Naslov
Dioklecijanova i Konstantinova "politika" odabira imena
(Diocletian's and Constantin's "policy" of the name diving)

Autori
Cambi, Nenad

Izvornik
Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti (1330-0768) 485 (2002), XL; 31-55

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Dioklecijan; tetrarhija; imena; izmjena imena
(Diocletian; tetrarchy; names; change of names)

Sažetak
Dioklecijan, kao osnivač sustava tetrarhije, bio je reformator koji je želio obnoviti posustalo rimsko carstvo. Zbog toga je proveo mnoge reforme (sustav nasljeđivanja prijestolja, upravu, vojsku, financije itd.). Osim toga želio je povratkom na izvorne rimske vrijednosti također osnažiti carstvo na čije je čelo došao kao i mnogi prije njega vojnim prevratom. Konsolidaciju carstva vidio je samo u povratku na izvorne rimske vrijednosti. Zbog toga se uporno pridržavao i rimske "klasične" religije, a progonio je i kršćanstvo bojeći se subverzivne djelatnosti. Dioklecijan se miješao i u politiku odabira imena za svoje suvladare i nasljednike da bi im dao veće dostojanstvo. On je već samome sebi prigodom nastupa na prijestolje izmijenio ime Diocles u Diocletianus. Iz Diocles se ne može izvesti Diocletianus. Kako je prema Epitomae de Caesaribus Dioklecijan bio podrijetlom iz Dokleje, oslanjajući se na studije A. Mayera, smije se pretpostaviti da je Diocletianus izvedenica iz imena Doclea, odnosno Dioclea. Također je pouzdano da je Dioklecijan Galerijevo ime Maximinus promijenio u Maximianus, a da je Galerije svome nasljedniku Maximinu Daji izmijenio ime u Maximinus, kako je bilo Galerijevo izvorno ime. To znači da su se imena mijenjala. Time se željelo dati ona imena koja su po svome značenju pokazivala vrijedne tjelesne osobine (Maximus, Maximinus, Maximianus, Severus, Valens i sl.) ili moralne kvalitete (Copnstantius, Constantinus, Constans, i sl.). Imena su ominis causa mijenjana, a imala su dati i carevima nužno dostojanstvo. Utvrđeno je da su neki carevi imali i posprdna imena koja je davao narod. Tako je na primjer Galerije ima nadimak Armentarius što znači Goveđar (pastir goveda), Konstantin Trachala (Dugovrati) i sl.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA