Pregled bibliografske jedinice broj: 174869
BIOLOŠKA SANACIJA POVRŠINSKIH KOPOVA I DEPONIJA PRILIKOM IZGRADNJE AUTOCESTA U HRVATSKOJ
BIOLOŠKA SANACIJA POVRŠINSKIH KOPOVA I DEPONIJA PRILIKOM IZGRADNJE AUTOCESTA U HRVATSKOJ // Radovi, 39 (2004), 2; 21-30 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 174869 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
BIOLOŠKA SANACIJA POVRŠINSKIH KOPOVA I DEPONIJA PRILIKOM IZGRADNJE AUTOCESTA U HRVATSKOJ
(Biological control of surface mines and landfills during the construction of Croatian highways)
Autori
Sanja Perić, Vlado Topić, Željko Orešković, Romana Maradin
Izvornik
Radovi (0351-1693) 39
(2004), 2;
21-30
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
biološka sanacija; autoceste; vrste sadnica; način sadnje; pošumljavanje; erozija
(Biological control; highway; seedling types; planting method; aforestation; erosion.)
Sažetak
Ovaj rad razmatra problematiku biološke sanacije površinskih kopova i deponija na dionici autoceste Maslenica - Zadar 1. Posljednjih nekoliko godina velika pozornost posvećena je prostornom planiranju trasa autocesta. Nažalost, uz njihovu izgradnju usko je povezano i narušavanje stabilnosti ekosustava kroz koji prolaze, te sa ekološkog stajališta izgradnja autocesta ima vrlo veliku važnost. Kod odabira trasa autocesta vodi se briga o narušavanju prirode. Bez obzira na te činjenice dolazi do izmjene krajolika koji nakon određenih zahvata u prostoru treba ponovno poprimiti svoje krajobrazne, ekološke i estetske funkcije. Istraživanja su provedena na lokacijama Rovanjska (oko 300 m južnije od istoimenog naselja i Velebitskog kanala u podnožju Velebita) i Posedarje koje se nalazi uz samu autocestu Split -Zagreb, s njezine južne strane. Teren na kojem se nalazi površinski kop i deponija građevnog materijala ima tipičnu krašku morfologiju. Kod jačih oborina javljaju se površinska otjecanja i površinski erozijski procesi. Neposredno uz deponij nalazi se Novigradsko more. U radu su obrađene prirodne značajke istraživanog područja: geološke i hidrološke karakteristike, klimatske prilike i vegetacijske karakteristike. Analizirani su osnovni principi biološke sanacije. Autori daju popis vrsta šumskog drveća, grmlja, polugrmova i penjačica koje dolaze u obzir za biološku sanaciju, te obrađuju načine sadnje po lokacijama. Za obje lokacije napravljen je shematski prikaz pošumljavanja. Cilj rada je pošumljavanjem, kao meliorativnom mjerom u zaštiti krajobraza, pošumiti i ozeleniti to područje kako bi se spiječila erozija i oplemenila pejzažna i vizualna vrijednost krajolika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Biological Abstracts
