFS! ]     4 a$&,.^dmv:v:v:$If $$Ifa$mkdɉ$$If\S! W 4 adflnmv:v:v:$If $$Ifa$mkdȊ$$If\S! W  4 amv:v:$If $$Ifa$pkdNj$$If4_\S ! N 4 af4PVmv:v:v:$If $$Ifa$]kď$$If4FS! W     4 af4VX^`mv:v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4\S ! N 4 af4mv:v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4\S ! N 4 af4 mv:v:v:$If $$Ifa$pkdŏ$$If4\S ! N 4 af4 FJmv:v:v:$If $$Ifa$pkdʐ$$If4\S ! N 4 af4JLRTtzmv:v:v:$If $$Ifa$pkdϑ$$If4\S ! N 4 af4z|mv:v:v:$If $$Ifa$pkdԒ$$If4\S ! N 4 af4mv:v:v:$If $$Ifa$pkdٓ$$If4`\S ! N 4 af4mv:v:v:$If $$Ifa$pkdޔ$$If4\S ! N 4 af428mv:v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4\S ! N 4 af48:@BPTmv:v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4l\S ! N 4 af4TV\^mv:v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4\S ! N  4 af4mv:!v:$If $$Ifa$pkd$$If4Y\S ! N   4 af4FLNmv:!v::Zkd$$IfFS!  ]       4 a$If $$Ifa$Zkd$$IfFS! ]       4 aNl "&"(F*+p-.p/03 366J<L<`><@CCtCvC!! !!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!$h^ha$$ & F^a$gdu6 $hh^h`ha$vCCCCCCCCCDmv: v:ZQmv: v:Q $$Ifa$]kd8$$If4WF  H     4 a:f4 $$Ifa$7kdɛ$$If4    4 a:f4$If D DDD(D*D.Dmv: v:7mv:]kd$$If4F  H     4 a:f4$If $$Ifa$Zkd$$IfxF  H     4 a:.D>DDDFDJDpDzD v:mv: v:]kd$$If4F  H      4 a:f4 $$Ifa$$IfzD|DDDDDDDDmv:Jmv: v:v:Jkdɠ$$If40  4 a:f4$If $$Ifa$Zkd$$IfF  H     4 a:DDDD$E*Emv:,v:v:$If $$Ifa$mkdx$$If\   H 4 a:*E,E0E2E|EEmv:,v:v:$If $$Ifa$pkdw$$If4\-  h 4 a:f4EEEEEEmv:,v:v:$If $$Ifa$pkd|$$If4\-  h 4 a:f4EEEEF Fmv: v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4\-  h  4 a:f4 F FFFRFXFmv:,v:v:$If $$Ifa$mkd$$Ifm\   H  4 a:XFZF`FFFmv: v:$If $$Ifa$pkd$$If4\-  h   4 a:f4FFFFFFF:G@Gmv:Jmv: v:v:Jkd$$If40  4 a:f4$If $$Ifa$Zkd$$IfF  H     4 a:@GBGHGJGGGmv: v:v:$If $$Ifa$mkd>$$If\   H 4 a:GGGGGGmv:,v:v:$If $$Ifa$mkd=$$If\   H  4 a:GGG^HfHmv: v:$If $$Ifa$pkd<$$If4\-  h   4 a:f4fHhHnHHHHHHHmv:Jmv: v:v:JkdF$$If4b0  4 a:f4$If $$Ifa$Zkd]$$IfF  H     4 a:HHHHHHmv: v:v:$If $$Ifa$mkd$$If\   H 4 a:HHHHPIXImv:,v:v:$If $$Ifa$mkd$$If\   H  4 a:XIZI`IbIIImv: v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4\-  h 4 a:f4IIIIIImv:,v:v:$If $$Ifa$mkd$$If\   H 4 a:IIII$J*Jmv:,v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4\-  h 4 a:f4*J,J2J4JNJRJmv:,v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4\-  h 4 a:f4RJTJZJ\JJJmv:,v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4\-  h 4 a:f4JJJJJJmv:,v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4\-  h 4 a:f4JJJJJJmv:,v:v:$If $$Ifa$pkd $$If4\-  h 4 a:f4JJJK&K,Kmv:,v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4\-  h 4 a:f4,K.K4K6KXK\Kmv:,v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4\-  h 4 a:f4\K^KdKfKKKmv:,v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4 \-  h 4 a:f4KKKKKKmv:,v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4\-  h 4 a:f4KKKKKKmv:,v:v:$If $$Ifa$pkd$$$If4\-  h 4 a:f4KKKK&L,Lmv:,v:v:$If $$Ifa$pkd)$$If4\-  h  4 a:f4,L.L4LdLnLmv: v:$If $$Ifa$pkd.$$If4F\-  h   4 a:f4nLpLvLLLLmv: v::Zkd*$$IfF   H       4 a:$If $$Ifa$ZkdO$$IftF  H       4 a:LbMdMRRhRjRRRRRR!! !!!!mv:v: $$Ifa$7kd$$If49!t    4 af4$If $h]^h`]a$ $hh^h`ha$$h^ha$ RRRRRRmv:v:4]kdU$$If4Fn9! &     4 af4$If $$Ifa$]kdt$$If4Fn9! &     4 af4RRRRRS(S0Smv:v:mv:v:]kdD$$If4Fn9! &     4 af4$If $$Ifa$0S2S6SJSLSPSRSrSxSmv:Gmv: v:v:Jkd"$$If40n9!  4 af4$If $$Ifa$]kd3$$If4nFn9! &      4 af4xSzS~SSSSmv: v:v:$If $$Ifa$mkd$$If\n9! H 4 aSSSS TTmv:v:v:$If $$Ifa$mkd$$If\n9! H  4 aTTTTTmv: v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4_\nn 9! & 4 af4>T@TDTFT\TdTmv:v:v:$If $$Ifa$mkd$$If\n9! H 4 adTfTlTnTTTmv:v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4\nn 9! & 4 af4TTTTTTmv:v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4\nn 9! & 4 af4TTUUUUmv:v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4\nn 9! & 4 af4UU$U&ULURUmv:v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4\nn 9! & 4 af4RUTUZU\UUUmv:v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4\nn 9! & 4 af4UUUUUUmv:v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4\nn 9! & 4 af4UUUUUUmv:v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4n\nn 9! & 4 af4UUUUVVmv:v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4\nn 9! & 4 af4VV$V&V4V8Vmv:v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4\nn 9! & 4 af48V:V@VBVVVmv:v:v:$If $$Ifa$pkd$$If4\nn 9! &  4 af4VVVVVmv:v:$If $$Ifa$pkd$$If4m\nn 9! &    4 af4VVV$W,W.Wmv:v::Zkd$$IfFn9!  &       4 a$If $$Ifa$Zkd&$$IfFn9! &       4 a.WWW>[\L]^T__```paabbcc.d0dffzi|i~iii!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!$ & F h88^8a$gdu6 $hh^h`ha$tivijj jVjdjljxjjjjjk$k*k,kkk8l:llllmhmmoooo4p6p:pRp,qDquvݾscccschu65B*CJmHphsHhu66B*CJmHphsHhu6B*CJmHphsH jhu6B*UmHphsHhu65B*mHphsHhu6>*B*mHphsHhu6B*mHphsH$jhu6B*CJUmHphsHhu6B*CJmHphsH(jhu60JB*CJUmHphsH&iiiiiiiiiiiiij jVjjk&k(k*klkkkk6l!!!!!!!!!!!!!!!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:$hh&d  P  ^h`ha$ $hh^h`ha$6l8l|llllllmmo8p:pppqxrr,st!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!!!!!!!H!H!Ճ!H!H!Ճ$ & F h88^8a$gdu6$h^ha$$ & F h^a$gdu6hh&d  P  ^h`h$hh&d  P  ^h`ha$ttuuuuvvwVwww\xxxy>yyy z!Ճ!H!H!H!!!H!H!H!H!!!H!H!H!H!H!H!H$ & F h^a$gdu6$ & F h^a$gdu6$ & F h^a$gdu6$h^ha$$ & F h88^8a$gdu6vww}}~"v^`FH`b"$z|RT(*Z\lnӿӽӫ%hu65B*hmHnH phsHtH *hu6B*OJQJhmHnH phsHtH "hu6B*hmHnH phsHtH Uhu66B*CJmHphsHhu6hu6B*CJmHphsHhu65B*CJmHphsHhu6B*CJmHphsH3 zDz|zzz&{n{{{|v|| }J}l}}}~~~~~~~!H!H!H!H!H!H!H!H!H!H!H!H!H!H!H!!!!!!!!h`h$a$$ & F h88^8a$gdu6$ & F h^a$gdu6~~jZv <^!!! !!!!!!!!!v:v:v:v:v:v:v: $$Ifa$ $p^p`a$ $hh^h`ha$ $p`^p``a$h`hGOP se dalje umanjuje za ugovorene naknade menad~mentu i dobivamo isti ostatak (F) u koji nisu uklju eni zajedni ki troakovi poslovnog sustava. Prezentirana tablica predo ava tipi an izvjeataj rezultata poslovanja sastavljen prema metodi USALI. Uo ava se da je u ukupnoj svjetskoj hotelskoj industriji ostvarena razina GOP-a 30,2% od ukupnog prihoda. Iznadprosje ni GOP ostvaruje hotelijerstvo Afrike, Srednjeg Istoka i Azije. Australija, Latinska Amerika i Europa ostvaruju GOP ispod svjetskog prosjeka, dok je Sjeverna Amerika po ostvarenom GOP-u jednaka svjetskom prosjeku. Tablica 3-1 Rezultati poslovanja svjetske hotelske industrije po metodi USALI (postotak u odnosu na prihode od prodaje) Prihodi / troakoviSvijet - ukupnoAfrika i Srednji IstokAzijaAustralijaEuropaLatinska AmerikaSjeverna AmerikaStupanj iskoriatenosti67,7%61.50%72,9%75,1%64,6%62,7%69,2%Prosje ni broj soba236225304241168200284Prosje ni prihod po sobi u USD87,42101,55104,04100,3678,5076,6190,65Struktura prihodaSmjeataj59,258,857,359,150,958,866,6Prehrana i pie33,231,933,434,741,928,726,8Usluge telefona2,64,53,12,42,14,22,5Ostali prihodi5,14,86,23,95,28,34,1(A) Ukupno prihodi100,0100,0100,0100,0100,0100,0100,0% u eaa pojedinih vrsta troakova u strukturi iste vrste prihoda odjeljenjaSmjeataj28,619,122,533,233,127,726,4Prehrana i pie76,873,073,183,071,981,580,0Usluge telefona69,065,585,172,566,994,860,9Ostali rashodi odjeljenja2,11,61,82,42,23,61,8(B) Ukupno varijabilni troakovi44,838,539,951,549,444,441,6(C) Operativni profit svih poslovnih odjeljenja 55,261,560,148,550,655,658,4Operativni rashodi koji se ne obuhvaaju po odjeljenjima (u % od prihoda)Administrativni i opi troakovi9,69,48,77,69,212,59,9Marketing4,62,93,44,73,34,66,1Naknada za franaizu0,90,30,20,20,20,21,8Troakovi energije4,63,45,93,03,95,94,9Odr~avanje imovine vlasnika5,35,45,14,44,64,75,5(D) Ukupno fiksni troakovi segmenta25,021,423,319,921,230,928,2(E) GOP30,240,136,828,629,424,730,2Naknada managementu2,65,22,23,02,22,32,8(F) GOP (-) naknade managementu27,634,934,625,627,222,427,4Izvor: Perai, M.: Standardi ra unovodstvenog izvjeaivanja u hotelijerstvu, ibid, str. 566. preneseno prema Worldwide Hotel Industry Study 1997. ibid, str. 26. Tablica 3-2 Rezultati poslovanja svjetske hotelske industrije po metodi USALI (postotak u odnosu na prihode od prodaje) Prihodi / troakoviSvijet - ukupnoPrema cijeniPrema veli iniLuksuzniPrvoklasniSrednji - ekonomi niManje od 100 soba100 do 300 sobaViae od 300 sobaStupanj iskoriatenosti67,7%70,9%69,8%64,5%61,2%67,4%72,7%Prosje ni broj soba23633123019164183469Prosje ni prihod po sobi u USD87,42150,7787,2654,7672,4482,28108,99Struktura prihodaSmjeataj59,259,160,158,750,362,059,2Prehrana i pie33,231,832,634,242,631,031,7Usluge telefona2,63,12,72,22,02,63,0Ostali prihodi5,16,04,74,85,24,56,2(A) Ukupno prihodi100,0100,0100,0100,0100,0100,0100,0% u eaa pojedinih vrsta troakova u strukturi iste vrste prihoda odjeljenjaSmjeataj28,627,128,129,833,427,927,0Prehrana i pie76,878,276,176,674,977,377,0Usluge telefona69,060,962,777,782,768,661,7Ostali rashodi odjeljenja2,12,62,21,92,32,02,3(B) Ukupno varijabilni troakovi44,844,444,645,149,543,843,7(C) Operativni profit svih poslovnih odjeljenja55,255,655,454,950,556,256,3Operativni rashodi koji se ne obuhvaaju po odjeljenjima (u % od prihoda)Administrativni i opi troakovi9,69,29,210,210,49,98,5Marketing4,65,24,84,33,24,85,3Naknada za franaizu0,90,30,71,20,21,10,8Troakovi energije4,63,54,15,54,64,74,3Odr~avanje imovine vlasnika5,35,54,95,55,25,45,2(D) Ukupno fiksni troakovi segmenta25,023,723,726,723,625,924,1(E) GOP30,231,931,728,226,930,332,2Naknada managementu2,62,42,42,71,92,82,5(F) GOP (-) naknade managementu27,629,529,325,525,027,529,7Izvor: Worldwide Hotel Industry Study 1997., ibid, str. 28. Promatrajui rezultate poslovanja hotela grupiranih prema cijeni (tablice 3-2 i 3-3), najvei GOP ostvaruje grupa luksuznih hotela, kako u ukupnom svjetskom (31,9%), tako i u europskom hotelijerstvu (31,2% od prihoda). Usporedbom rezultata poslovanja hotela grupiranih prema veli ini, najvei postotak GOP-a u odnosu na prihode u svjetskim razmjerima ima grupa hotela sa viae od 300 soba (32,2%), dok u europskim razmjerima primat dr~i grupa hotela sa viae od 100, a manje od 300 soba (30,2%). Tablica 3-3 Rezultati poslovanja europske hotelske industrije po metodi USALI (postotak u odnosu na prihode od prodaje) Prihodi / troakoviEuropa - ukupnoPrema cijeniPrema veli iniLuksuzniPrvoklasniSrednji - ekonomi niManje od 100 soba100 do 300 sobaViae od 300 sobaStupanj iskoriatenosti64,6%67,3%66,0%62,6%62,4%65,1%68,0%Prosje ni broj soba16824417313563161449Prosje ni prihod po sobi u USD78,50143,2183,3350,0266,5481,9395,20Struktura prihodaSmjeataj50,956,051,948,343,654,057,5Prehrana i pie41,936,141,244,649,439,034,2Usluge telefona2,12,92,01,71,62,22,9Ostali prihodi5,25,05,05,55,44,95,5(A) Ukupno prihodi100.0100.0100.0100.0100.0100.0100.0% u eaa pojedinih vrsta troakova u strukturi iste vrste prihoda odjeljenjaSmjeataj33,129,731,335,635,632,031,1Prehrana i pie71,977,372,469,569,471,978,0Usluge telefona66,952,158,778,375,664,855,4Ostali rashodi odjeljenja2,21,92,22,42,62,11,9(B) Ukupno varijabilni troakovi49,447,749,250,352,248,247,3(C) Operativni profit svih poslovnih odjeljenja50,652,350,849,747,851,852,7Operativni rashodi koji se ne obuhvaaju po odjeljenjima (u % od prihoda)Administrativni i opi troakovi9,28,78,99,79,49,19,1Marketing3,34,43,52,82,6364,2Naknada za franaizu0,20,20,30,20,20,20,5Troakovi energije3,93,13,64,43,73,94,1Odr~avanje imovine vlasnika4,64,74,44,74,14,85,3(D) Ukupno fiksni troakovi segmenta21,221,120,721,820,021,623,2(E) GOP29,431,230,127,927,830,229,5Naknada managementu2,22,11,72,61,82,42,4(F) GOP (-) naknade managementu27,229,128,425,326,027,827,1Izvor: Worldwide Hotel Industry Study 1997., ibid, str. 44. U okvirima hrvatskog hotelijerstva (tablica 3-4) najbolje rezultate poslovanja u 1998. godini, mjereno visinom postotnog u eaa GOP-a u ukupnom prihodu, bilje~i Zagreb (22,5%), iznad hrvatskog prosjeka joa je Kvarner (19,9%), dok su Istra i Dalmacija ispod prosje nih 16,6% GOP-a u ukupnim prihodima hrvatskog hotelijerstva. U svim tablicama prezentirano je nekoliko najva~nijih pokazatelja hotelske statistike: stupanj iskoriatenosti, prosje ni broj soba, prosje na cijena po sobi i prosje ni broj zaposlenih po sobi. Komparacijom stupnja iskoriatenosti uo ava se znatno slabije koriatenje kapaciteta hrvatskog hotelijerstva u odnosu na svjetsko i europsko. Ako se tome doda da je prosje an prihod po sobi hrvatskog hotela daleko ispod normale, mo~e se zaklju iti kako se na rezultat poslovanja hrvatske hotelske industrije, uz bolju kontrolu svih vrsta troakova, najdirektnije mo~e utjecati poveanjem stupnja koriatenja kapaciteta, te podizanjem kvalitete, obogaenjem ponude i sadr~aja koji e potaknuti porast prosje ne cijene po sobi. Slijede tri tablice sa rezultatima poslovanja svjetske (3-5 i 3-6) i europske (3-7) hotelske industrije prezentiranim u dolarskim prosje nim iznosima po raspolo~ivoj sobi, ime se nadopunjuju informacije o postotnoj strukturi i relativnim odnosima. Tablica 3-4 Rezultati poslovanja hrvatske hotelske industrije po metodi USALI (postotak u odnosu na prihode od prodaje) Prihodi / troakoviHrvatskaZagrebIstraKvarnerDalmacijaStupanj iskoriatenosti41,4%50,6%43,3%45,8%36,0%Prosje ni broj soba227252221197240Prosje no ostvarena cijena sobe u kn256,43531,38251,79270,12185,46Prosje an broj zaposlenih po sobi0,420,680,390,470,36PRIHODISmjeataj56,753,160,162,454,3Prehrana i pie33,830,632,831,639,3Usluge telefona2,43,61,82,21,9Ostali prihodi7,112,55,33,84,6(A) Ukupno prihodi100.0100.0100.0100.0100.0% u eaa pojedinih vrsta troakova u strukturi iste vrste prihoda odjeljenjaSmjeataj24,024,121,620,528,8Prehrana i pie103,789,3107,7111,4109,8Usluge telefona67,059,069,071,080,2Ostali rashodi odjeljenja37,436,439,736,738,1(B) Ukupno varijabilni troakovi52,946,951,650,962,1(C) Operativni profit svih poslovnih odjeljenja47,153,148,449,137,9Operativni rashodi koji se ne obuhvaaju po odjeljenjima (u % od prihoda)Administrativni i opi troakovi11,713,613,68,29,3Marketing3,95,33,15,52,5Naknada za franaizu-----Troakovi energije6,55,38,06,96,1Odr~avanje imovine vlasnika8,46,410,08,68,7(D) Ukupno fiksni troakovi segmenta30,530,634,729,226,6(E) GOP16,622,513,719,911,3Naknada managementu1,71,13,70,20,9(F) GOP (-) naknade managementu14,921,410,019,712,4Izvor: obrada autora prema Horwath: Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj 1998., Horwath Consulting Zagreb, 1998, str.20-21. Ne raspola~e se podacima o rezultatima svjetskog, europskog, pa ni hrvatskog hotelijerstva npr. grupe hotela sa sezonskim u odnosu na grupu hotela sa cjelogodianjim poslovanjem, ili na grupu gradskih hotela u odnosu na grupu hotela odmorianog tipa, i sl. Takvi podaci bili bi vrlo korisni za bud~etiranje, nadzor racionalnosti i ocjenu efikasnosti upravljanja hotelom. Tablica 3-5 Rezultati poslovanja svjetske hotelske industrije po metodi USALI (iznosi po raspolo~ivoj sobi) Prihodi / troakoviSvijet - ukupnoAfrika i Srednji IstokAzijaAustralijaEuropaLatinska AmerikaSjeverna AmerikaStupanj iskoriatenosti67,7%61.50%72,9%75,1%64,6%62,7%69,2%Prosje ni broj soba236225304241168200284Prosje ni prihod po sobi u USD87.42101.55104.04100.3678.576.6190.65Prihodi u USDSmjeataj23.09223.87031.82629.46519.65216.87124.040Prehrana i pie12.95012.90918.60617.35116.1788.2349.674Usluge telefona1.0141.8271.7221.1978111.205902Ostali prihodi1.9891.9483.4431.9452.0072.3821.480(A) Ukupno prihodi39.04540.55455.59749.95738.64828.69236.096Izravni varijabilni troakovi odjeljenjaSmjeataj6.6044.5597.1619.7826.5054.6736.347Prehrana i pie9.9469.42413.60114.40111.6326.7117.739Usluge telefona7001.1971.4658685431.142549Ostali rashodi odjeljenja8206491.0011.1998501.033650(B) Ukupno varijabilni troakovi18.07015.82923.22826.25019.53013.55915.285(C) Operativni profit svih poslovnih odjeljenja20.97524.72532.36923.70819.11815.13320.811Nerasporeeni operativni rashodi Administrativni i opi troakovi3.7483.8124.8373.7973.5563.5873.574Marketing1.7961.1761.8902.3481.2751.3202.202Naknada za franaizu 3511221111007757650Troakovi energije1.7961.3793.2801.4991.5071.6931.769Odr~avanje imovine vlasnika2.0692.1902.8352.1981.7782.2091.985(D) Ukupno fiksni troakovi segmenta9.7608.67912.9539.9428.1938.86610.180(E) GOP11.21516.04619.41613.76610.9256.26710.631Naknada managementu1.0152.1091.2231.4998506601.011(F) GOP (-) naknade managementu10.20013.93718.19312.26710.0755.6079.620Izvor: Worldwide Hotel Industry Study 1997., ibid, str. 27. Tablica 3-6 Rezultati poslovanja svjetske hotelske industrije po metodi USALI (iznosi po raspolo~ivoj sobi) Prihodi / troakoviSvijet - ukupnoPrema cijeniPrema veli iniLuksuzniPrvoklasniSrednji - ekonomi niManje od 100 soba100 do 300 sobaViae od 300 sobaStupanj iskoriatenosti67,7%70,9%69,8%64,5%61,2%67,4%72,75Prosje ni broj soba23633123019164183469Prosje ni prihod po sobi u USD87.42150.7787.2654.7672.4482.28108.99Prihodi u USDSmjeataj23.09240.62423.40113.89518.27121.31630.246Prehrana i pie12.95021.85912.7328.09615.47410.65916.145Usluge telefona1.0142.1311.0515217278941.533Ostali prihodi1.9894.1241.8301.1361.8891.5473.167(A) Ukupno prihodi39.04568.73839.01423.64836.36134.41651.091Izravni varijabilni troakovi odjeljenjaSmjeataj6.60411.0096.5764.1416.1035.9478.166Prehrana i pie9.94617.0949.6896.20211.5908.23912.432Usluge telefona7001.298659405601613946Ostali rashodi odjeljenja8201.7878584498366881.175(B) Ukupno varijabilni troakovi18.07031.18817.78211.19719.13015.48722.719(C) Operativni profit svih poslovnih odjeljenja20.97537.55021.23212.45117.23118.92928.372Nerasporeeni operativni rashodi Administrativni i opi troakovi3.7486.3243.5892.4123.7823.4074.343Marketing1.7963.5741.8731.0171.1641.6522.708Naknada za franaizu 35120627328473379409Troakovi energije1.7962.4061.6001.3011.6731.6182.197Odr~avanje imovine vlasnika2.0693.7811.9121.3011.8911.8582.657(D) Ukupno fiksni troakovi segmenta9.7606.2919.2476.3158.5838.91412.314(E) GOP11.21521.25911.9856.1368.64810.01516.058Naknada managementu1.0151.6509366386919641.277(F) GOP (-) naknade managementu10.20019.60911.0495.4987.9579.05114.781Izvor: Worldwide Hotel Industry Study 1997., ibid, str. 29. Tablica 3-7 Rezultati poslovanja europske hotelske industrije po metodi USALI (iznosi po raspolo~ivoj sobi) Prihodi / troakoviEuropa - ukupnoPrema cijeniPrema veli iniLuksuzniPrvoklasniSrednji - ekonomi niManje od 100 soba100 do 300 sobaViae od 300 sobaStupanj iskoriatenosti64,6%67,3%66,0%62,6%62,4%65,1%68,0%Prosje ni broj soba16824417313563161449Prosje ni prihod po sobi u USD78,50143,2183,3350,0266,5481,9395,20Prihodi u USDSmjeataj19.65235.11721.47713.22515.22419.21323.352Prehrana i pie16.17822.63817.09112.23921.81015.16013.624Usluge telefona8111.8198284655708251.301Ostali prihodi2.0073.1362.0691.5062.4401.2972.260(A) Ukupno prihodi38.64862.71041.46527.43540.04436.49540.537Izravni varijabilni troakovi odjeljenjaSmjeataj6.50510.4306.7224.7085.1595.9556.839Prehrana i pie11.63217.49912.3748.50614.73110.88210.712Usluge telefona543948486364422453616Ostali rashodi odjeljenja8501.1919126581.043797685(B) Ukupno varijabilni troakovi19.53030.06820.49414.23621.35518.08718.852(C) Operativni profit svih poslovnih odjeljenja19.11832.64220.97113.19918.68918.40821.685Nerasporeeni operativni rashodi Administrativni i opi troakovi3.5565.4563.6902.6613.7333.2853.520Marketing1.2752.7591.4517681.0831.3421.762Naknada za franaizu77125124555060180Troakovi energije1.5071.9441.4931.2071.2841.2661.451Odr~avanje imovine vlasnika1.7782.9471.8241.2891.5861.7192.057(D) Ukupno fiksni troakovi segmenta8.19313.2318.5825.9807.7367.6728.970(E) GOP10.92519.41112.3897.21910.95310.73612.715Naknada managementu8501.317705713449750934(F) GOP (-) naknade managementu10.07518.09411.6846.50610.5049.98611.781Izvor: Worldwide Hotel Industry Study 1997., ibid, str. 45. Tablica 3-8 Relativno u eae pojedinih vrsta fiksnih troakova u poslovanju europske hotelske industrije Struktura fiksnih troakova u %100,0Troakovi najamnina47,6Deprecijacija i amortizacija17,8Kamate12,3Naknade (komunalne i druge) i doprinosi6,8Troaak leasinga opreme4,2Osiguranje2,6Ostali fiksni troakovi8,7Izvor: prilagoeno prema Worldwide Hotel Industry Study 1997., ibid, str. 44. Meu standardne izvjeataje europske hotelske industrije mogu se ubrojiti i slijedei pregledi: u tablici 3-8 rije  je o strukturi zajedni kih troakova poslovnog sustava fiksnog karaktera koji se nadoknauju iz GOP-a, a koji mogu poslu~iti kao normala u izvjeaivanju menad~menta hotela o fiksnim troakovima, a u tablici 3-9 prezentira se postotak u eaa plaa i povezanih troakova u prihodima od prodaje, grupirano prema cijeni i veli ini europskih hotela. Tablica 3-9 Postotak u eaa plaa i povezanih troakova u odnosu na prihode od prodaje u poslovanju europske hotelske industrije Prihodi / troakoviEuropa - ukupnoPrema cijeniPrema veli iniLuksuzniPrvoklasniSrednji - ekonomi niManje od 100 soba100 do 300 sobaViae od 300 sobaPlae i povezani troakovi (%)Smjeataj22,719,721,724,525,521,719,5Prehrana Nema podatakaPieNema podatakaUsluge telefona10,312,110,09,82,313,217,5Ostala poslovna odjeljenja1,20,81,11,31,61,00,8Administrativni i opi troakovi5,34,75,35,55,85,24,4Marketing1,01,41,10,80,71,01,5Odr~avanje imovine vlasnika1,71,91,61,61,41,72,4Ukupno plae i povezani troakovi33,1%34,2%33,9%32,2%32,1%33,3%35,2%Izvor: Worldwide Hotel Industry Study 1997., ibid, str. 45. 3.3. Prognosti ke i nadzorne informacije u internom obra unu  Bud~etiranje zna i financijsko planiranje, a zapo inje u internom ra unovodstvu. Kvantificiranje ciljeva u obliku plana airi je pojam od bud~eta, jer plan izra~ava i neke naturalne pokazatelje (npr. broj planiranih noenja, turista i sl.), dok se bud~et temelji isklju ivo na financijskom izrazu. Bud~et je  kvantificiran financijski izraz planiranih ciljeva poslovnog sustava . Master-bud~et je  ukupni (glavni) financijski plan ato se izrauje na razini poduzea , a fleksibilni bud~eti su planovi  koji se izrauju na razini organizacijskih dijelova poduzea ili centara odgovornosti . Metoda USALI razrauje bud~etiranje i bud~etsku kontrolu kao standard za hotelske poslovne sustave, propisujui sadr~aj fleksibilnih bud~eta glede prihoda i njima suprotstavljenih rashoda u pojedina nim izvjeaima po centrima odgovornosti i segmentima, uva~avajui odredbe MRS-a 14. Prora un je  kvantificiran financijski izraz ciljeva ato ih postavlja menad~ment poduzea . Kapitalni prora un je  prora un za razdoblje du~e od jedne godine , a uklju uje utvrivanje ciljeva glede nabave stalne imovine, amortizacije i zamjene. 3.3.1. Vrijednosni plan ili bud~et hotelskog poslovnog sustava Suvremena kretanja u svjetskom i europskom hotelijerstvu upuuju na to da u okviru ra unovodstvenog informacijskog sustava,  ra unovodstveno planiranje postaje njegova najzna ajnija funkcija . Aktivnost planiranja po inje odreivanjem ciljeva poduzea, nastavlja se donoaenjem odluka o na inu ispunjavanja tih ciljeva, a zatim se donosi odluka o izboru najpovoljnije metode i postupka.  Kvantifikacija postavljenih ciljeva ostvaruje se instrumentom koji se u praksi naziva bud~et, prora un ili plan .  Bud~et predstavlja rezultat zaklju ne faze procesa planiranja. Bud~etiranjem se kvantitativno izra~en sadr~aj plana, nastao tijekom procesa planiranja, prenosi u vrijednosno izra~en sadr~aj bud~eta. To zna i da bud~et nije samo vrijednosni izra~aj planova, ve i zna ajan instrument planiranja i kontrole koji omoguava kontrolu ostvarenja i kontrolu samih planova.  Sadr~aj master bud~eta ine: operativni i financijski dio master-bud~eta, te kapitalni prora un i prora unski izvjeataj o nov anom tijeku (slika 3-8). Sustav bud~etiranja temeljen na polaziatima MRS-a 14 i metode USALI u hotelskom poslovnom sustavu (slika 3-9) postaje jedan od instrumenata modernog upravljanja poduzeem. Organizacijska struktura bud~etiranja i veli ina poduzea definira zadatke pojedinih odjeljenja, kao i sudionike bud~etiranja. Potrebno je izraivati najmanje slijedee pojedina ne bud~ete: bud~et smjeataja (prihoda, troakova materijala i osoblja), bud~et hrane i pia (prihoda, troakova materijala, osoblja, te drugih direktnih troakova), bud~et ostalih usluga (prihoda, troakova materijala, osoblja, te drugih direktnih troakova), bud~et administrativnih troakova, bud~et marketinga i prodaje, bud~et troakova energije, bud~et troakova tekueg i investicijskog odr~avanja, bud~et troakova amortizacije, najma i osiguranja, te bud~et poreza i drugo. Slika 3-8 Sadr~aj master-bud~eta  M A S T E R - B U D } E T  OPERATIVNI DIO FINANCIJSKI DIO KAPITALNI PRORA UNSKI MASTER-BUD}ETA MASTER-BUD}ETA PRORA UN IZVJE`TAJ O NOV ANOM  TIJEKU BUD}ET PRODAJE NOV ANI PRORA UN  PLAN PROIZVODNJE PRORA UNSKA  BILANCA PLAN NABAVE DIREKTNOG MATERIJALA  BUD}ET TRO`KOVA DIREKTNOG MATERIJALA  BUD}ET TRO`KOVA DIREKTNOG RADA  BUD}ET OPIH TRO`KOVA PROIZVODNJE  PLAN KONA NIH ZALIHA GOTOVIH PROIZVODA  BUD}ET TRO`KOVA PRODANIH PROIZVODA BUD}ET TRO`KOVA PRODAJE BUD}ET TRO`KOVA UPRAVE  Izvor: prijedlog autora prema Gulin, D.: Glavni plan poduzea BUD}ETIRANI IZVJE`TAJ O DOBITI (master bud~et), ibid , str. 88-91. Slika 3-9 Sustav bud~etiranja u hotelskom poslovnom sustavu  PLAN FIZI KOG OBUJMA BUD}ET BUD}ET BUD}ET BUD}ET BUD}ETIRANI PRODAJE PRIHODA TRO`KOVA TRO`KOVA DIREKTNIH IZVJE`TAJ USLUGA SMJE`TAJA OSOBLJA MATERIJALA TRO`KOVA O DOBITI SMJE`TAJA SMJE`TAJA SMJE`TAJA SMJE`TAJA  PRIHODI  PLAN BUD}ET BUD}ET BUD}ET BUD}ET - TRO`KOVI MATERIJALA PRIPREME PRIHODA TRO`KOVA TRO`KOVA DIREKTNIH USLUGA PREHRANE OSOBLJA MATERIJALA TRO`KOVA PREHRANE PREHRANE PREHRANE PREHRANE   - TRO`KOVI OSOBLJA PLAN BUD}ET BUD}ET BUD}ET BUD}ET PRIPREME PRIHODA TRO`KOVA TRO`KOVA DIREKTNIH USLUGA PIA OSOBLJA MATERIJALA TRO`KOVA PIA PIA PIA PIA   - DIREKTNI TRO`KOVI PLAN BUD}ET BUD}ET BUD}ET BUD}ET PRIPREME PRIHODA TRO`KOVA TRO`KOVA DIREKTNIH OSTALIH OSTALIH OSOBLJA MATERIJALA TRO`KOVA USLUGA USLUGA OSTALIH OSTALIH OSTALIH = REZULTAT ODJELJENJA USLUGA USLUGA USLUGA  PLAN  NABAVE BUD}ET TRO`KOVA UPRAVE - TRO`KOVI UPRAVE DIREKTNOG  MATERIJALA  BUD}ET TRO`KOVA ODR}AVANJA - TRO`KOVI ODR}AVANJA   PLAN  PROIZVODNJE BUD}ET TRO`KOVA ENERGIJE - TRO`KOVI ENERGIJE I PRERADE   BUD}ET TRO`KOVA PRODAJE - TRO`KOVI PRODAJE  PLAN = BRUTO PROFIT HOTELA (GOP) KONA NIH BUD}ET TRO`KOVA AMORTIZACIJE  ZALIHA - AMORTIZACIJA GOTOVIH BUD}ET TRO`KOVA KAMATA, - KAMATE, NAJAM I OSIGURANJE PROIZVODA NAJMA I OSIGURANJA = NETO-DOBIT PRIJE POREZA Izvor: prijedlog autora prema Ili, S.: Bud~etiranje rezultata poslovanja hotela u sustavu kontrolinga, ibid, str. 62., te Gulin, D.: Glavni plan poduzea (master bud~et), ibid , str. 88-91. U hotelijerstvu se polazi od izrade mjese nih bud~eta prodaje na na in da menad~er prodaje procjenjuje prodaju smjeatajnih kapaciteta. Ove podatke preuzimaju menad~eri prehrane i pia, te bud~etiraju prihode svojih odjeljenja. Ovako postavljeni i prihvaeni bud~eti prihoda, predstavljaju polaznu osnovicu za izradu bud~eta troakova. Bud~etiranje troakova glavnih mjesta troakova obuhvaa najprije troakove osoblja (u pravilu najzastupljeniji u odjeljenjima), troakove materijala i ostale izravne troakove. Kada se od bud~eta poslovnih prihoda oduzmu ovi troakovi dolazi se do bud~eta rezultata pojedinih odjeljenja hotela. Od ove se kategorije rezultata trebaju odbiti troakovi uprave, odr~avanja, energije, marketinga da bi se utvrdio GOP (Gross Operating Profit ili bruto-profit profitnog centra). Zatim se GOP umanjuje za naknade menad~mentu, troakove amortizacije, najma, poreza, osiguranja i kamata. Ovako postavljen bud~et rezultata polaziate je za razradu prognosti kih izvjeataja, sukladno na elima moderne koncepcije ra unovodstva. To su: bud~etirani Ra un dobiti i gubitka (operativni dio master-bud~eta), bud~etirani Izvjeataj o nov anim tokovima (cash flow), te bud~etirana Bilanca (financijski dio master-bud~eta). Tijek odvijanja postupka bud~etiranja u hotelskom poslovnom sustavu je progresivan jer polazi od planiranja fizi kog obujma prodaje usluga smjeataja i iz tog temeljnog plana, slijedi izrada ostalih planova i pojedina nih bud~eta, zahtijeva koordinaciju pojedinih aktivnosti procesa bud~etiranja, a preporu a se kombinacija postupaka top down i bottom up s te~iatem na bottom up postupku, ime se poti e sudjelovanje svih hijerarhijskih razina u bud~etiranju i odgovornost na svim razinama. Za hotelske poslovne sustave nije uobi ajen retrogradni pristup bud~etiranju na na in da se najprije bud~etira rezultat, a da se onda raa lanjuju bud~eti centara odgovornosti, te pojedina ni bud~eti svih ostalih aktivnosti u poduzeu. Prednosti su master-bud~eta u tome ato utvruje smjernice i instrukcije za rad menad~era ni~ih hijerarhijskih razina, motivira zaposlene da bolje rade razmialjajui o postavljenim ciljevima, koordinira aktivnosti izmeu centara odgovornosti, te poma~e u procjeni ostvareno  planirano ukazujui na potrebna poboljaanja. Nedostaci master-bud~eta prijete iz njegove (ne)realnosti: ako je nerealan, master-bud~et mo~e imati ograni avajue djelovanje, demoralizirati zaposlene, te izazvati gubitak interesa za kontrolu troakova. 3.3.2. Izgraenost sustava bud~etiranja kod hrvatskih hotelijera Hrvatski hotelijeri u veini slu ajeva imaju uveden sustav bud~etiranja. Meutim, primjenjuju se razli ite tehnike bud~etiranja. Veina izrauje godianji bud~et, a dobar dio njih godianji bud~et raa lanjuje na mjese ne bud~ete. S glediata izgradnje sustava izvjeaivanja po segmentu, zadovoljavajua je injenica da veina hrvatskih hotelijera uz master-bud~et izrauje i fleksibilne bud~ete, spuatajui funkciju planiranja do razine mjesta troakova. Na taj se na in u praksi poti e intenzivno sudjelovanje menad~era ni~ih hijerarhijskih razina u postupku bud~etiranja i decentralizacija upravljanja. Osim menad~era, u posao bud~etiranja uklju uje se tim izvrailaca: planera, analiti ara, kontrolera, ra unovoa, koji se ponegdje ak institucionalizirao u vidu odjela bud~etiranja (rijetko, ali ipak prisutno u velikim hotelskim poslovnim sustavima). Izradi bud~eta treba posvetiti adekvatniju pa~nju, jer na tom podru ju se zaostaje za svijetom, kako u nepravovremenom po etku izrade bud~eta (nije rijetka pojava da se planiranju pristupa nakon ato je ve proteklo nekoliko mjeseci poslovne godine), tako i u prekratkom vremenu utroaenom na postupak izrade bud~eta (podcjenjuje se zna aj ovog instrumenta u nadzoru poslovanja). Sustavom internog izvjeaivanja po metodi USALI trebalo bi osigurati izvjeaivanje o odstupanjima bud~etiranih i ostvarenih prihoda, troakova i rezultata koji proizlaze iz bud~eta smjeataja, bud~eta prehrane, bud~eta pia, bud~eta ostalih usluga, zatim bud~eta troakova uprave, bud~eta troakova marketinga i prodaje, bud~eta troakova energije, bud~eta troakova tekueg i investicijskog odr~avanja, bud~eta troakova amortizacije, najma i osiguranja, te bud~eta poreza. Granice tolerancije treba primjereno postaviti, jer u protivnom bud~et ne mo~e zadovoljiti svoju kontrolnu funkciju. Hotelska poduzea u Hrvatskoj naj eae prakticiraju mjese nu kontrolu, pa tome treba prilagoditi i u estalost izvjeaivanja o odstupanjima. Veina hrvatskih hotelijera izrauje bud~ete poslovnih prihoda, troakova i rezultata kako za segment smjeataja (polazni bud~et za sve ostale bud~ete), tako i za usluge prehrane i pia. Joa je dominantan oblik master-bud~eta temeljenog na obra unu po potpunim troakovima, a trebalo bi po eti viae izraivati fleksibilne bud~ete polazei od obra una po djelomi nim troakovima. Prevladava primjena neanaliti kih tehnika bud~etiranja (bud~et se temelji na podacima iz proalosti, na indirektnom povezivanju s u incima, ili se uope ne povezuje s u incima), dok se troakovno-analiti ke tehnike, tehnika nultog bud~etiranja i sl., primjenjuje vrlo rijetko. Menad~eri moraju svoju poslovnu politiku usmjeriti prema smanjenju razlika izmeu bud~etiranih i ostvarenih veli ina. Posebno je to zna ajno u hotelskoj industriji ije operativne karakteristike predstavljaju mnoge mogunosti za krau i pronevjeru. Uz ovu kontrolnu funkciju, velike su mogunosti bud~eta kao instrumenta sni~enja troakova i pomoi pri formiranju cijena. Bud~et koji e udovoljavati zahtjevima upravlja kog ra unovodstva treba postaviti kao integralni dio cjelovitog sustava kontrole, koji e uva~avati standardizirane procedure, te ra unovodstvene standarde i standarde djelatnosti, ato je nu~na pretpostavka osiguranja kvalitete u sustavu informiranja, temeljeno na filozofiji Total Quality Managementa. Jedna od specifi nosti hotelske industrije je dinamika poslovanja s naglaaenim sezonskim oscilacijama. Bud~etiranje namjenjeno internim korisnicima treba u potpunosti uva~avati ovu specifi nost. Odnos troakova i prihoda u pojedinom kraem razdoblju godine mo~e biti nepovoljan ukoliko godianji iznos fiksnih troakova ravnomjerno rasporedimo na itavu godinu. Da bi bud~etiranje imalo potrebnu kvalitativnu razinu, potrebno je planirati pokrie fiksnih troakova po takvoj dinamici koja e odra~avati sezonske oscilacije u poslovanju. 3.3.3. Sustav bud~etiranja po standardima USALI Primjena metode USALI zna i uvoenje sustava bud~etiranja po segmentima, odnosno centrima odgovornosti ato spada u podru je fleksibilnog bud~etiranja u skladu sa MRS-om 14. Usporeivanje bud~etiranih i ostvarenih rezultata pretpostavka je uspjeanog upravljanja troakovima i internim rezultatima.  Godianji operativni dio master-bud~eta kao vrijednosni iskaz o ekivanog profita od ulaganja imovine, koji e se ostvarivati iz odnosa relevantnih izvora prihoda i njima pridru~enih rashoda, iskazan je u posebnoj formi ra una dobitka i gubitka  Zbirnom izvjeataju o dobitku, te njemu pridru~enim pojedina nim izvjeaima. Godianji operativni dio master bud~eta je zbroj dvanaest mjese nih bud~eta, a ovi mjese ni bud~eti su osnovica za procjenjivanje uspjeanosti ostvarenih rezultata. Na taj na in operativni dio master-bud~eta omoguava menad~mentu ostvarenje dviju ponajva~nijih funkcija: planiranje i kontrolu.  U namjeri da izvjeaivanje prilagode svojim stvarnim potrebama i specifi nim zahtjevima, za svaki se poslovni sustav mo~e dopuniti Zbirni izvjeataj o dobitku i pojedina na izvjeaa po segmentima na na in da se osnovnom obliku dodaju stupci koji e izvjeaivati o: usporedbi ostvarenih rezultata tekueg razdoblja s bud~etiranim, usporedbi ostvarenih rezultata tekueg razdoblja s ostvarenim u istom razdoblju prethodne godine, kumulativnom podatku ( ukupno do danas ostvareno ), postotnom u eau pojedinih pozicija prihoda i rashoda. Tek u ovako dopunjenom obliku sustav izvjeaivanja postaje uistinu koristan, jer ukazuje na suatinski zna aj i bolje razumijevanje iznesenih brojki. Pristup bud~etiranju na razini svojih odjeljenja zahtijeva od menad~era pojedinih centara odgovornosti da posebno rasprave slijedea pitanja: sastaviti pregled svih relevantnih poslovnih procesa, analizirati ope poslovne mogunosti, analizirati stanje u odnosu na konkurenciju, analizirati kretanje cijena i te aja, ocijeniti mogui stupanj koriatenja kapaciteta i bruto promet Svaki je menad~er centra odgovornosti ili pojedine aktivnosti odgovoran za u inkovitost ulaganja, pa zato uzima aktivno u eae u njegovu donoaenju jer osjea osobnu odgovornost ukoliko se zabilje~e zna ajnija odstupanja. Nakon ato je primjenom neke od poznatih tehnika koordinacije ili usklaivanja konflikata ciljeva, usaglaaen bud~et poslovnog sustava s bud~etima centara odgovornosti, on se upuuje vlasniku na ocjenu i odobravanje. Ako je vlasnik zatra~io doradu bud~eta ona se provodi po istim na elima po kojima se donosio bud~et. 3.3.4. Breakeven Point analiza Breakeven Point analiza poznata je i kao analiza (pomou) to ke pokria, analiza praga rentabilnosti / ekonomi nosti ili donje to ke pokria, analiza pomou prijelomne to ke, i sl. Rije  je o metodi utemeljenoj na diobi troakova prema stupnju iskoriatenja kapaciteta na fiksne i varijabilne (troakove kapaciteta i troakove proizvoda) i njihovim zakonitostima. Ona predstavlja efikasno sredstvo otkrivanja neiskoriatenih razvojnih mogunosti (neiskoriatenih potencijala ili tzv. rezervi efikasnosti (i na podru ju troakova kapaciteta i na podru ju troakova proizvoda), upozorava na potrebu promjene i omoguuje optimalnu kombinaciju, odnosno izbor asortimana poduzea, pa i druge mogunosti. U devetom, revidiranom izdanju USALI, ovoj je temi posveeno itavo novo potpoglavlje. To ka pokria u hotelskoj industriji je ona razina prihoda na kojoj su ukupni prihodi jednaki ukupnim troakovima hotelskog poduzea. Premda veina poduzea ~eli poslovati mnogo bolje od to ke pokria, ova analiza ukazuje na karakteristi nu to ku menad~erskog planiranja za odreeno razdoblje. To ku pokria grafi ki ilustrira slika 3-10. Da bi izra unali to ku pokria potrebno je odrediti fiksne troakove i stopu doprinosa pokria. Za potrebe izra una to ke pokria mjeaoviti troakovi moraju se razdijeliti na fiksne i varijabilne elemente. Formula za odreivanje to ke pokria je slijedea: To ka pokria = Fiksni troakovi (1) Stopa doprinosa pokria Stopa doprinosa pokria se utvruje slijedeom formulom: Ukupan prihod  Varijabilni troakovi Stopa doprinosa pokria = (2) Ukupan prihod Slika pokazuje da je u to ki pokria neto dobitak jednak nuli. Razmak izmeu linija ukupnih prihoda i ukupnih troakova desno od to ke pokria predstavlja dobitak, i obrnuto, lijevo od to ke pokria predstavlja gubitak. Slika 3-10 Breakeven Point analiza   PRIHODI KN PRODAJE  TO KA DOBITAK UKUPNI POKRIA TRO`KOVI    FIKSNI  TRO`KOVI    GUBITAK  DOPRINOS VARIJABILNI POKRIA TRO`KOVI  0 KRITI NA KOLI INA PRODAJE KOLI INA RAZDOBLJA PRODAJE Izvor: Perai, M.: Ocjena praga rentabilnosti u sustavu kontrolinga i ra unovodstvene politike, Ra unovodstvo poduzetnika, knjiga II (grupa autora), RRIF, Zagreb, 1993., str.93. Da bi izra unavanje to ke pokria bilo realno, prethodno moraju biti ispunjene slijedee pretpostavke: fiksni troakovi pokazuju svojstvo apsolutne fiksnosti, odnosno ne mijenjaju se u itavom analiziranom intervalu stupnja iskoriatenja kapaciteta, pa se grafi ki mogu prikazati kao pravac paralelan s apscisom, svi varijabilni troakovi su proporcionalno varijabilni, u analiziranom se razdoblju ne mijenjaju niti nabavna cijena sredstava za proizvodnju, niti mjerila obra unavanja izvraenog rada, u analiziranom se razdoblju ne mijenja struktura proizvoda i usluga, u analiziranom se razdoblju ne mijenja kapacitet. Ako su ispunjene navedene pretpostavke, onda proizlaze gotovo neograni ene mogunosti koriatenja to ke pokria u analizi odnosa prihoda, troakova i financijskog rezultata, ne samo za poduzee kao cjelinu, ve i za njegove segmente. Stoga se Breakeven Point analiza mo~e uspjeano koristiti kao standardni instrument interne kontrole i revizije poslovanja hotela. 3.3.5. Interna kontrola i revizija u internom obra unu U internom se obra unu uz pripremu prognosti kih osiguravaju i nadzorne informacije primjenom na ela interne kontrole i revizije. Kontrola je u inkovita kada postoje standardi sustavnog kontroliranja, a rezultat je informacija o ostvarenju prema standardima. U svim slu ajevima u kojima se javlja odstupanje od ~eljenog stanja ili standarda menad~eri su pozvani poduzeti odreenu korektivnu akciju. Uz standarde, usporedne veli ine (normale) mogu biti podaci iz prethodnog razdoblja, okru~enja, plana ili bud~eta. Standardi su naj eai kriteriji na temelju kojih se mogu usporeivati ostvareni rezultati aktivnosti. Polaziata u djelovanju interne kontrole i revizije su: mjerenje i usporeivanje. Stoga je zna ajno da se definira: veli ina koja e se kontrolirati, na in praenja i utvrivanja ostvarenih i planiranih veli ina, na in usporedbe planiranih i ostvarenih veli ina, na in izvjeaivanja o utvrenim odstupanjima. Tip kontrole treba prilagoditi specifi nim potrebama menad~menta u hotelijerstvu jer  sustav kontrole i informiranja prije svega postoji da pomogne pojedinom menad~eru uspjeano izvraiti svoju funkciju kontrole.  Kontrola se temelji na povratnoj vezi, pa na in izvjeaivanja mora metodoloaki biti usklaen u fazi planiranja i kontrole izvoenja (slika 3-11). Slika 3-11 Povratna veza u sustavu interne kontrole i revizije  }ELJENO STVARNO MJERENJE USPOREDBA DJELOVANJE DJELOVANJE STVARNOGA STVARNOGA  DJELOVANJA DJELOVANJA PREMA  MJERILIMA   SLU}BA SASTAVLJANJE UTVRIVANJE MENAD}MENT KONTRO- IZVJE`A O ODSTUPANJA LINGA ODSTUPANJIMA Izvor: Prilagoeno prema Weihrich, H., Koontz, H.: Mened~ment, ibid, str.592. Za internu kontrolu i reviziju mogu se navesti slijedee karakteristike: na ela: provjera i iznenadnost, subjekti: prete~no unutarnji (ali mogu biti i vanjski), nema posebne metode, djelovanje: mehanizirano i korektivno, vrsta istra~ivanja: formalno. Interna kontrola uklju uje ra unovodstvenu kontrolu kojom se preventivno uva imovina poduzea od rasipanja, prijevara i neu inkovitosti, provjerava to nost i pouzdanost ra unovodstvenih podataka i operativnih evidencija, provodi administrativna kontrola kojom se osigurava u inkovitost operativnih funkcija kroz njihove segmente, procese i aktivnosti.  Objekt ili podru je interne revizije primarno nije ispitivanje i ocjenjivanje objektivnosti i realnosti temeljnih financijskih izvjeataja, nego revizija poslovanja, organiziranosti poslovnih funkcija, na ina usvajanja poslovnih odluka i funkcioniranja informacijskog sustava. Stoga menad~ment organizira internu reviziju kao nadzor nad sustavom internih kontrola poduzea i vezu izmeu menad~menta, vlasnika i eksterne revizije.  Ona provodi mjere usklaivanja pojedinih segmenata s politikom poduzea u cjelini. Na ela interne kontrole su: podjela zadataka (rukovanje gotovinom odvojeno od ra unovodstvene evidencije gotovinom), odgovornost pojedinca (blagajnik sam odgovara pred zakonom), ograni en pristup imovini (ako viae osoba ima pristup zalihama, vei je rizik krae i prijevare), zalihe novca i robe dr~ati ato bli~e minimumu (smanjuje rizike krae i prijevare, ali paziti da se ne ugrozi normalno poslovanje), interna kontrola treba djelovati preventivno (sprije iti krau dobrom organizacijom, a ne tra~iti krivca za po injenu krau), iznenadna kontrola (blic inventure), provjera kadrova pri zapoaljavanju (sustav jamstva za kadrove), planiranje zamjene za vrijeme odsustva i godianjih odmora (zamjene esto otkriju slabosti u radu i krau), cost-benefit analiza (troaak interne kontrole treba biti ni~i od njenih koristi, troaak planirati i analizirati, a koristi je potrebno procijeniti). Na ela interne revizije su: permanentna, sistemati na i sustavna provjera zakonitosti u radu, uz preventivno i kurativno djelovanje, primjena revizorskih metoda i standarda interne revizije, provjera organizacijskih rjeaenja u ukupnom ustroju poduzea (osobito sustava interne kontrole), ispitivanje hodograma tijeka dokumentacije izmeu poslovnih funkcija i formalna i suatinska ispravnost ra unovodstvenih isprava, testiranje tehnike donoaenja poslovnih odluka na svim menad~erskim razinama, provjera informacijskog sustava, njegove logi ke i funkcionalne ispravnosti, bliska suradnja s top-menad~mentom (organizacijska forma sto~ernog organa), veza s vlasnikom i eksternom kontrolom i revizijom. Kao rezultat djelovanja kontrole i interne revizije naj eae se utvruju odstupanja, koja u decentraliziranom sustavu mogu biti povoljna ili nepovoljna (slika 3-12). Slika 3-12 Zna enje odstupanja u centrima odgovornosti KarakteristikaOdstupanje troakovaOdstupanje prihoda ili dobitiPovoljnaStvarni troakovi manji od planiranih troakovaStvarni prihodi ili dobit vei od planiranih prihoda ili dobitiNepovoljnaStvarni troakovi vei od planiranih troakovaStvarni prihodi ili dobit manji od planiranog prihoda ili dobitiIzvor: Spaji, F., Gulin, D.: Stanje i smjernice ra unovodstva troakova i upravlja kog ra unovodstva u Republici Hrvatskoj, ibid, str. 76. Za menad~ment hotelskih poduzea je od posebnog zna enja ato metoda USALI nudi smjernice za raspored troakova po segmentu po na elu odgovornosti. Rezultat segmenta se ra una tako da se poslovni prihodi segmenta umanjuju samo za one troakove koji se nedvojbeno mogu pripisati segmentu, tj. one koji se mogu dovesti u direktnu vezu sa poslovanjem segmenta. S druge strane, nerasporeeni operativni rashodi poput troakova marketinga, koriatenje i odr~avanje imovine, najam, osiguranje, amortizacija i porez na imovinu, ne terete prihode segmenta ve ukupni rezultat. Ovakav pristup vrednovanju rezultata segmenta odabran je zbog unificiranosti obra una, a u cilju usporedivosti poslovnih jedinki, te povezivanja prihoda i troakova segmenta neposredno s poslovnom odlukom njegovog menad~era. Meutim, zbog ovakvog pristupa obra unu troakova segmenta kontrolom nije obuhvaen odreeni broj zna ajnih troakova koji se javljaju u poslovanju. Da bi menad~eri dobili informaciju i o ukupnim troakovima segmenta, mo~e se interni obra un prilagoditi informacijskim zahtjevima na na in da se nerasporeeni operativni rashodi koji se nadoknauju iz GOP-a dodatno dodijele segmentu. Ove su informacije korisne prilikom ocjenjivanja profitabilnosti segmenta, kod odreivanja prodajnih cijena proizvoda i usluga, kod odlu ivanja da li koristiti vanjsku uslugu tree osobe ili neato izvesti u vlastitoj re~iji i sl. Identifikacija svih troakova u poslovanju segmenta korisna je i stoga ato se menad~erima u odgovornost stavlja uporaba resursa (njihova troakovna komponenta) ato menad~era tjera na promialjanje o uzrocima i posljedicama nastanka troakova i njihovog utjecaja na kona ni rezultat. Time se pa~nja menad~era segmenta usmjerava i na zajedni ke troakove pomonih odjeljenja (troakovnih centara, pomonih mjesta troaka) koji se dodjeljuju segmentu. Budui da umanjuju rezultat segmenta za koji on odgovara, predstavljaju ujedno i poticaj kontrole tih troakova. Raspored troakova treba biti sastavni dio kontrole i revizije, a kao pretpostavka realnijeg izvjeaivanja o rezultatima segmenata po metodi USALI, budui da e osnova za raspored troakova biti razli ita za poslovne jedinice. Koji god pristup odaberemo, on mora sistemati no i logi no odra~avati uporabu resursa.  Zakon o ra unovodstvu, Narodne novine br. 90/92., l.15., to ka 1. i 2.  International Accounting Standard IAS 14: Segment reporting (revised 1997), asopis  Accountancy , London, br. 10/97, a kod nas ga je Hrvatski odbor za ra unovodstvo i ra unovodstvene standarde definirao Odlukom o objavljivanju prevedenih Meunarodnih ra unovodstvenih standarda broj: 1, 14 i 34, Narodne novine br. 3/99, str.81-117.; novi MRS 14 iji se naziv u stru noj literaturi joa prevodi kao  Izvjeaivanje po segmentu izmijenio je i dopunio sadr~aj dosadaanjeg MRS-a 14  Izvjeaivanje financijske informacije po segmentu .  Odluka o objavljivanju prevedenih Meunarodnih ra unovodstvenih standarda broj: 1, 14 i 34, Narodne novine br. 3/99, str. 94.  Stavovi HORRS-a u svezi primjene Meunarodnih ra unovodstvenih standarda 1, 14 i 34 objavljeni u Narodnim novinama br. 25/99, str.780.  MRS 14, to ke 35. i 37.  Spaji, F.: Izvjeatavanje financijskih informacija po segmentu, Ra unovodstvo i financije 1/99, str. 7.  MRS 14, to ke 51-67.  MRS 14, to ka 69.  MRS 14, to ke 16-25., prilagoeno prema Perai, M.: Standardi ra unovodstvenog izvjeaivanja u hotelijerstvu, ibid, str. 561-562., odnosno Spaji, F.: Izvjeatavanje financijskih informacija po segmentu, ibid, str. 9.  Perai, M.: Uniform System of Accounts for Hotels kao standard izvjeaivanja, asopis  Ugostiteljstvo i turizam , br. 11/97, str. 43.  Damitio, J., Schmidgall, R., S.: Accounting for China, Glassware, Silver & Uniforms  The New Guidelines for the Lodging Industry, The Bottomline, Journal of Hospitality Financial and Tehnology Professionals, Austin, 4-5/98  Posebne uzance u ugostiteljstvu, Narodne novine 16/95, propisuju potrebu definiranja normativa utroaka namirnica i pia za pojedine usluge prehrane i pia.  Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, American Hotel & Motel Association, Hotel Association of New York, The Educational Institute of the American Hotel & Motel Association, East Lansing, USA, 1996.  Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, ibid, str. iii, prema Perai, M.: Standardi ra unovodstvenog izvjeaivanja u hotelijerstvu, ibid, str. 562.  Worldwide Hotel Industry Study 1997, ibid, preuzeto od Perai, M.: Standardi ra unovodstvenog izvjeaivanja u hotelijerstvu, ibid, str. 567.  Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, American Hotel & Motel Association, Hotel Association of New York, The Educational Institute of the American Hotel & Motel Association, East Lansing, USA, 1996.  Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, ibid, str. 31-33.  U Hrvatskoj npr. boraviana pristojba prema Zakonu o boravianoj pristojbi, Narodne novine 35/96  pro iaeni tekst, 30/99 i 64/2000.  Porez na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, Narodne novine 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/2000, 73/2000 i 80/2000 i porez na potroanju prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne uprave i samouprave, Narodne novine 117/93, 69/97, 33/2000 i 73/2000.  Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, ibid, str. 189-198.  Perai. M.: Standardi ra unovodstvenog izvjeaivanja u hotelijerstvu, ibid, str. 563-564.  Perai, M., Ili, S.: Interno ra unovodstvo i specifi nosti planiranja u turizmu, ibid, str.259.  De~eljin, Ja., Gulin, D., Perai, M., Spaji, F., Spremi, I.: Troakovno i upravlja ko ra unovodstvo: ibid, str.20. i 188.  Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, str.177-182.  Smith, J., L., Keith, R., M., Stephens, W., L.: Managerial Accounting, ibid, str.15.  Vidjeti Horngren, C., T.: Introduction to Management Accounting, prema De~eljin, Ja., Gulin, D., Perai, M., Spaji, F., Spremi, I.: Troakovno i upravlja ko ra unovodstvo, ibid, str.19.  Perai, M.: Informacijski sistem hotela, ibid, str. 107.  Gulin, D.: Glavni plan poduzea (master bud~et), ibid, str. 85.  Ili, S.: Bud~etiranje rezultata poslovanja hotela u sustavu kontrolinga, ibid, str. 18.  Top down postupak polazi od strateakog bud~eta, iji okvirni podaci proizlaze iz globalnih ciljeva po kojima se na centralizirani na in postavlja ukupan bud~et poslovnog sustava, a onda se isti dalje raa lanjuje u njegove sastavne dijelove, kao bud~ete centara odgovornosti. Bottom up je decentralizirani postupak vertikalne koordinacije koji polazi od samostalnosti u sastavljanju bud~eta centara odgovornosti ni~ih hijerarhijskih razina, nakon ega se konsolidiraju u ukupan bud~et. Detaljnije o tome Perai, M., Ili, S.: Interno ra unovodstvo i specifi nosti planiranja u turizmu, ibid, str.267-268.  Rezultate istra~ivanja voenog 1996. godine vidjeti u Perai, M., Ili, S.: Razina dostignua upravlja kog ra unovodstva u Hrvatskoj, ibid, str.130-150. ili Ili, S.: Bud~etiranje rezultata poslovanja hotela u sustavu kontrolinga, ibid, str.74-88.  O tehnikama bud~etiranja viae u Ili, S.: Bud~etiranje rezultata poslovanja hotela u sustavu kontrolinga, ibid, str. 46-49.  Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, ibid, str.177.  Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, ibid, str.157.  Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, ibid, str.178.  Majcen, }.: Troakovi u teoriji i praksi, II izdanje, Informator, Zagreb, 1976., str.116-204.  Batarelo, }.: Analiza to ke pokria kao sredstvo otklanjanja neiskoriatenih potencijala, Slobodno poduzetniatvo 17/99, str. 156-167.  Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, ibid, str. 173-175.  Viae o metodama podjele troakova na fiksne i varijabilne (metode interpolacije, linije trenda i razne matemati ke metode i modeli) u De~eljin, Ja., Gulin, D., Perai, M., Spaji, F., Spremi, I.: Troakovno i upravlja ko ra unovodstvo, ibid, str.121. ili Belak, V.: Menad~ersko ra unovodstvo, ibid, str.166-171. ili Maakarin, H.: Racionalizacija troakova poslovanja hotelskog poduzea, ibid, str.24-28.  Viae o tome u Perai, M.: Ocjena praga rentabilnosti u sustavu kontrolinga i ra unovodstvene politike, ibid, str. 84-122.  Viae o tome Avelini Holjevac, I.: Kontroling  upravljanje poslovnim rezultatom, ibid, ili Kontroling, kontrola i revizija, ibid, str.102.  Prilagoeno prema Ili, S.: Bud~etiranje rezultata poslovanja hotela u sustavu kontrolinga, ibid, str. 43.  Weihrich, H., Koontz, H.: Mened~ment, prijevod, deseto izdanje, Mate, Zagreb, 1994., str. 585-592.  Prilagoeno prema Avelini Holjevac, I.: Kontroling, kontrola i revizija, ibid, str.111.  Spremi, I.: Koriatenje radom internog revizora u reviziji financijskih izvjeataja, zbornik radova  Interna revizija i kontrola , HZRFD  Sekcija internih revizora, Zagreb  Opatija, 1999., str. 36-37.  Avelini Holjevac, I.: Kontroling, kontrola i revizija, ibid, str.112. Marino Tur i, Magistarski rad Sustav ra unovodstvenog izvjeaivanja menad~menta hotela  PAGE 107 ^`E?v:6v:6v:6v:6v: $$Ifa$$Ifkd$$Ifִ3 cD$"P    4 a:v:v:<6v:v:$Ifkd$$Ifִ3 cD$"P    4 a: $$Ifa$&.6>Fv:v:v:v:v: $$Ifa$FHE?v:6v:6v:6v:6v: $$Ifa$$Ifkd$$Ifִ3 cD$"P    4 a:v:v:<6$Ifkd$$Ifִ3 cD$"P    4 a: $$Ifa$$.8BLV`v:v:v:v:v:v:v: $$Ifa$$If7kdx$$If4"!4 a:f4 `bE?v:6v:6v:6v:6v: $$Ifa$$Ifkd$$Ifִ3 cD$"P    4 a:v:v:<6v:v:$Ifkd$$Ifִ3 cD$"P    4 a: $$Ifa$ "v:v:v:v:v: $$Ifa$"$BJRZbE?v:6v:6v:6v:6v: $$Ifa$$Ifkd$$Ifִ3 cD$"P    4 a:bjrz|v:v:<6v:v:$Ifkd$$Ifִ3 cD$"P    4 a: $$Ifa$v:v:v:v:v: $$Ifa$E?$Ifkd$$Ifִ3 cD$"P    4 a:v:v:v:v:v:v:v: $$Ifa$$If7kdj$$If4"!4 a:f4   *4E?v:6v:6v:6v:6v: $$Ifa$$Ifkd$$Ifִ3 cD$"P    4 a:4>HRTt~v:v:<6v:v:$Ifkd$$Ifִ3 cD$"P    4 a: $$Ifa$~v:v:v:v:v: $$Ifa$E?v:6v:6v:6v:6v: $$Ifa$$Ifkd$$Ifִ3 cD$"P    4 a: (*jtv:v:<6v:v:$Ifkd$$Ifִ3 cD$"P    4 a: $$Ifa$t~v:v:v:v:v: $$Ifa$(2<E?v:6v:6v:6v:6v: $$Ifa$$Ifkdu$$Ifִ3 cD$"P    4 a:<FPZ\v:v:<6$Ifkd\$$Ifִ3 cD$"P    4 a: $$Ifa$2:BJRZdlv:v:v:v:v:v:v: $$Ifa$$If7kdC$$If4"!4 a:f4 lnE?v:6v:6v:6v:6v: $$Ifa$$Ifkd$$Ifִ3 cD$"P    4 a:v:v:<6v:v:$Ifkd$$Ifִ3 cD$"P    4 a: $$Ifa$z||~68vx4602JL`b"$(*<귧hu6B*CJmHphsHhu66B*CJmHphsHhu6B*CJmHphsH%hu65B*hmHnH phsHtH "hu6B*hmHnH phsHtH *hu6B*OJQJhmHnH phsHtH < v:v:v:v:v: $$Ifa$BJRZbE?v:6v:6v:6v:6v: $$Ifa$$Ifkd$$Ifִ3 cD$"P    4 a:bjrz|v:v:<6v:v:$Ifkdg$$Ifִ3 cD$"P    4 a: $$Ifa$v:v:v:v:v: $$Ifa$6@JT^E?v:6v:6v:6v:6v: $$Ifa$$IfkdN$$Ifִ3 cD$"P    4 a:^hr|~v:v:<6v:v:$Ifkd5$$Ifִ3 cD$"P    4 a: $$Ifa$v:v:v:v:v: $$Ifa$E?v:6v:6v:6v:6v: $$Ifa$$Ifkd$$Ifִ3 cD$"P    4 a:&.68xv:v:<6v:v:$Ifkd$$Ifִ3 cD$"P    4 a: $$Ifa$v:v:v:v:v: $$Ifa$E<!j/! $hh^h`ha$$h^ha$kd$$Ifִ3 cD$"P    4 a:>Xvxz|!!v:v: v:xv:v:2v:v:pkd$$If4\3 q#``  4 a:f4 $$Ifa$ $p^p`a$ 46dv:93v:$Ifkd$$If4ִ3 cbq#  Pn    4 a:f4 $$Ifa$dp|v:v:v:2v:v:v: $$Ifa$E?v:6v:6v:6v:62v: $$Ifa$$Ifkd$$Ifִ3 cbq#Pn    4 a:Xdv:v:<6v:v:$Ifkd$$Ifִ3 cbq#Pn    4 a: $$Ifa$dr~v:v:2v:v:v: $$Ifa$E?$Ifkd$$Ifִ3 cbq#Pn    4 a:&0v:v:v:v:Pv:v:v: $$Ifa$$If7kd$$If4q#U"4 a:f4 02R\fpzE?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$Ifkd$$Ifִ3 cDq#P    4 a:zv:v:<6v:v:$Ifkd$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$v:v:Pv:v:v: $$Ifa$"*2E?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$Ifkd $$Ifִ3 cDq#P    4 a:2:BJLr~v:v:<6v:v:$Ifkd$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$~v:v:Pv:v:v: $$Ifa$`E?$Ifkd$$Ifִ3 cDq#P    4 a:`bt~v:v:v:v:Pv:v:v: $$Ifa$$If7kd$$If4q#U"4 a:f4 E?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$IfkdW$$Ifִ3 cDq#P    4 a:"$DNv:v:<6v:v:$IfkdL$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$NXblvv:v:Pv:v:v: $$Ifa$E?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$IfkdA$$Ifִ3 cDq#P    4 a::Dv:v:<6v:v:$Ifkd6$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$DNXblvv:v:Pv:v:v: $$Ifa$ E?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$Ifkd+$$Ifִ3 cDq#P    4 a: (*v:v:<6$Ifkd $$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$",4<v:v:v:v:Pv:v:v: $$Ifa$$If7kd$$If4q#U"4 a:f4 <>RZbjrE?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$Ifkd$$Ifִ3 cDq#P    4 a:<>JLLN  X Z             x z   *,@Bjl귧hu6B*CJmHphsHhu6B*CJmHphsHhu66B*CJmHphsHhu6B*CJmHphsH%hu65B*hmHnH phsHtH "hu6B*hmHnH phsHtH *hu6B*OJQJhmHnH phsHtH 6rzv:v:<6v:v:$Ifkdy$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$v:v:Pv:v:v: $$Ifa$"*2E?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$Ifkdn$$Ifִ3 cDq#P    4 a:2:BJLv:v:<6v:v:$Ifkdc$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$v:v:Pv:v:v: $$Ifa$$.E?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$IfkdX$$Ifִ3 cDq#P    4 a:.8BLN^hv:v:<6v:v:$IfkdM$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$hr|v:v:Pv:v:v: $$Ifa$E?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$IfkdB$$Ifִ3 cDq#P    4 a:HRv:v:<6v:v:$Ifkd7$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$R\fpzv:v:Pv:v:v: $$Ifa$  E<!j/!/!/! $hh^h`ha$$^a$kd,$$Ifִ3 cDq#P    4 a:   : X Z \ ^ p   !!v:v: v:o2v:v:2v:pkd!$$If4\3 q#``  4 a:f4 $$Ifa$ $p^p`a$$^a$     F v:v:93v:$Ifkd$$If4ִ3 bq#  nn    4 a:f4 $$Ifa$F R ^ j v    v:2v:v:2v:v:v: $$Ifa$       E?v:6v:62v:6v:62v: $$Ifa$$Ifkd9$$Ifִ3 bq#nn    4 a:     : F v:v:<6v:v:$Ifkd& $$Ifִ3 bq#nn    4 a: $$Ifa$F T ` l x   2v:v:2v:v:v: $$Ifa$   E?$Ifkd $$Ifִ3 bq#nn    4 a:          v:v:v:v:Pv:v:v: $$Ifa$$If7kd $$If4q#U"4 a:f4   2 < F P Z E?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$Ifkdo $$Ifִ3 cDq#P    4 a:Z d n x z   v:v:<6v:v:$Ifkdd $$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$       v:v:Pv:v:v: $$Ifa$     E?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$IfkdY $$Ifִ3 cDq#P    4 a:"*,R^v:v:<6v:v:$IfkdN$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$^jvv:v:Pv:v:v: $$Ifa$@E?$IfkdC$$Ifִ3 cDq#P    4 a:@BT^hr|v:v:v:v:Pv:v:v: $$Ifa$$If7kd8$$If4q#U"4 a:f4 E?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$Ifkd$$Ifִ3 cDq#P    4 a:$.v:v:<6v:v:$Ifkd$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$.8BLV`jv:v:Pv:v:v: $$Ifa$jlE?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$Ifkd$$Ifִ3 cDq#P    4 a:$v:v:<6v:v:$Ifkd$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$`b df$&&(~hjx!d"f""""#$###,$.$>$@$$$$$"%$%l%n%%%j&l&&& ''`'귧hu6B*CJmHphsHhu66B*CJmHphsHhu6B*CJmHphsH"hu6B*hmHnH phsHtH %hu65B*hmHnH phsHtH *hu6B*OJQJhmHnH phsHtH <$.8BLV`v:v:Pv:v:v: $$Ifa$`bE?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$Ifkd{$$Ifִ3 cDq#P    4 a: v:v:<6$Ifkdp$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$v:v:v:v:Pv:v:v: $$Ifa$$If7kde$$If4q#U"4 a:f4 .6>FNE?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$Ifkd$$Ifִ3 cDq#P    4 a:NV\dfv:v:<6v:v:$Ifkd$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$v:v:Pv:v:v: $$Ifa$ E?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$Ifkd$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $&^fv:v:<6v:v:$Ifkd$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$fnv~v:v:Pv:v:v: $$Ifa$E?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$Ifkd$$Ifִ3 cDq#P    4 a:&(8Bv:v:<6v:v:$Ifkd$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$BLV`jt~v:v:Pv:v:v: $$Ifa$~E?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$Ifkd$$Ifִ3 cDq#P    4 a:",v:v:<6v:v:$Ifkd$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$,6@JT^hv:v:Pv:v:v: $$Ifa$hjpE<!j<!/!/ ! $&^`&a$$^a$kd|$$Ifִ3 cDq#P    4 a:  !!"&"4"@"P"d"!!!! v:v:v:v:v: $$Ifa$ $p^p`a$$^a$ $hh^h`ha$ d"f"""""""ke v:\v:\v:\v:\v:\ $$Ifa$$Ifkdq$$Ifֈ$" P4 a:"""# ###"#ke v:\v:\v:\v:\v:\ $$Ifa$$Ifkd: $$Ifֈ$" P4 a:"#$#n#|#####ke v:\v:\v:\v:\v:\ $$Ifa$$Ifkd!$$Ifֈ$" P4 a:###$$$"$,$ke v:\v:\v:\v:\v:\ $$Ifa$$Ifkd!$$Ifֈ$" P4 a:,$.$>$@$R$ke-e v:7kd^#$$If4"!4 a:f4$Ifkd"$$Ifֈ$" P4 a:R$\$f$p$z$$$$$$$v:v:v:v:b\ v:v:v:v:$Ifkd#$$Ifֈ$" P4 a: $$Ifa$ $$$$$% %%%"%v:b\ v:v:v:v:v:$Ifkd$$$Ifֈ$" P4 a: $$Ifa$ "%$%B%J%T%\%d%l%ke v:\v:\v:\v:\v:\ $$Ifa$$Ifkd_%$$Ifֈ$" P4 a:l%n%%%%%%%ke v:\v:\v:\v:\v:\ $$Ifa$$Ifkd(&$$Ifֈ$" P4 a:%%j&l&~&ke-e v:7kd'$$If4"!4 a:f4$Ifkd&$$Ifֈ$" P4 a:~&&&&&&&&&&&v:v:v:v:b\ v:v:v:v:$Ifkd)($$Ifֈ$" P4 a: $$Ifa$ &' ''.'8'B'L'V'`'v:b\ v:v:v:v:v:$Ifkd($$Ifֈ$" P4 a: $$Ifa$ `'b'''''''ke v:\v:\v:\v:\v:\ $$Ifa$$Ifkd)$$Ifֈ$" P4 a:`'b'''<(>(((((f)h)))**R*T***++++++,,,,-D1,2.222333333@4B444.50555,6.6~6666b7d777B8D888F9H99귩hu6B*CJmHphsHhu6B*CJmHphsH%hu65B*hmHnH phsHtH "hu6B*hmHnH phsHtH *hu6B*OJQJhmHnH phsHtH B'' (((((2(<(ke v:\v:\v:\v:\v:\ $$Ifa$$Ifkd*$$Ifֈ$" P4 a:<(>(((((((ke v:\v:\v:\v:\v:\ $$Ifa$$IfkdM+$$Ifֈ$" P4 a:((f)h))ke-e v:7kd,$$If4"!4 a:f4$Ifkd,$$Ifֈ$" P4 a:))))))))))*v:v:v:v:b\ v:v:v:v:$IfkdN-$$Ifֈ$" P4 a: $$Ifa$ * ***>*B*F*J*N*R*v:b\ v:v:v:v:v:$Ifkd.$$Ifֈ$" P4 a: $$Ifa$ R*T*x******ke v:\v:\v:\v:\v:\ $$Ifa$$Ifkd.$$Ifֈ$" P4 a:*******+ke v:\v:\v:\v:\v:\ $$Ifa$$Ifkd/$$Ifֈ$" P4 a:++N+X+b+l+v++ke v:\v:\v:\v:\v:\ $$Ifa$$Ifkdr0$$Ifֈ$" P4 a:++++++++ke v:\v:\v:\v:\v:\ $$Ifa$$Ifkd;1$$Ifֈ$" P4 a:+++++,,,ke v:\v:\v:\v:\v:\ $$Ifa$$Ifkd2$$Ifֈ$" P4 a:,,X,b,l,v,,,ke v:\v:\v:\v:\v:\ $$Ifa$$Ifkd2$$Ifֈ$" P4 a:,,--h0j0B1D1kb!jU!H!U!U!U! $hh^h`ha$ $p^p`a$$^a$kd3$$Ifֈ$" P4 a:D1j111111 2,2v:v:v:v:v:v:v: $$Ifa$,2.2\2h2v222E?v:6v:6v:6v:6v: $$Ifa$$Ifkd_4$$Ifִ3 cD$"P    4 a:2222222v:v:<6v:v:$IfkdF5$$Ifִ3 cD$"P    4 a: $$Ifa$22223 33v:v:v:v:v: $$Ifa$33T3`3n3|33E?v:6v:6v:6v:6v: $$Ifa$$Ifkd-6$$Ifִ3 cD$"P    4 a:333333v:v:<6$Ifkd7$$Ifִ3 cD$"P    4 a: $$Ifa$3333344$424@4v:v:v:v:v:v:v: $$Ifa$$If7kd7$$If4"!4 a:f4 @4B4b4p4~444E?v:6v:6v:6v:6v: $$Ifa$$Ifkdj8$$Ifִ3 cD$"P    4 a:4444444v:v:<6v:v:$IfkdQ9$$Ifִ3 cD$"P    4 a: $$Ifa$44555&5.5v:v:v:v:v: $$Ifa$.505N5Z5f5r5~5E?v:6v:6v:6v:6v: $$Ifa$$Ifkd8:$$Ifִ3 cD$"P    4 a:~5555555v:v:<6v:v:$Ifkd;$$Ifִ3 cD$"P    4 a: $$Ifa$555666,6v:v:v:v:v: $$Ifa$,6.6~6E?$Ifkd<$$Ifִ3 cD$"P    4 a:~6666666666v:v:v:v:v:v:v: $$Ifa$$If7kd<$$If4"!4 a:f4 6677 7.7<7E?v:6v:6v:6v:6v: $$Ifa$$Ifkd\=$$Ifִ3 cD$"P    4 a:<7J7V7b7d777v:v:<6v:v:$IfkdC>$$Ifִ3 cD$"P    4 a: $$Ifa$7777777v:v:v:v:v: $$Ifa$777888&8E?v:6v:6v:6v:6v: $$Ifa$$Ifkd*?$$Ifִ3 cD$"P    4 a:&8.8:8B8D888v:v:<6v:v:$Ifkd@$$Ifִ3 cD$"P    4 a: $$Ifa$8888888v:v:v:v:v: $$Ifa$88H9V9d9r99E?v:6v:6v:6v:6v: $$Ifa$$Ifkd@$$Ifִ3 cD$"P    4 a:999999v:v:<6$IfkdA$$Ifִ3 cD$"P    4 a: $$Ifa$9999::::P;R;;;X<Z<<<l=n===>>>>>?AAAABBBB$C&CCCDDDDEE`EbEEEFFHFFFGGGGH HHHH귧hu6B*CJmHphsHhu66B*CJmHphsHhu6B*CJmHphsH"hu6B*hmHnH phsHtH %hu65B*hmHnH phsHtH *hu6B*OJQJhmHnH phsHtH <992:>:J:V:b:n:z::v:v:v:v:v:v:v: $$Ifa$$If7kdB$$If4"!4 a:f4 :::::::E?v:6v:6v:6v:6v: $$Ifa$$Ifkd5C$$Ifִ3 cD$"P    4 a::::::;$;v:v:<6v:v:$IfkdD$$Ifִ3 cD$"P    4 a: $$Ifa$$;,;4;<;B;H;P;v:v:v:v:v: $$Ifa$P;R;v;;;;;E?v:6v:6v:6v:6v: $$Ifa$$IfkdE$$Ifִ3 cD$"P    4 a:;;;;;<<v:v:<6v:v:$IfkdE$$Ifִ3 cD$"P    4 a: $$Ifa$<<(<4<@<L<X<v:v:v:v:v: $$Ifa$X<Z<<<<<<E?v:6v:6v:6v:6v: $$Ifa$$IfkdF$$Ifִ3 cD$"P    4 a:<<<<< ==v:v:<6v:v:$IfkdG$$Ifִ3 cD$"P    4 a: $$Ifa$=(=6=D=R=^=l=v:v:v:v:v: $$Ifa$l=n======E?v:6v:6v:6v:6v: $$Ifa$$IfkdH$$Ifִ3 cD$"P    4 a:=====$>2>v:v:<6v:v:$IfkdI$$Ifִ3 cD$"P    4 a: $$Ifa$2>@>N>\>j>v>>v:v:v:v:v: $$Ifa$>>>?E<!j/! $hh^h`ha$$h^ha$kdmJ$$Ifִ3 cD$"P    4 a:???@8@V@X@Z@\@n@@@@@!v:v: v:xv:v:1v:v:tv:pkdTK$$If4\3 B"``/  4 a:f4 $$Ifa$ $`^``a$ @AADAPA93v:*v: $$Ifa$$IfkdGL$$If4ִ3 B""  m    4 a:f4 $$Ifa$PA\AhAtAAAAv:v:1v:v:v: $$Ifa$AAAAAAAE?v:6v:6v:6v:61v: $$Ifa$$IfkdfM$$Ifִ3 B""m    4 a:AAAAA8BDBv:v:<6v:v:$IfkdMN$$Ifִ3 B""m    4 a: $$Ifa$DBRB^BjBvBBBv:v:1v:v:v: $$Ifa$BBBE?!v:$Ifkd4O$$Ifִ3 B""m    4 a:BBBBBBBCC$Clv:v:v:v:1v:v:v:v: $$Ifa$$If7kdP$$If4"!4 a:f4 $C&CFCTCbCpC|CEl?v:6v:6v:6v:61v: $$Ifa$$IfkdP$$Ifִ3 B""m    4 a:|CCCCCCCv:v:v:<l6v:v:$IfkdqQ$$Ifִ3 B""m    4 a: $$Ifa$CCCCCDDv:v:1v:v:v:v: $$Ifa$DD0DVLVZVhVvVVv:v:Pv:v:v: $$Ifa$VVVVWWWE?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$Ifkd&r$$Ifִ3 cDq#P    4 a:W,W:WHWJWWv:v:<6$Ifkds$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$HWJWWW$X&XXXXX^Y`YYYZZZ[d[f[\\\P\\X]]]]]^^4^6^^^^^^^_ _R_귧{{{{{{{{hu6B*CJmHphsHhu65B*CJmHphsHhu6B*CJmHphsHhu66B*CJmHphsHhu6B*CJmHphsH"hu6B*hmHnH phsHtH %hu65B*hmHnH phsHtH *hu6B*OJQJhmHnH phsHtH *WWWWWWX XX$Xv:v:v:v:Pv:v:v: $$Ifa$$If7kdt$$If4q#T"4 a:f4 $X&X:XFXRX^XfXE?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$Ifkdt$$Ifִ3 cDq#P    4 a:fXrX~XXXXXv:v:<6v:v:$Ifkdtu$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$XXXXXXXv:v:Pv:v:v: $$Ifa$XX YY"Y.Y:YE?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$Ifkdiv$$Ifִ3 cDq#P    4 a::YFYRY^Y`YYYv:v:<6v:v:$Ifkd^w$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$YYYYYYYv:v:Pv:v:v: $$Ifa$YY6ZBZPZ\ZhZE?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$IfkdSx$$Ifִ3 cDq#P    4 a:hZtZZZZZZv:v:<6v:v:$IfkdHy$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$ZZZZZZZv:v:Pv:v:v: $$Ifa$Z[([0[<[D[L[E?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$Ifkd=z$$Ifִ3 cDq#P    4 a:L[T[\[d[f[[[v:v:<6v:v:$Ifkd2{$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$[[[[[[\v:v:Pv:v:v: $$Ifa$\\\\E<!j/! $hh^h`ha$$^a$kd'|$$Ifִ3 cDq#P    4 a:\X]]]]]]!xsxlkd}$$Ifl0h>P04 la $$Ifa$ $$Ifa$ $p`^p``a$]]^^x $$Ifa$ $$Ifa$lkd}$$Ifl0h>P04 la^^*^4^x $$Ifa$ $$Ifa$lkdJ~$$Ifl0h>P04 la4^6^^^x $$Ifa$ $$Ifa$lkd~$$Ifl0h>P04 la^^^^x $$Ifa$ $$Ifa$lkdx$$Ifl0h>P04 la^^^^x $$Ifa$ $$Ifa$lkd$$Ifl0h>P04 la^^__x $$Ifa$ $$Ifa$lkd$$Ifl0h>P04 la_ ___RcTcXd~dddd!|!|!|!r!iv:iv:i v:ie v: $$Ifa$ w^`w $hh^h`ha$$^a$lkd=$$Ifl0h>P04 la R___Xdeeh.i4 a:f4 $$Ifa$$IfJkdf$$If403q#>4 a:f4 fffff"g*gv:v:v:<l6v:v:$Ifkdp$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$*g2g:gBgJgRgZgv:v:Pv:v:v:v: $$Ifa$Zg\ggggggEt?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$Ifkde$$Ifִ3 cDq#P    4 a:gggggggv:v:v:<t6v:v:$IfkdZ$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$ggh hhh"hv:v:Pv:v:v:v: $$Ifa$"h$h\hdhlhth|hEl?v:6v:6v:6v:6Pv: $$Ifa$$IfkdO$$Ifִ3 cDq#P    4 a:|hhhhhhhv:v:v:<t6v:v:$IfkdD$$Ifִ3 cDq#P    4 a: $$Ifa$hhhii i,iv:v:Pv:v:v:v: $$Ifa$,i.iiii&jE`8!8!8!/!$h^ha$ $hh^h`ha$kd9$$Ifִ3 cDq#P    4 a:&j(jqrrrrstsdwFzt{v{}L~~x2vN*! !!!!!!!!!!!!!P!#o!#o!P!P!P!P!P2$ & F 8^a$gdu6 hh^h`h $hh^h`ha$*.zHڄ<@vƅЅԅ2222v:2v:2v:2v:2v:2v:2v:2v:2v:2v:2v:2v:2v:2v:2v:2v:2v:2v:$ & F^`a$  & F^` $8h^8`ha$ 8h^8`h^ $hh^h`ha$:Hڄ܄<>Ѕ҅np "08÷ԫ÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷tfhu6B*CJmHphsH$jhu6B*CJUmHphsHhu6hu6B*CJmHphsH#jhu6>*B*UmHphsHhu65B*CJphhu6B*mHphsH jhu6B*UmHphsHhu65B*mHphsHhu65B*CJmHphsHjhu6>*UmHsH$Jnr 8ĈTȉ>ΊL2v:2v:2v:2v:2v:2v:2v:2v:2v:2v:2v:2222^2^2^2^2^2^2^2^2^ $^`a$$^a$ & F ^` 8h^8`hĈЈ<Tȉ̉,<>@̊ΊЊLP^`xrt&Ώ.0LPZ^|~<>VXĒƒȒ "$~jhu6UmHsHhu65B*CJmHphsHhu6B*CJmHphsH$jhu6B*CJUmHphsHIL^xr΍dv.LZ~&<2^2^2^2^2^2^2^2^2^2^2^2^2^2^2^2^2^2^2^2^2^2^2^2^2^$`a$$a$ $^`a$$^a$<Vƒ"~ȓPΔДNP8:ֳp2^2^2^2^2^2^2^!j!! !!!!!!!! !! !!^ $hh^h`ha$$`a$$^a$$a$NRfΔДڕܕNJ`t̢ޢʪ̪ܼ޼8df^`Ⱥ}}s}e}}}hu6B*CJmHphsHhu6CJmHsH(jhu60JB*CJUmHphsHhu66B*CJmHphsHhu6CJmHsHhu6B*CJmHphsHhu6B*CJmHphsHhu65B*CJmHphsHhu6CJmHsHhu6B*CJmHphsHhu6>*B*CJmHphsH'p<fhDDbt<! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!$ & F h88^8a$gdu6 $&^`&a$$ & F h88^8a$gdu6 $hh^h`ha$<prtrtz "JLLP!!!!!! !!!!!!A!!!!!!!!!!!!$^a$$h^ha$ $hh^h`ha$ $^`a$  xz| F:⽨zjzXzzEz$jhu6B*CJUmHphsH"hu6>*B*CJEHmHphsHhu6B*CJEH mHphsHhu6B*CJmHphsHhu6B*CJEHmHphsHhu6B*CJEHmHphsH(jhu6B*CJEHUmHphsHhu6>*B*CJmHphsH(jhu60JB*CJUmHphsHhu6B*CJmHphsHhu66B*CJmHphsH:LNPR^24LNXZ688@ "hu66B*CJmHphsH(jhu60JB*CJUmHphsHhu6B*CJmHphsHhu65B*mHphsHhu6B*mHphsH jhu6B*UmHphsH$jhu6B*CJUmHphsHhu6B*CJmHphsH2Pn2LX6L8j!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!!v:!v:!v:!j$^a$ $^`a$ $p^p`a$$h^ha$ $hh^h`ha$hfZr!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!$ & F 8^8a$gdu6$ & Fa$$a$$ & F h88^8a$gdu6 $hh^h`ha$$h^ha$Z*,&lJ$r!!!!!!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!!!j!!!!!!$ & F!a$$^a$$h^ha$ $hh^h`ha$$ & F 8^8a$gdu6lrDF  xD\:,.( * +111rrrrrghu6hu6mHsHhu6B*CJmHphsHhu66B*CJmHphsHjhu60JUhu6(jhu60JB*CJUmHphsHhu6B*CJmHphsHhu6B*CJmHphsH$jhu6B*CJUmHphsH jhu6B*UmHphsHhu6B*mHphsH&rxdnDn|R:!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!$ & F"a$$ & F h88^8a$gdu6 $hh^h`ha$$ & F!a$:<,.@!!r cr kd.$$IflFO!J . 0    4 la $$Ifa$$If $hh^h`ha$ 4vvr v $$Ifa$kdی$$IflFO!J . 0    4 la( * +r/1111~26v!ji!g!i!i!v!v!e!v:c!^c!^ $hh^h`ha$$^a$kd$$IflFO!J . 0    4 la 11~22667788889999::;;<<>>???N@AAAAABBBCCCCdDEEEEF:FFHGJG|I~IIIJJJJJKKLLLLMMMMOOO6P8PPPhu6CJmHsHhu66B*CJmHphsHhu6B*CJmHphsH(jhu60JB*CJUmHphsHM678899:;<>?ABCEZ@ZZZ \ \\t\\\__``aabb~cccc0d2d4deeXfZf\f^ff g"g.g0gÿjhu60JUhu66mHsHhu6mHsH hu60Jhu6hu6CJmHsHhu66B*CJmHphsHhu6B*CJmHphsH(jhu60JB*CJUmHphsH:UWWX&YY>ZZ \\_`ab~c2deZf\fHgJgLgNg!^!^!^!^!^!^!^!^!^!^!^!^!^!^!^!^!^2v:!v:$a$ 0g6g8gFgLgNghu6hu6mHsHhu6hu66mHsHjhu60JUhu60JmHnHu2 00PP&PP/ =!"#$%5 00PP&P0Pj= /!"#$%8 0 00PP&P0Pk= /!"#$%/ =!"#$%m$$If!vh5i"#vi":V 45U"/  44 af4G$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V 55Y 5<555^5n/  / / / /  /  / 44 aG$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V 55Y 5<555^5n/  / / / / / /  44 aG$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V 55Y 5<555^5n/  / / / / / /  44 aG$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V 55Y 5<555^5n/  / / / / / /  44 aG$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V 55Y 5<555^5n/  / / / / / /  44 aG$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V 55Y 5<555^5n/  / / / / / /  44 aG$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V 55Y 5<555^5n/  / / / / / /  44 aG$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V 55Y 5<555^5n/  / / / / / /  44 aG$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V 55Y 5<555^5n/  / / / / / /  44 aG$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V 55Y 5<555^5n/  / / / / / /  44 aG$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V 55Y 5<555^5n/  / / / / / /  44 aG$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V 55Y 5<555^5n/  / / / / / /  44 aG$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V 55Y 5<555^5n/  / / / / / /  44 aG$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V 55Y 5<555^5n/  / / / / / /  44 aG$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V 55Y 5<555^5n/  /  / / / /  /  44 aG$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V 55Y 5<555^5n/  /  / /  / / /  44 a$$If!vh55 #v#v :V 455 / / / /  44 af4$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V  255Y 5<555^5n/  / / / / /  44 ap2kd$$IfִH " Y <^nn  2    4 ap2$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V  255Y 5<555^5n/  / / / / / /  44 ap2kdI$$IfִH " Y  <^nn  2    4 ap2$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V  255Y 5<555^5n/  / / / / / /  44 ap2kd$$IfִH " Y  <^nn  2    4 ap2$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V  255Y 5<555^5n/  / / / / / /  44 ap2kd $$IfִH " Y  <^nn  2    4 ap2$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V  255Y 5<555^5n/  / / / / / /  44 ap2kdD$$$IfִH " Y  <^nn  2    4 ap2$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V  255Y 5<555^5n/  / / / / / /  44 ap2kd'$$IfִH " Y  <^nn  2    4 ap2$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V  255Y 5<555^5n/  / / / / / /  44 ap2kd+$$IfִH " Y  <^nn  2    4 ap2$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V  255Y 5<555^5n/  / / / / / /  44 ap2kd?/$$IfִH " Y  <^nn  2    4 ap2$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V  255Y 5<555^5n/  / / / / /  / /  /  44 ap2kd2$$IfִH " Y  <^ n n   2    4 ap2$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V  255Y 5<555^5n/  / / / / /  /  /  /  / 44 ap2kd6$$IfִH " Y  <^  n  n    2    4 ap2$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V  P55Y 5<555^5n/ /  /  / / /  / /  44 apP)kd:$$IfִH " Y  <^nn  P    4 apP$$If!vh555n5n#v#v#vn:V 555n/  / / /  / /  44 a$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V  F55Y 5<555^5n/  /  / / / / /  44 apFkd?$$IfִH " Y <^nn  F    4 apF$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V  F55Y 5<555^5n/  / / / / / /  44 apFkdC$$IfִH " Y  <^nn   F    4 apF$$If!vh55A5n#v#vA#vn:V 455-5n/  / / /  / /  44 af4$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V  F55Y 5<555^5n/  / / /  /  / / / /  44 apFkdH$$IfִH " Y  <^nn   F    4 apF$$If!vh55A5n#v#vA#vn:V 455-5n/  / / /  / /  44 af4$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V  F55Y 5<555^5n/  / / /  / / / / / /  44 apFkdM$$IfִH " Y <^nn  F    4 apF$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V  F55Y 5<555^5n/  / / /  /  / / / /  44 apFkdQ$$IfִH " Y  <^nn   F    4 apF$$If!vh55A5n#v#vA#vn:V 455-5n/  / /  / /  44 af4$$If!vh55Y 5P555^5n5n#v#vY #vP#v#v#v^#vn:V  F55Y 5<555^5n/  /  / / / /  44 apFkdV$$IfִH " Y <^nn   F    4 apF$$If!vh55A5n#v#vA#vn:V 455-5n/ /  /  /  44 af4{$$If!vh5i"#vi":V 45U"/  / 44 af4{$$If!vh5i"#vi":V 45U"/ /  44 af4m$$If:!vh59!#v9!:V 459!/  44 a:f4$$If:!vh55y5#v#vy#v:V 4k55y5/  /  / /  /  /  / 44 a:f4$$If:!vh55y5#v#vy#v:V 455y5/  / / / / /  44 a:f4$$If:!vh55y5#v#vy#v:V 455y5/  /  / / / /  /  44 a:f4$$If:!vh55y5#v#vy#v:V 55y5/  /  / / /  44 a:$$If:!vh55#v#v:V 455/  /  /  / /  / 44 a:f4$$If:!vh5555#v#v#v#v:V o5555/  / / / / /  44 a:$$If:!vh5555#v#v#v#v:V 5555/  / / / / /  / /  /  44 a:$$If:!vh5555#v#v#v#v:V 45555/  / / / / / /  44 a:f4$$If:!vh555#v#v#v:V 4555/  / / / / / /  44 a:f4$$If:!vh5555#v#v#v#v:V b5555/  / / / / / /  44 a:$$If:!vh5555#v#v#v#v:V 45555/  / / / / / /  44 a:f4$$If:!vh5555#v#v#v#v:V 5555/  / / / / / /  44 a:$$If:!vh5555#v#v#v#v:V 5555/  / / / / / /  44 a:$$If:!vh5555#v#v#v#v:V b5555/  / / / / / /  44 a:$$If:!vh5555#v#v#v#v:V 5555/  / / / / / /  44 a:$$If:!vh5555#v#v#v#v:V 5555/  / / / / / /  44 a:$$If:!vh5555#v#v#v#v:V 5555/  / / / / / /  44 a:$$If:!vh5555#v#v#v#v:V p5555/  / / / / / /  44 a:$$If:!vh5555#v#v#v#v:V 5555/  / / / / / /  44 a:$$If:!vh5555#v#v#v#v:V 5555/  / / / / / /  44 a:$$If:!vh5555#v#v#v#v:V U5555/  /  /  / /  44 a:$$If:!vh5555#v#v#v#v:V ~5555/  /  /  / /  44 a:$$If:!vh5555#v#v#v#v:V 45555/  /  /  / / /  44 a:f4$$If:!vh5555#v#v#v#v:V 45555/  /  /  /  /  44 a:f4$$If:!vh55y5#v#vy#v:V O55y5/  /  /  / / /  /  44 a:$$If:!vh55y5#v#vy#v:V o55y5/  /  / / /  /  44 a:{$$If!vh5 #v :V 45 /  / 44 af4$$If!vh55]5#v#v]#v:V 455]5/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55]5#v#v]#v:V 55]5/  / / / / / /  44 a$$If!vh55]5#v#v]#v:V 4j55]5/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55]5#v#v]#v:V 455]5/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55]5#v#v]#v:V 455]5/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55t#v#vt:V 4U55t/  /  / /  44 af4$$If!vh55W55#v#vW#v#v:V j55W55/  / / / / / /  44 a$$If!vh55w55#v#vw#v#v:V 455w55/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55w55#v#vw#v#v:V 455w55/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55w55#v#vw#v#v:V 455w55/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55w55#v#vw#v#v:V 455w55/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55W55#v#vW#v#v:V 55W55/  / / / / / /  44 a$$If!vh55w55#v#vw#v#v:V 455w55/  / / / / /  / /  /  44 af4$$If!vh55]5#v#v]#v:V 55]5/  / / / / / /  44 a$$If!vh55t#v#vt:V 455t/  /  / /  44 af4$$If!vh55W55#v#vW#v#v:V |55W55/  / / / / / /  44 a$$If!vh55W55#v#vW#v#v:V 55W55/  / / / / / /  44 a$$If!vh55W55#v#vW#v#v:V 55W55/  / / / / / /  44 a$$If!vh55w55#v#vw#v#v:V 455w55/  / / / / /  / /  /  44 af4$$If!vh55]5#v#v]#v:V m55]5/  / / / / / /  44 a$$If!vh55t#v#vt:V 455t/  /  / /  44 af4$$If!vh55W55#v#vW#v#v:V 55W55/  / / / / / /  44 a$$If!vh55W55#v#vW#v#v:V 55W55/  / / / / / /  44 a$$If!vh55N55#v#vN#v#v:V 4_55N55/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55W5#v#vW#v:V 455W5/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55N55#v#vN#v#v:V 455N55/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55N55#v#vN#v#v:V 455N55/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55N55#v#vN#v#v:V 455N55/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55N55#v#vN#v#v:V 455N55/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55N55#v#vN#v#v:V 455N55/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55N55#v#vN#v#v:V 455N55/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55N55#v#vN#v#v:V 4`55N55/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55N55#v#vN#v#v:V 455N55/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55N55#v#vN#v#v:V 455N55/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55N55#v#vN#v#v:V 4l55N55/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55N55#v#vN#v#v:V 455N55/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55N55#v#vN#v#v:V 4Y55N55/  / / / / /  / /  /  44 af4$$If!vh55]5#v#v]#v:V 55]5/  /  /  / /  /  44 a$$If!vh55]5#v#v]#v:V 55]5/  /  /  / /  /  44 am$$If:!vh5#v:V 45/  44 a:f4$$If:!vh55H5#v#vH#v:V 4W55H5/  / / / / /  44 a:f4$$If:!vh55H5#v#vH#v:V x55H5/  / / / / / /  44 a:$$If:!vh55H5#v#vH#v:V 455H5/  / / / / / /  44 a:f4$$If:!vh55H5#v#vH#v:V 455H5/  / / / / / /  44 a:f4$$If:!vh55H5#v#vH#v:V 55H5/  / / / / / /  44 a:$$If:!vh55#v#v:V 455/  /  / /  44 a:f4$$If:!vh55H55#v#vH#v#v:V 55H55/  / / / / / /  44 a:$$If:!vh55h55#v#vh#v#v:V 455h55/  / / / / / /  44 a:f4$$If:!vh55h55#v#vh#v#v:V 455h55/  / / / / / /  44 a:f4$$If:!vh55h55#v#vh#v#v:V 455h55/  / / / / / /  44 a:f4$$If:!vh55H55#v#vH#v#v:V m55H55/  / / / / / /  44 a:$$If:!vh55h55#v#vh#v#v:V 455h55/  / / / / /  / /  /  44 a:f4$$If:!vh55H5#v#vH#v:V 55H5/  / / / / / /  44 a:$$If:!vh55#v#v:V 455/  /  / /  44 a:f4$$If:!vh55H55#v#vH#v#v:V 55H55/  / / / / / /  44 a:$$If:!vh55H55#v#vH#v#v:V 55H55/  / / / / / /  44 a:$$If:!vh55h55#v#vh#v#v:V 455h55/  / / / / /  / /  /  44 a:f4$$If:!vh55H5#v#vH#v:V 55H5/  / / / / / /  44 a:$$If:!vh55#v#v:V 4b55/  /  / /  44 a:f4$$If:!vh55H55#v#vH#v#v:V 55H55/  / / / / / /  44 a:$$If:!vh55H55#v#vH#v#v:V 55H55/  / / / / / /  44 a:$$If:!vh55h55#v#vh#v#v:V 455h55/  / / / / / /  44 a:f4$$If:!vh55H55#v#vH#v#v:V 55H55/  / / / / / /  44 a:$$If:!vh55h55#v#vh#v#v:V 455h55/  / / / / / /  44 a:f4$$If:!vh55h55#v#vh#v#v:V 455h55/  / / / / / /  44 a:f4$$If:!vh55h55#v#vh#v#v:V 455h55/  / / / / / /  44 a:f4$$If:!vh55h55#v#vh#v#v:V 455h55/  / / / / / /  44 a:f4$$If:!vh55h55#v#vh#v#v:V 455h55/  / / / / / /  44 a:f4$$If:!vh55h55#v#vh#v#v:V 455h55/  / / / / / /  44 a:f4$$If:!vh55h55#v#vh#v#v:V 455h55/  / / / / / /  44 a:f4$$If:!vh55h55#v#vh#v#v:V 4 55h55/  / / / / / /  44 a:f4$$If:!vh55h55#v#vh#v#v:V 455h55/  / / / / / /  44 a:f4$$If:!vh55h55#v#vh#v#v:V 455h55/  / / / / / /  44 a:f4$$If:!vh55h55#v#vh#v#v:V 455h55/  / / / / / /  44 a:f4$$If:!vh55h55#v#vh#v#v:V 4F55h55/  / / / / /  / /  /  44 a:f4$$If:!vh55H5#v#vH#v:V t55H5/  /  /  / /  /  44 a:$$If:!vh55H5#v#vH#v:V 55H5/  /  / / /  /  44 a:m$$If!vh5t#vt:V 45t/  44 af4$$If!vh55&5#v#v&#v:V 455&5/  / / / / /  44 af4$$If!vh55&5#v#v&#v:V 455&5/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55&5#v#v&#v:V 455&5/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55&5#v#v&#v:V 4n55&5/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55#v#v:V 455/  /  / /  44 af4$$If!vh55H55#v#vH#v#v:V 55H55/  / / / / / /  44 a$$If!vh55H55#v#vH#v#v:V 55H55/  / / / / / /  44 a$$If!vh555&5#v#v#v&#v:V 4_555&5/  / / / / / /  44 af4$$If!vh55H55#v#vH#v#v:V 55H55/  / / / / / /  44 a$$If!vh555&5#v#v#v&#v:V 4555&5/  / / / / / /  44 af4$$If!vh555&5#v#v#v&#v:V 4555&5/  / / / / / /  44 af4$$If!vh555&5#v#v#v&#v:V 4555&5/  / / / / / /  44 af4$$If!vh555&5#v#v#v&#v:V 4555&5/  / / / / / /  44 af4$$If!vh555&5#v#v#v&#v:V 4555&5/  / / / / / /  44 af4$$If!vh555&5#v#v#v&#v:V 4555&5/  / / / / / /  44 af4$$If!vh555&5#v#v#v&#v:V 4n555&5/  / / / / / /  44 af4$$If!vh555&5#v#v#v&#v:V 4555&5/  / / / / / /  44 af4$$If!vh555&5#v#v#v&#v:V 4555&5/  / / / / / /  44 af4$$If!vh555&5#v#v#v&#v:V 4555&5/  / / / / / /  44 af4$$If!vh555&5#v#v#v&#v:V 4m555&5/  / / / / /  /  /  / 44 af4$$If!vh55&5#v#v&#v:V 55&5/  /  /  / /  /  44 a$$If!vh55&5#v#v&#v:V 55&5/  /  /  / /  /  44 a$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:m$$If:!vh5!#v!:V 45!/ 44 a:f4$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:m$$If:!vh5!#v!:V 45!/ 44 a:f4$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:m$$If:!vh5!#v!:V 45!/ 44 a:f4$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555 5 #v#v#v #v :V 4++555 5 / / / / / 44 a:f4#$$If:!vh555P55n555#v#v#vP#v#vn#v#v:V 4++5P55n5/ / / / / 44 a:f4$$If:!vh555P55n555#v#v#vP#v#vn#v#v:V 555P55n5/ 44 a:$$If:!vh555P55n555#v#v#vP#v#vn#v#v:V 555P55n5/ 44 a:$$If:!vh555P55n555#v#v#vP#v#vn#v#v:V 555P55n5/ 44 a:m$$If:!vh5U"#vU":V 45U"/ 44 a:f4$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:m$$If:!vh5U"#vU":V 45U"/ 44 a:f4$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:m$$If:!vh5U"#vU":V 45U"/ 44 a:f4$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555 5 #v#v#v #v :V 4++555 5 / / / / / 44 a:f4#$$If:!vh555n55n555#v#v#vn#v#vn#v#v:V 4++5n55n5/ / / / / 44 a:f4$$If:!vh555n55n555#v#v#vn#v#vn#v#v:V 555n55n5/ 44 a:$$If:!vh555n55n555#v#v#vn#v#vn#v#v:V 555n55n5/ 44 a:$$If:!vh555n55n555#v#v#vn#v#vn#v#v:V 555n55n5/ 44 a:m$$If:!vh5U"#vU":V 45U"/ 44 a:f4$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:m$$If:!vh5U"#vU":V 45U"/ 44 a:f4$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:m$$If:!vh5U"#vU":V 45U"/ 44 a:f4$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:m$$If:!vh5!#v!:V 45!/ 44 a:f4$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:m$$If:!vh5!#v!:V 45!/ 44 a:f4$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:m$$If:!vh5!#v!:V 45!/ 44 a:f4$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:$$If:!vh5 55P555#v #v#vP#v#v:V 5 55P55/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:m$$If:!vh5!#v!:V 45!/ 44 a:f4$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:m$$If:!vh5!#v!:V 45!/ 44 a:f4$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:m$$If:!vh5!#v!:V 45!/ 44 a:f4$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v:V 555P555/ 44 a:$$If:!vh555/ 5 #v#v#v/ #v :V 4++555/ 5 / / / / / 44 a:f4$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v#v:V 4++55m555/ / / / 44 a:f4$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:m$$If:!vh5!#v!:V 45!/ 44 a:f4$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:m$$If:!vh5!#v!:V 45!/ 44 a:f4$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:m$$If:!vh5!#v!:V 45!/ 44 a:f4$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:$$If:!vh55555m555#v#v#v#vm#v#v:V 5555m55/ 44 a:$$If:!vh555 5 #v#v#v #v :V 4++555 5 / / / / / 44 a:f49$$If:!vh555n55n555#v#v#vn#v#vn#v#v#v:V 4++5n55n555/ / / / / 44 a:f4$$If:!vh555n55n555#v#v#vn#v#vn#v#v#v:V 555n55n555/ 44 a:$$If:!vh555n55n555#v#v#vn#v#vn#v#v#v:V 555n55n555/ 44 a:$$If:!vh555n55n555#v#v#vn#v#vn#v#v#v:V 555n55n555/ 44 a:m$$If:!vh5U"#vU":V 45T"/ 44 a:f4$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:m$$If:!vh5U"#vU":V 45T"/ 44 a:f4$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:m$$If:!vh5U"#vU":V 45T"/ 44 a:f4$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If!vh5P5#vP#v:V l05P54a$$If!vh5P5#vP#v:V l05P54a$$If!vh5P5#vP#v:V l05P54a$$If!vh5P5#vP#v:V l05P54a$$If!vh5P5#vP#v:V l05P54a$$If!vh5P5#vP#v:V l05P54a$$If!vh5P5#vP#v:V l05P54a$$If!vh5P5#vP#v:V l05P54a$$If:!vh555 5 #v#v#v #v :V 4++555 5 / / / / / 44 a:f49$$If:!vh555n55n555#v#v#vn#v#vn#v#v#v:V 4++5n55n555/ / / / / 44 a:f4m$$If:!vh5U"#vU":V 45T"/ 44 a:f4$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh55>#v#v>:V 455>/ 44 a:f4$$If:!vh55>#v#v>:V 455>/ 44 a:f4$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If:!vh555P55555#v#v#vP#v#v#v#v:V 555P5555/ 44 a:$$If!vh55J 5. #v#vJ #v. :V l055J 5. 4a$$If!vh55J 5. #v#vJ #v. :V l055J 5. 4a$$If!vh55J 5. #v#vJ #v. :V l055J 5. 4a8@8 Normal_HmH sH tHN`N Heading 1$ & F@&5CJmHsHuT`T Heading 2$$ & F@&a$5CJ0mHsHuT`T Heading 3$$ & F@&a$B*CJmHsHuT`T Heading 4$$ & F@&a$B*CJmHsHuL`L Heading 5$ & F@&CJmH sH uX`X Heading 6$$ & F@&a$5B*CJmHsHuR`R Heading 7$$ & F@&a$CJmHsHuT`T Heading 8$$ & F@&a$B*CJmHsHuX `X Heading 9 $$ & F@&a$>*B*CJmHsHuDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List @&@@ Footnote ReferenceH*~R@~ Body Text Indent 2, uvlaka 2$hh^h`ha$B*CJmHsHu\C@\ Body Text Indent$h^ha$B*CJmHsHuB@"B  Footnote Text mH sH u.)@1. Page Number@@B@ Header  9r  mH sH un4UFL,>BEMSUW[;sEsd)   v   I#'1:;=ACDFMPQSUYYA J`i}_y )  p P &X*[ke$8;3    !"#$%&jklmnopqrstuvi ) ) ) )  p p p p p p p p p p p X*e$88;  !"#$%&'()*+,-./012A4k3       !"#$%& jvkv!lz!mz!nz!oz!pz!qz!rz!sz!tz!uz!vzc&M-5>vFMZV[djp`w<~O@to! 56A6DpqWy $&m.{7?FLSVY`SjAY9MH   * $O D7_L    !"#8$%&'(N)*+<,-./0192:;<67X3 \ _ ` P IT^MNp .!/!0!g!h!Q"{"""-#K#[#$$$%Z%%'>'J'P'R'Y']''''((L((()O)|)}))))))))O*P***N,-/0Y24557W9X9s:;;<{=>@@.BBBiDvFFGGG%H&HJJLLLLLN}OSTZV[V\VVVHWWWWWWX6XOXjXXXXX Y-Y\YyYYYYY2Z3Z?[^_aocddddddddeee1e2eCeXeveeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeffffffff!f$f%f'f=f>fAfDfFfHfKfLfNfZf[f^f_fafcfffgfif{f|fffffffffffffffffffffffffffffffffffffffgggg ggg g#g%g'g*g+g.g@gAgDgGgIgKgNgOgRgkglgogpgrgtgwgxg{ggggggggggggghhhhhhhh!h)h*h+h,h/h1h4h5h8hNhOhPhQhThVhYhZh]hghhhihjhmhohrhshvhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhiiii iiiiiMiNiOiPiTiWi[i\i_inioiwi~iiiiiiiiiiiiiiiiiiiijjjjjjjjjpjvjwjzjjjjjjjjjjjjjjkkkkkk k kk6k7k8k9k:k;k>k?kBkmkqkrkukkkkkkkkkkkkkll}l~lllnnnnnnnnnooo1oCo\o{ooooooooop7pEpbpqppppppq6ssu+w,w`wswtwyw~wwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwww x xxxx8x`cdghه܇݇#$'(8<=@AY\]`a҈Ոֈوڈ!"%&.0145MOPSTdghklÉƉljʉˉ҉ԉՉ؉ى $%(MPQ͑pbb./ ϚКڛȜ23detuzɞ̞͞Ϟ <?@BChklnoӟ֟ןڟ !"GJKNO{~٠ݠޠ !$%()RVWZ[klmpqáġѡӡԡסء "%&)*=@ADEVXY\]knorsĢܢ [\ޥߥ &()+>BCEOPRScfgijȦɦʦ̦ͦئܦݦ%(),-589<=PSTWXruvyzħƧǧʧ˧<@AI PTڬb®ghijklmnopqrstuvwձ8=>?`yzŲƲ"#$pqƴǴ$o(@#4o&9Uظ.In̹ "=a 0O`kl !'Uhx !%)-159=>]cjqx~#'+,;?CGKOSWXkqw}  %*/49>CDTY^chmrwx$).38=BGH  $();?CGKOSWXtx|!%)-156V[`ejotyz#45LRX^djpvw#(-23CHMRW\afgw{JKTY^chmrwx 7<AFKPUZ["&+0489CGKOSW[_`tx|"',16;@AINSX]bglm %&=CIOU[agh| "#38=BGLQVWgkosw{:;DINSX]bghx}',16;@EJK{ "&'159=AEHLMaeimquy}~ #(-.6;@EJOTYZnrvz~ R#'+,QX_fmtu#'+,;?DHLPQdjpv|  !16;@EJKejoty~MNnsx} AFKPUZ[chmrw|}\];<O_v|  $%DJQX_djpq #'-12AGMSY_ekl $*18?EKL\`flptz~ >ELSZahop (,048;>BCU[agmsy  '.5<CIPQekqw}$%<BHNTZ`fg{ %,-=DKRX_fmn~ !"JKTZagmsy !'(HOV]dkryz%+17=CIJTZ`flrx~ !'-34X^djpv|!(.4:AB+,-.7BWiy")/5;AGHVW`gnu| &,28>?RY`gnu| "#37;?CGKOPjntx| ")07>?ab %+17=CIJflrx~ .28<@DHLMmt{Fekl  %)*yzCD1CSde +/37;?CGHhlptx| $*01nop    S T LTUV AvW#8:U`b}*p D~@p#S#UY[m+Y~"e%&r's't'''( +,Z/0146666::;;<<p<<<==>'>T>z>>?@@@@@CSE!FTFWFFFFFFG+G?G@GHH@HBHQHhHkHHHHHHHH'I5I@IgIIIIIIIIIJJJKLLLLMkNlNNNQQGQSQcQQQQRGRSSSS-T]TTTTTTU#U$U%UsUtUUUV,VSVqVrVYYLZZZn[[\Q\\Q]o]]^t^^C__``````a0a1a:ahaaaaa"b#bbb'hSjkkkkkmonno}ooop qqrdsttouu>vXwwwbxx#yzy8zszz{%|n}h~i~~-s~YDžȅ>?B000000000 0 0 0000000 0 0 0 0000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000 0 0 000000 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 00000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 000000 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000000 0000000000000 0 0W 0W 0W 0W 0W 0W 0W 0W 0 0X 0X 0X 0X 0X0 0 0yY 0yY 0 0000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0 0 0 0 00000p00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000 0 0 0 00000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000000p0p00p0p0000p0000000000000000000000000 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0! 0" 0#000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000p0000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000000000000000000000000000000(000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 000 0 0 0 0 00000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 000000000 0 00 0 0 0 0000000000000000000! 0! 0! 0! 0! 0000 0 0 0 0 0 0 0 0 00" 0" 0" 0" 0" 0" 0" 000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000wwwwwwwwz|,tiv<`'9HHWR_:1P0gNgkoMs'>OQTWX\aced9LWlc<~L4NB^ @\bv9F$N6j*`<6P VV<rd$dV Jz8TNvCD.DzDD*EEE FXFF@GGGfHHHXIII*JRJJJJ,K\KKKK,LnLLRR0SxSST>TdTTTURUUUUV8VVV.Wi6lt z~^F`"b4~t<lb^dd0z2~`ND <r2.hR F   F    Z   ^@.j$`N fB~,hd"""##,$R$$"%l%%~&&`''<(()*R**+++,,D1,222333@444.5~55,6~66<777&88899::$;P;;<X<<=l==2>>?@PAAADBBB$C|CCD`DDE`EEFpFFFjGGXHH^III*JJJ2KKKBLLMNMMOPdPPQZQxQQHRRR$S~SS$TTT:UjUU0VVWW$XfXXX:YYYhZZZL[[\\]^4^^^^_dee,f^ff*gZggg"h|hh,i&j*L<p<Pr:6UNg      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijlmnpq456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrtuvwxyz{|}~      !"#$%&()*+,-./0123456789:;<=?@ABCDEFGHIJKLMNPRSUVYZ[]^_`bdLgbimz!8@P10( P P D    "}D    "\  S )X? "\  S )X? " \  S )X? " \  S )X? " D    " D     " D     "\   S )X? "\   S )X? "\   S )X? "VB  C D"VB  C D"VB  C D"VB  C D"VB  C D"VB  C D"VB  C D"D    "D    "~D    "D    "D    "D    "\B  S D"\B  S D"\B  S D"\B @ S D"\B @ S D"\B  @ S D"\B ! S D"\B " S D"D #   "oVB $ C D"pVB % C D"|\B & S Do"z6 ' "{6 ( "t\B ) S Do"q\B * S Do"r\B + S D"sJ , # "uVB - C D"xVB . C D"y2 / c CSENGHJPQ o`T/ETTSo`T/ETTSPETTSP"w\B 0 S D"vP2 1 3 jJ "P2 2 3 jJ "VB 3 C D"VB 4 C D"VB 5 C D"VB 6 C D"VB 7 C D"VB 8 C D"VB 9 C D"VB :@ C D"D ;   "D <   "D =   "D >   "&D ?   "$D @   "(D A   "'D B   ")D C   "*D D   "+D E   ",D F   "5D G   "6D H   "8D I   "AD J   "KD K   "SD L   "7D M   "DD N   "ND O   "MD P   "LD Q   "CD R   "BD S   "VD T   "UD U   "TP V 3  "/P W 3  "@P X 3  "JP Y 3  "RP Z 3  "YP [ 3  "`P \ 3  "g\B ]@ S D"l\B ^@ S D"b\B _ S D"FbB ` c $D"GbB a c $D"ObB b c $D"X\B c S D"]\B d@ S D":bB e c $D"9bB f c $D"=bB g c $D"HbB h c $D"PD i   "[D j   "^D k   "aD l   "dD m   "hD n   "jD o   "4D p   ";D q   "WD r   "ZD s   "fD t   "i\B u S D"e\B v S D"c\B w S D"k\B x S D"_\B y S D"\D z  HY"0\B { S D"<6 | "3\B } S D"ID ~  H "1VB  C D">VB  C D"?\B  S D"ED   H@"2\B  S D"QD    "#D    "!D    "%D    ""D    " D    "D    "J  # "-J2  # ".D    "VB  C D"mVB  C D"nB S  ?/>'?'P'R'S'T'U'V'W'Y'Z'['(((})))89:;?zƲ8`*   ~@AS#Y[jm+YZ[WFG@HBHhHiHHHHHHHH'I5IISSSSS]T^T_TTTTTTTTTTAk+#t tLt t; ; t tt{{t{t t t  "t  ":t  :t  :t  "jt  "Nt  "2t; Ut7t9l t5 +t3et4 t6 Gt8 t:- t$0t)0t4!N't<$t=- ttrt+trt?rtrt>rtArt@rtBrtC r@tD r)tEr/tv t s tV gtzt[St~`[St [4!St|[Sto#[/[tF[ tG ttL`tHte@@+td@tp#{/! t{Q#Qtf""3t'4!'t4!'4!CtW{ tI{ tR{`tQ{tM {tt4!#t_t`tg"A"[t}G#GtX tJ tP`tOtN ttath""Mt4!g#gtY ctK ctU`ctTctS tctq#/tbggtZ$K"tr# /=ti 3ty#tc$tj ]txC#Ct[$"]tk Ct^C$CtvT#Ttl tud#dts#V/t\$V"tm *tt#t/tn k6twd#dt]d$dt JJt MkMt#t$.ht)Dt*tt+ Xt(at,+Lt000 t/ j+t- j jt.  t&'~t'apRt%<<tKS # t{t t{;t+ t{t  t{+t!t"3St2%gt1% t{m;]t 3#t gQQt Q QtQ{QtU`))?*C*<<<<EEMMUN`N'O,O-O3O8O>OoQ}Q~QQwSScTlT8V=VWW[[[[[[]]]]eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeffffffff f!f#f>f@fAfCfDfEfFfGfHfJf[f]f_f`fafbfcfef|f~fffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffgggggg g"g#g$g%g&g'g)gAgCgDgFgGgHgIgJgKgMglgngpgqgrgsgtgvggggggggggghhhhhh,h.h/h0h1h3hQhShThUhVhXhjhlhmhnhohqhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhi i i iiiPiSiTiViWiZioiviwi}i~iiiiiiiiiijjpjujjjjjk k;k=kmkpkkkkkllmmmmpprrrrssuuJvSvtwwwwwwwwwww x x8x;xnxpxxxxxxxxxxxy yyWyYyrytyyyyyyyyyyyzz?zCzzz{|}}~~~~fiхԅ$&QT~ņdž"%`bهۇ8;Y[҈Ԉ ./MNdfÉʼn҉Ӊ #MOu13NSrvʏҏ'-V[ؗޗgruxɞ˞ <>hjӟ՟ GI{}٠ܠ!#RUѡҡ "$=?VWkmܢ LP&'>Aceئۦ%'57PRrtħŧ<?}`dմش@EFLضܶfiǼ'2%*+4 JU ubmn{Yd IRbgpt"-alCL\ajn8AQV_c, 2 PU $jn}l|    ""J"N"O"S"~""######$$$ $r%x%&&&&))i*s**+5++010004444,565@8F899(:.:^:k:?@@@@@@@@ACC(H1H2H7HIIKKMMMN>UFULURUdUhU\\\\\\]]*b0b6b;bbbkkkkk llll0l;loooopp6pqCqEqNqPqVqYqaqlqvqqqqqqqqqqqqqqqrrrrrr ss's/s>sIsKsOsPsWsssssssss tt#t(t/t3tAtGttttttttuu u2u:uIuTuVuZu[ubuuuwwwwwwxx xxSxWxdxlxsxxx~xxxxxxxx%y*y4y9yCyKyUy_y`yjylypyyyyyyyyyyyyyyyyy)z-z:z@zczgzuzzzzzzzzz{{{{%|+|,|.| }}}}[}_}}}}}}} ~~W~[~~~~~"dh"րڀqyׁہ'/mqMQx| mtu}ȅυՅBancocddddeeee0e2eBeCeWeXeueveeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeffffffff#f%ff@fAfCfDfJfLfYf[f]f_fefgfzf|f~ffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffffggg gggg g"g#g)g+g-g.g?gAgCgDgFgGgMgOgQgRgjglgngpgvgxgzg{ggggggggggggggggggghhhhhh h!h(h,h.h/h3h5h7h8hMhQhShThXhZh\h]hfhjhlhmhqhshuhvhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhii i i iiiiiiLiPiSiTiViWiZi\i^i_imioiviwi}i~iiiiiiiiiiiiiiiiiiijjjjjjojpjujwjyjzjjjjjjjjjjjjjkk k kkk5k;k=k?kAkBklkmkpkrktkukkkkkkkkkkkll|l~lllnnnnnnnnnnnnnnnnnnoooooo0o1oBoCo[o\ozo{ooooooooooooooooopp6p7pDpEpapbpppqpppppppppqq5s6sssuu*w,w_w`wrwtwxwyw}w~wwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwww x x xxxx7x8x;x=x?x@xPxRxTxUxmxnxpxrxtxvxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxyy y"y$y&y;yy@yByDyVyWyYy[y]y_yqyrytyvyxyzyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyzzzzzz>z?zCzEzzz{{{{||||^}_};~<~~~mnƁǁ xyVXPRdfjkopЅхԅօ#$&(*+PQTVXY}~ĆņdžɆˆ͆!"%')*8:<>_`bdfh؇هۇ݇߇"$&(78;=?AXY[]_aш҈Ԉֈ؈ڈ "$&-.0135LMOPRTcdfhjl~‰Éʼnljɉˉщ҉ԉՉ׉ى #%'(LMOQߌ̑͑opabab-/ ΚКٛڛǜȜ14cesuyz~Ȟɞ˞͞ ;<>@BCghjlnoҟӟ՟ןٟڟ  "FGIKMOz{}ؠ٠ܠޠ !#%')QRUWY[jmoq¡ġСѡӡԡ֡ء !"$&(*<=?ACEUVXY[]jkmoqsâĢۢܢ Z\ݥߥ %&()=>ACNPRSbcegijǦʦ̦ͦצئۦݦߦ$%')+-4579;=OPRTVXqrtvxzçħƧǧɧ˧;<?AHI OPST٬ڬab®fwԱձ7F_fxIJ˲!$oqŴǴ#$no'(?@"#34no%&89TU׸ظ-.HImn˹̹ !"<=`a /0NO_`jl!&'TUghwx !$%(),-014589<>\]bcijpqwx}~"#&'*,:;>?BCFGJKNORSVXjkpqvw|}  $%)*./3489=>BDSTXY]^bcghlmqrvx#$()-.2378<=ABFH  #$'):;>?BCFGJKNORSVXstwx{| !$%(),-0146UVZ[_`deijnostxz"#35KLQRWX]^cdijopuw"#'(,-13BCGHLMQRVW[\`aegvwz{~IKSTXY]^bcghlmqrvx 67;<@AEFJKOPTUY[!"%&*+/03479BCFGJKNORSVWZ[^`stwx{|!"&'+,0156:;?AHIMNRSWX\]abfgkm $&<=BCHINOTUZ[`afh{| !#2378<=ABFGKLPQUWfgjknorsvwz{~9;CDHIMNRSWX\]abfhwx|}&'+,0156:;?@DEIKz{ !"%'014589<=@ADEGHKM`adehilmpqtuxy|~ "#'(,.56:;?@DEIJNOSTXZmnqruvyz}~ QR"#&'*,PQWX^_eflmsu"#&'*,:;>?CDGHKLOQcdijopuv{| !0156:;?@DEIKdeijnostxy}LNmnrswx|} @AEFJKOPTUY[bcghlmqrvw{}[]:<NO^_uv{|  #%CDIJPQWX^_cdijoq~ "#&',-02@AFGLMRSXY^_dejl~ #$)*0178>?DEJL[\_`efklopstyz} =>DEKLRSYZ`aghnp '(+,/03478:;=>ACTUZ[`afglmrsxy~  &'-.45;<BCHIOQdejkpqvw|}#%;<ABGHMNSTYZ_`egz{~ $%+-<=CDJKQRWX^_efln}~  "IKSTYZ`afglmrsxy~  !&(GHNOUV\]cdjkqrxz$%*+0167<=BCHJSTYZ_`efklqrwx}  !&',-24WX]^cdijopuv{| !'(-.349:@B~*.67ABVWhixy!"()./45:;@AFHUW_`fgmntu{| %&+,1278=?QRXY_`fgmntu{| !#2367:;>?BCFGJKNPijmnstwx{| !"()/067=?`b $%*+0167<=BCHJefklqrwx}~-.kkkkkmmnnqnnnoo|oooooopp qqqqrrcsfst tttnuquuu=v@vWwZwwwwxaxdxxx"y%yyy|y7z:zrzuzzz{{$|%|m}p}g~k~~~,/ru}X[~ƅȅ*6B!Q"""-#[#$$%Z%LLWjXX-Y\YYYYdddXeveee{ggiPiijk;kBkmkkl~lnppp`wx8xxyyyEz R+QY~">`ha҈ىQ8pe<Ch"GO{٠)Rqءߥ%˧Ab$(@#4UظlU>]$HzK[;K{ ,QuNA<%D>z4XB F*1 vW>T>LLGQcQtUUVrVYY[\Q]o]`:aaakȅBDr. sc. Milena Perairadni Milena Persic"@"+ Y dmz_x g'O ldmsjgAl l4~xgr_gg+L%|PBi(g*T1gE3gNr3 a'=gUBcKs/:Ddmt{E l],"G<=D'Hg!J|PBLdmwO fAfDfFfHfKfLfNfZf[f^f_fafcfffgfif{f|fffffffffffffffffffffffffffffffffffffffgggg ggg g#g%g'g*g+g.g@gAgDgGgIgKgNgOgRgkglgogpgrgtgwgxg{ggggggggggggghhhhhhhh!h)h*h+h,h/h1h4h5h8hNhOhPhQhThVhYhZh]hghhhihjhmhohrhshvhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhiiii iiiiiMiNiOiPiTiWi[i\i_inioiwi~iiiiiiiiiiiiiiiiiiiijjjjjjjjjpjvjwjzjjjjjjjjjjjjjjkkkkkk k kk6k7k8k9k:k;k>k?kBkmkqkrkukkkkkkkkkkkkkll}l~l+w,w`wswtwyw~wwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwww x xxxx8x`cdghه܇݇#$'(8<=@AY\]`a҈Ոֈوڈ!"%&.0145MOPSTdghklÉƉljʉˉ҉ԉՉ؉ى $%(MPQdetuzɞ̞͞Ϟ <?@BChklnoӟ֟ןڟ !"GJKNO{~٠ݠޠ !$%()RVWZ[klmpqáġѡӡԡסء "%&)*=@ADEVXY\]knorsĢܢ ޥߥ &()+>BCEOPRScfgijȦɦʦ̦ͦئܦݦ%(),-589<=PSTWXruvyzħƧǧʧ˧<@AUhx !%)-159=>]cjqx~#'+,;?CGKOSWXkqw}  %*/49>CDTY^chmrwx$).38=BGH  $();?CGKOSWXtx|!%)-156V[`ejotyz#45LRX^djpvw#(-23CHMRW\afgw{JKTY^chmrwx 7<AFKPUZ["&+0489CGKOSW[_`tx|"',16;@AINSX]bglm%&=CIOU[agh| "#38=BGLQVWgkosw{:;DINSX]bghx}',16;@EJK{ "&'159=AEHLMaeimquy}~ #(-.6;@EJOTYZnrvz~#'+,QX_fmtu#'+,;?DHLPQdjpv|  !16;@EJKejoty~MNnsx} AFKPUZ[chmrw|};<O_v|  $%DJQX_djpq #'-12AGMSY_ekl $*18?EKL\`flptz~ >ELSZahop (,048;>BCU[agmsy  '.5<CIPQekqw}$%<BHNTZ`fg{ %,-=DKRX_fmn~ !"JKTZagmsy !'(HOV]dkryz%+17=CIJTZ`flrx~ !'-34X^djpv|!(.4:AB+,-.7BWiy")/5;AGHVW`gnu| &,28>?RY`gnu| "#37;?CGKOPjntx| ")07>?ab %+17=CIJflrx~ .28<@DHLMmt{Fekl  %)*D1CSde +/37;?CGHhlptx| $*01 U````a0a1a:ahaaaaa"b#bkzDžȅ?B}2a}2}29@vv|2$vv !%'()/@BMNOSTVWZ[cdefghijklmnoprswx}~APPP<P>PJPRPVPXPZPfPPPPPPPPPPPP@PPPPPPP@PPPPPPPPPPPPPPPP P(PDPFPHPJPLP`PdPrPtP|PPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialSMonotype SortsSymbol"q hseWJFC6L53C6L53Y4jj3H?u63Dr. sc. Milena Perai Milena Persic"                           ! Oh+'0h  $ 0 <HPX`3ccDr. sc. Milena Peršićr. Normal Milena Persic P3leMicrosoft Word 10.0@ @,[ @ȶ*3C6L5՜.+,0 hp  Hotelijerski fakultetkjA 33 TitleNaslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefhijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-.0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F`,*Data g51Table/WordDocumentSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q