Naslov
Utjecaj pojedinih skupina proteina stanične stijenke kvasca Saccharomyces cerevisiae na osmotsku stabilnost i površinska svojstva stanica
(Influence of some groups of Saccharomyces cerevisiae cell wall proteins to the osmotic stability and characteristics of the cell surface)

Autori
Stuparević, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Prehrambeno-biotehnološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
07.05

Godina
2004

Stranica
45

Mentor
Mrša, Vladimir

Ključne riječi
proteini stanične stijenke; hidrofobnost; kvasac S. cerevisiae
(cell wall proteins; hydrophobicity; yeast S. cerevisiae)

Sažetak
Stanična stijenka kvasca Saccharomyces cerevisiae je složena struktura građena od glukana i više od dvadeset različitih manoproteina. Proteini se prema mehanizmu vezanja u stijenku mogu podijeliti na tri skupine. Scw proteini (Scw od soluble cell wall proteins) nekovalentno su vezani, a mogu se iz stijenke ekstrahirati vrućim SDS-om i na osnovu strukturne sličnosti s poznatim glukanazama smatra se da posjeduju glukanaznu ili transglukanaznu aktivnost te da bi stoga mogli imati uloge u izgradnji, održavanju i promjenama u samoj strukturi stijenke. Druga skupina proteina vezana je na stijenku kovalentnom vezom, a iz stijenke se može izolirati djelovanjem glukanaza. Proteini koji se iz stijenke mogu ekstrahirati s 30 mM NaOH pripadaju Pir porodici proteina (Pir od protein with internal repeats) i također su kovalentno vezani za strukturne polisaharide stijenke. U ovom je radu praćena smrtnost mutanata kojima su disruptirani geni za određene Scw proteine i osjetljivost njihove stijenke na djelovanje beta-1, 3-glukanaze. Nađeno je da višestruki mutanti kojima nedostaju Scw-proteini Scw4p, Scw10p i Bgl2p imaju povećanu smrtnost, dok je disrupcija SCW11 djelomično popravila nedostatak predhodnih proteina. Na osnovu takvih rezultata predloženi su određeni sinergističko-antagonistički odnosi za proteine koji sudjeluju u izgradnji i održavanju stanične stijenke. Također je nađeno da je smrtnost svih mutanata znatno manja ako je kvasac uzgajan uz sorbitol kao osmotski stabilizator. Neki sojevi kvasca Saccharomyces cerevisiae koji se koriste za proizvodnju vina imaju sposobnost formiranja površinskog filma tijekom procesa proizvodnje, dok laboratorijski sojevi nemaju tih sposobnosti. Da bi se ustanovilo ima li kakvih promjena u sastavu manoproteinskog sloja stanične stijenke tih sojeva elektroforetski su analizirani proteini stijenke nekoliko takvih proizvodnih sojeva. Elektroforetsko razdvajanje proteina Pir porodice izoliranih iz stijenke svih ovih sojeva ukazalo je na postojanje proteinske vrpce veličine 87 kDa koju laboratorijski sojevi ne posjeduju. Stoga je moguće da taj protein sudjeluje u procesu formiranja karakterističnog površinskog filma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija

POVEZANOST RADA