ࡱ> 9 bjbj.>l000FZZZn```8\nd{2(DDDDDDWyYyYyYyYyYyYy$| ~x}yZDDDDD}yZ#ZZDD{Z#Z#Z#DZDZDWyZ#DWyZ#Z#*'s ZZCyD qn`HlGu<Cy4{0d{u.".CyZ#nnZZZZMarina Ajdukovi Pravni fakultet Sveu iliata u Zagrebu Studijski centar socijalnog rada OBRAZOVANJE SOCIJALNIH RADNIKA: KAKO DALJE? UDK 364.6:378 primljeno: lipanj, 2003. Pregledni lanak SA}ETAK U prvom dijelu rada analiziran je napredak obrazovanja u podru ju socijalnog rada u Hrvatskoj od 1997. do 2002. godine. Kao najzna ajnije izdvaja se uvoenje socijalnog rada u klasifikaciju znanstvenih podru ja, te zapo injanje poslijediplomskog obrazovanja u podru ju socijalnih djelatnosti. U drugom dijelu rada analizirana je meuovisnost razvoja socijalnog rada kao profesije i obrazovanja socijalnih radnika. Posebna pozornost posveena je Meunarodnim standardima za obrazovanje iz socijalnih rada. Njihova usporedba s postojeim programom obrazovanja socijalnih radnika u Hrvatskoj pokazala je potrebu sustavnog uvoenje koncepta ljudskih prava i profesionalne etike u cijeli program. Daljnji razvoj obrazovanja socijalnih radnika u nas stavljen je u kontekst globalizacije, tranzicije i socijalnih reformi u Hrvatskoj. Klju ne rije i: obrazovanje za socijalni rad, meunarodni standardi, socijalni rad kao profesija UVOD Kad govorimo o suvremenom obrazovanju socijalnih radnika, nesporno je sljedee: Obilje~je djelotvornog obrazovanog programa iz socijalnog rada je dinami nost i otvorenost, spremnost i sposobnost na unapreivanje i promjene u interakciji s potrebama pojedinaca, grupa, zajednica i druatva koje se danas sna~no mijenjaju u cijelom svijetu. Obrazovanje socijalnih radnika je ~ivotna zadaa. Stoga razmialjanje o obrazovanju socijalnih radnika nadilazi razgovor o dodiplomskom obrazovanju, ve podrazumijeva promialjanje dugoro nog procesa stru nog i osobnog razvoja socijalnih radnika. Stoga odgovor na pitanje Kakvo obrazovanje za socijalni rad nam treba u 21. stoljeu? uklju uje analizu veeg broja razina obrazovanja i njihovu meusobnu povezanost. Ono nedvojbeno treba predstavljati integrirani i uzajamno pro~eti sustav dodiplomskog, poslijediplomskog i sustavnog cjelo~ivotnog stru nog obrazovanja. Na svakoj od tih razina treba osposobiti socijalne radnike da usvoje znanja, vrijednosti i vjeatine, koje e biti dobar temelj razumijevanju i u inkovitom djelovanju na smanjivanju socijalnih problema i njihovih posljedica, te planiranju socijalnih intervencija u skladu s trendovima socijalnog razvoja Hrvatske, ali i u skladu s poimanjem i na elima suvremenom socijalnog rada kao profesije u meunarodnim razmjerima. Sredinom 1997. godine izvraena je analizu stanja, potreba i prioritetnih zadataka u obrazovanju socijalnih radnika u Hrvatskoj (Ajdukovi, 1997.). U proteklom, relativnom kratkom razdoblju, u injeno je zaista mnogo: Socijalni rad je uveden u klasifikaciju znanstvenih podru ja Ministarstva znanosti i tehnologije (Narodne novine, 21. o~ujka 2000.). Izraen je prvi program poslijediplomskog obrazovanja iz socijalnog rada kojeg je odobrio Senat Sveu iliata u Zagrebu (12. srpnja 2002.), I. Generacija studenata poslijediplomskog iz socijalnog rada upisana je akolske godine 2002./2003. U suradnji s Ministarstvom rada i socijalne skrbi pokrenut je trogodianji program edukacije iz supervizije i razvijanje modela uvoenja supervizije u sustav socijalne skrbi (Ajdukovi, 2002.). U dodiplomskoj nastavi posebna pozornost je bila posveena poboljaanju kvalitete i zastupljenosti terenske prakse u obrazovanju socijalnih radnika. Sustavno se radilo na izradi cjelovitog i uzajamno povezanog programa terenske prakse kroz cijeli studij (Urbanc, Dra~i Ljubotina i Kregar, 2002.). Uvedena je bolja priprema studenata za praksu, supervizija i evaluacija prakse, a terenska praksa i prakti ne vje~be su postale obvezna i za izvanredne studente. Takoer je proairen broj izbornih kolegija, a u neke od temeljnih kolegija su uvedene prakti ne vje~be. `kolske godine 2002./2003. uveden je sustav bodova i zapo ete su pripreme za reformu organizacije i programa studija. Studij se aktivno uklju io u nekoliko meunarodnih inicijativa vezanih uz razvoj obrazovanja socijalnih radnika kao ato su npr. Europski zimski forum Studija za socijalni rad u organizaciji Sveu iliata za primijenjene druatvene znanosti u Berlinu, Regionalna grupa za razvoj obrazovanja za socijalni rad u organizaciji Sveu iliata u Stockholmu i druge. Dio aktivnosti planiranih 1997. nije ostvaren. Dio tih neostvarenih, a joa uvijek nu~no potrebnih aktivnosti, se odnosi na dodiplomsko, a dio njih na cjelo~ivotno obrazovanje socijalnih radnika. Tako je potrebno i dalje ustrajati na sljedeem: Aktivnije uklju iti terenske instruktore u planiranje i vrednovanje studentske prakse i pripremiti ih za supervizijski rad sa studentima kroz obrazovne radionice pri Studiju za socijalni rad. Osigurati ud~benike za sve stru ne predmete, te poticati izradu priru nika i stru nih knjiga koje prate promjene i zahtjeve za djelotvornom stru nom praksom. Osigurati povoljniji omjer nastavnika i studenata. U suradnji s Ministarstvom rada i socijalne skrbi i Hrvatskim udru~enjem socijalnih radnika izraditi kratkoro ne i dugoro ne programa stru nog usavraavanja socijalnih radnika i ostalih stru njaka u sustavu socijalne skrbi i izvan sustava socijalne skrbi. Razviti nove programe poslijediplomskog znanstvenog i specijalisti kog obrazovanja koje e zadovoljavati specifi ne potrebe druatva i pojedinih stru njaka. U pripremi je program poslijediplomskog obrazovanja iz supervizije, te iz socijalne politike. Gledajui u cjelini, u injeno je mnogo i ostvarene su neke klju ne promjene koje predstavljaju prekretnicu u obrazovanju socijalnih radnika kao ato je npr. uvoenje poslijediplomskog obrazovanja. Ipak, opravdano je postaviti dva pitanja. (1) Mo~emo li biti u cijelosti zadovoljni postignutim? (2) Znamo li u kom smjeru trebaju ii planirane promjene? Da bismo odgovorili na ta pitanja, potrebno je sagledati sadaanje stanje obrazovanja socijalnih radnika iz viae perspektiva: U kojoj mjeri je obrazovanje socijalnih radnika u Hrvatskoj u skladu sa suvremenim odreenjem socijalnog rada? U kojoj mjeri je obrazovanje socijalnih radnika u Hrvatskoj u skladu s Meunarodnim standardima za obrazovanje iz socijalnog rada? U kojoj mjeri je obrazovanje iz socijalnog rada u skladu sa zahtjevima za kvalitetom obrazovanja na Sveu iliatu u Zagrebu? U kojoj mjeri obrazovanje socijalnih radnika odgovara potrebama hrvatskog druatva i potrebama korisnika usluga socijalnog rada? Sustavni odgovori na sva ta pitanja nadilaze mogunosti ovog rada, no pokuaat emo problematizirati barem neka od njih. SUVREMENO ODREENJE SOCIJALNOG RADA Za razvoj i kriti no sagledavanje sadr~aja obrazovnog programa zna ajno je suvremeno odreenje socijalnog rada. U srpnju 2000. godine IASSW (International Association of Schools for Social Work) i ISF (International Social Worker's Federation) zajedni ki su usvojili sljedee odreenje socijalnog rada (www.ifsw.org): Socijalni rad promi e socijalnu promjenu, rjeaavanje problema u meuljudskim odnosima i osna~uje i oslobaa ljude da unaprijede (poveaju) svoju dobrobit. Koristei teorije ljudskog ponaaanja i socijalnih sistema, socijalni rad intervenira u to kama kad su ljudi u interakciji sa svojim okru~enjem. Na ela ljudskih prava i socijalne pravde su u temelju socijalnog rada. Kao prvo, zanimljivo je usporediti to odreenje s vrlo airoko citiranom definicijom socijalnog rada s po etka 90-tih godina. Tako Ronnby (1990.) navodi: Socijalni rad je primijenjena druatvena znanost usmjerena na razumijevanje socijalnih procesa, koji su u temelju socijalnih problema i razvijanje vjeatina potrebnih za djelotvorno provoenje intervencija iji je cilj sprje avanje, olakaavanje ili iskorjenjivanje socijalnih problema. Klju na razlika izmeu ta dva odreenja je u tome ato je u suvremenom odreenju jasnije naglaaena akcijska komponenta socijalnog rada, te je velika pozornost posveena ljudskim pravima i osna~ivanju. Zanimljivo je pogledati koji su od tih smjerova definiranja socijalnog rada usvojili naai studenti kao jedan od pokazatelja usklaenosti naaeg programa sa suvremenim odreenjem socijalnog rada (Prilog 1.). Lako se mo~e uo iti da su njihova tipi na odreenja puno bli~a poimanju socijalnog rada s po etka 90-tih godina 20. stoljea, nego onom suvremenom. Takvo suvremeno odreenje socijalnog rada pretpostavlja dinami ko obrazovanje i ato se ti e sadr~aja i ato se ti e procesa obrazovanja. Kao ato navodi Lorenz (2001.) radi se o profesiji koja se stalno ugovara i pregovara. Nastavlja ovako Paradigmatska otvorenost daje profesiji socijalnog rada priliku da se uklju uje u vrlo specifi ne i stalno mijenjajui povijesne i politi ke kontekste dok istodobno te~i odreenom stupnju univerzalnosti, znanstvene pouzdanosti, profesionalne autonomije i moralne odgovornosti. (str. 12). Osim toga, to odreenje jasno ukazuje da na to socijalni rad ne mo~e biti vrijednosno neutralna disciplina, ve da je vrijednosno-eti ka komponenta njezin sastavni i temeljni aspekt. Polazei od tog odreenja, utvrena je svrha socijalnog rada koja uklju uje: olakaavanje druatvenog polo~aja i uklju ivanja u druatvo marginaliziranih, socijalno isklju enih, obespravljenih, ranjivih ljudi i grupa pod rizikom imenovanje i prevladavanje prepreka, nejednakosti i nepravdi koje postoje u druatvu podr~avanje i mobiliziranje pojedinca, obitelji, grupa i zajednica da poveaju svoju dobrobit i svoje potencijale za rjeaavanje problema ohrabrivanje ljudi da zastupaju rjeaavanje zna ajnih lokalnih, nacionalnih, regionalnih i internacionalnih problema zastupanje, oblikovanje, usmjeravanje i primjenu socijalne politika u sladu s eti kim na elima profesije zastupanje promjena strukturalnih uvjeta koji korisnike dr~e na marginama druatva, obespravljene i u ranjivom polo~aju osiguravanje odgovarajue zaatite ljudi koji nisu u poziciji da to ine sami za sebe, npr. djece kojoj je potrebna skrb, osoba s mentalnom bolesti, osoba s mentalnom retardacijom, a u skladu s zakonima koji su eti ki utemeljeni. U skladu s tim ciljevima socijalnog rada je i odreenje socijalnog rada Vijea Europe (2000.) po kojem: Socijalni rad ima za cilj promovirati socijalnu dobrobit pojedinca, grupa i zajednica, podupirati socijalnu koheziju u razdoblju promjena i pomagati i atititi ranjive lanove zajednice u partnerstvu s korisnicima usluga, zajednicama i drugim profesijama. Kao ato mo~emo vidjeti, meunarodna zajednica ima velika o ekivanja od socijalnog rada. Odraz toga je i dokument Preporuke Vijea Europe o socijalnim radnicima (2001.), u kojem je jasno navedeno da se u razdoblju globalizacije, aktualnih politi kih i druatvenih promjena mogu o ekivati druatvene napetosti, dodatni pritisci na obitelj koje pridonose nesnala~enju pojedinaca, obitelji i grupa. Upravo socijalni radnici prevencijom ili/i rjeaavanjem tih problema pridonose unapreenju socijalne kohezije. Po mialjenju Vijea Europe Socijalni rad je investicija u buduu dobrobit Europe. Iako takvo mialjenje na prvi pogled zvu i lijepo i optimisti no, opravdano se mo~e postaviti pitanje jesu li takva o ekivanja od socijalnog rada realna. Ne postavlja li javnost, pa i sami socijalni radnici nemogue ciljeve suvremenom socijalnom radu? Naime, sagledavanje u inaka globalizacije na socijalni rad i socijalnu politiku dovodi u pitanje optimizam i realnost prethodno navedenih o ekivanja. Kao ato navodi H. Sing (2002.), globalizacija je donijela niz unapreenja u podru ju gospodarstva, znanosti, tehnologije, ali je isto tako imala i niz nepo~eljnih popratnih pojava kao ato su poveana nezaposlenost, siromaatvo i socijalna isklju enost u mnogim regijama i sektorima globalnog druatva uklju ujui ak i bogate zemlje. Ti socijalni problemi koje nastaju kao nusproizvodi globalizacije postaju domena socijalnog rada. No socijalni rad unutar postojeeg globalnog sustava druatvenih i gospodarskih odnosa koji stvaraju takve probleme ne mo~e ispuniti o ekivanja druatva a da se stubokom ne promijeni njegova tradicionalna uloga u druatvu i ne postane funkcionalni sustav druatva koji e omoguiti rekonstruiranje socijalne stvarnosti i prevladavanje raskoraka izmeu normativne demokrati nosti i stvarne socijalne isklju enosti mnogih graana. Pitanje je koliko su nositelji globalizacijskih ekonomskih procesa koji imaju stvarnu mo spremni za to. Postavlja se pitanje i koliko su se naai socijalni radnici i studenti socijalnog rada osposobljeni nositi s takvim o ekivanjima. Je li odgovornost koja se o ekuje od socijalnih radnika prevelika? Koje su pretpostavke da socijalni radnici uspjeano odgovore na te zadae? Jesu li o ekivanja i stajaliata Vijea Europe u skladu s o ekivanjima od socijalnog rada u naaem druatvu? To su samo neka od pitanja na koje trebamo ato prije i ato temeljitije odgovoriti. Nedvojbeno je - jedna od pretpostavki da se socijalni radnici uspjeano suo e s tim izazovima je dobro obrazovanje koje uklju uje razvoj osjetljivosti i kriti nog preispitivanja stvarnosti. Takva velika o ekivanja od socijalnog rada i procesi usklaivanja sveu ilianog obrazovanja koji se u Europi trebaju okon ani do 2010. godine dovela su na meunarodnom planu do vrlo bogate aktivnosti usmjerene razvoju, unapreenju i ujedna avanju minimalnih zahtjeva za obrazovanja iz socijalnog rada. Tako je npr. 2000. godine European Institute of Comparative Social Studies organizirao seminar o u inku Bolonjske deklaracije na obrazovanje socijalnih radnika, skupina najuglednijih europskih profesora socijalnog rada objavila je knjigu u kojoj problematizira potrebu i izazove uspostavljanja meunarodnih standarda za obrazovanje socijalnih radnika (Hessle, 2001.), donesena je Preporuku Vijea Europe o socijalnim radnicima (2001.), a 2002. godine predstavljen je i dokument IASSW-a i ISF-a Meunarodni standardi za obrazovanje iz socijalnog rada (www.iassw.org). MEUNARODNI STANDARDI ZA OBRAZOVANJE IZ SOCIJALNOG RADA Meunarodno udru~enje akola za socijalni rad (IASSW) je u zajedniatvu s Meunarodnim udru~enjem socijalnih radnika (ISF) u srpnju 2000. godine uspostavilo Odbor za izradu prijedloga Meunarodnih opih standarda za obrazovanje iz socijalnog rada (Global Qualifying Standards for Social Work Education and Training). Odbor je posvetio puno pozornosti definiranju svrhe tog dokumenta i na ina rada. Postojei prijedlog koji je predstavljen u srpnju 2002. godine ima karakter preporuka za razvoj nacionalnih normi i standarda u vezi obrazovanja za socijalni rad, no nema pretenzije da bude obvezujui dokument za akole lanice Udru~enja. Na in na koji e studiji do~ivjeti i primijeniti standarde ovisit e o razvojnim potrebama zemlje/regije i razvojnom statusu profesije u odreenom druatveno-politi ko-gospodarskom kontekstu. Naime, izrada tog dokumenta izazvala je brojne polemika u kojima su se isticale dvije bojazni  pretjerana normiranost obrazovanja, te dominacija zapadnoeuropskih zemalja i SAD-a,. koje su ve u velikoj mjeri utjecale na odreenje toga ato je socijalni rad i kakvo treba biti dobro obrazovanje (Payne, 2001.). Stoga je u zavranom dokumentu naglaaeno na elo koje omoguava da se izbjegnu te i sli ne zamke. Obrazovanje i praska socijalnog rada treba uzimati u obzir jedinstveni povijesni, politi ki, kulturni, druatveni i gospodarski kontekst. Pri primjeni tih na ela treba imati na umu jedinstveni razvoj potreba i razvojne faze profesije u svakoj zemlji. Vidimo da je osnovni izazov u formuliranju Meunarodnih opih standarda bio da budu dovoljno specifi ni da bi bili zna ajni za profesiju socijalnog rada i dovoljno airoki da bi bili relevantni u svakom kontekstu. Iako standardi, openito gledajui, imaju tendenciju da postanu propisujui, ograni avajui i logi ki-pozitivisti ke paradigme, taj dokument je, s obzirom na formulacije koje nudi ,dobar primjer nastojanja da se pri usmjeravanju razvoja obrazovanja socijalnih radnika prihvati druga iji, alternativni, viae osna~ujui, a i ne propisujui jezik. To je u skladu sa suvremenom paradigmom socijalnog rada. Osnovna svrha je unapreenje obrazovanje socijalnih radnika na globalnoj razini, te poticanje dijalog unutar i izmeu nacija i regija. Na elo kojim se rukovodilo u njegovoj izradi je Osigurati najbolje mogue obrazovanje za studente socijalnog rada koji, nakon ato ga zavrae, nose izuzetnu odgovornost u svojim zajednicama. Osnovni razlozi za razvoj tog dokumenta su: zaatita korisnika, odnosno klijenta usluga socijalnog rada utjecaj globalizacije na praksu i obrazovanje iz socijalnog rada poticanje kretanja socijalnih radnika iz jedne zemlje u drugu, ato pridonosi osjetljivosti na potrebe razli itih nacionalnih i kulturalnih grupa odreivanje razlike izmeu socijalnih radnike i onih koji to nisu  socijalnih pedagoga, odgajatelja i sli no poticanje partnerstva i meunarodne razmjene studenata i nastavnika ujedna avanje nacionalnih standarda u odnosu na meunarodne, pri emu je temeljna norma da nema kompromisa s obzirom na kvalitetu obrazovnog programa, ali e odluka o tome da li e se obrazovni program razvijati po modelu 3+2 godine ili 4 godine ovisiti o pojedinoj sredini. Svi studiji trebaju te~iti da razvijaju program koji: odra~ava vrijednosti i eti ka na ela socijalnog rada ima jasno odreene obrazovne ciljeve i o ekivane obrazovne ishode koristi metode pou avanja koje pridonose ne samo kognitivnom ve i emocionalnom razvoju studenata socijalnog rada odra~ava nacionalno ili/i regionalno odreene profesionalne ciljeve, te razvojne potrebe i prioritete zajednice uz osiguravanje temeljnih sadr~aja koji trebaju biti univerzalno prisutni u svim obrazovnim programima socijalnog rada razvija sustavnu internu i eksternu evaluaciju; ima jasne pokazatelje kako se usvajaju i primjenjuju u specifi nom kontekstu temeljena znanja, procesi, vrijednosti i vjeatine profesije socijalnog rada osigurava razvoj kriti kog mialjenja i intelektualni stav otvorenosti prema novim iskustvima i paradigmama, te posveenost cjelo~ivotnom u enju razvija okru~enje za terensku nastavu i osigurava jasne i svrsishodne ciljeve terenske nastave; osigurava sudjelovanje terenskih instruktora u razvoju programa, posebno dijela koji se odnosi na terensku nastavu. razvija kriti nog i samoreflektirajueg, moralno aktivnog i svjesnog stru njaka, jer osobna ~ivotna iskustva i osobni vrijednosni sustav utje u na praksu socijalnog rada razvija nediskriminaciju na temelju etni ke pripadnosti, spola, vjeroispovijedi, politi ke orijentacije, spolne orijentacije, bra nog statusa, fizi kog statusa i socio-ekonomskog statusa; minimalizira i osvjeatava sve grupne stereotipe i predrasude; posveuju pa~nju i intragrupnim i intergrupnim razlikama i sli nostima. Polazei od toga, mo~emo pokuaati odrediti ato bi svaki student trebao znati na kraju obrazovnog programa. Po svemu sudei to je sljedee: prakti ne vjeatine i znanja potrebna za procjenu i djelovanje (intervencije) na mikro, mezzo i makro razini u svrhu razvojnih, zaatitnih, preventivnih i/ili terapeutskih intervencija kriti ko razumijevanje socijalnog rada kao profesije kriti ko razumijevanje razvoja socijalnog rada u odreenoj sredini kriti ko razumijevanje utjecaja socio-strukturalne nejednakost, diskriminacije, potla ivanja, druatvene i ekonomske nepravde na ljudsko funkcioniranje i razvoj primjena vrijednosti, eti kih na ela, znanja i vjeatina u prepoznavanju, suo avanju i suprotstavljanju nejednakosti, socijalnoj, politi koj i ekonomskoj nepravdi znanje o i vjeatine primjene istra~ivanja u socijalnom radu, uklju ujui eti ko koriatenje i kriti ko promialjanje istra~ivanja u praksi znanje o ljudskom ponaaanju i socijalnom okru~enju s posebnim naglaskom na interakciju pojedinac - okru~enje, razvoj u ~ivotnom vijeku, na interakciju bioloakih, psiholoakih socio-kulturalnih i kulturalnih faktora koji oblikuju ljudski razvoj i ponaaanje znanje o socijalnoj politici zajednice spremnost na prakti no djelovanje koje uklju uje koriatenje niza pristupa (rad s pojedincem, grupom, zajednicom) s razli itim etni kim, kulturalnim ili rasnim grupama znanje o timskom radu i meuprofesionalnoj suradnji supervizirano terensko u enje. Kao ato mo~emo vidjeti, zna ajan aspekt obrazovanja socijalnih radnika je razvoj kriti nog stava i mialjenja prema samoj profesiji, ali i prema druatvenim procesima i odnosima. Suvremeno obrazovani socijalni radnik, koristei znanost socijalnog rada (Sing, 2002.), treba vidjeti stvari na na in kako ih nitko drugi ne vidi i biti spreman u skladu s tim znanjem prakti no djelovati. Opet se mo~e postaviti pitanje je li takvo o ekivanje od socijalnih radnika realno u postojeoj strukturi druatvenih odnosa i interesa. Koliko mi u skladu s navedenim o ekivanjima pripremamo naae studente? Pokuaat emo odgovoriti na to pitanje iz perspektive aktualnog obrazovnog programa i iz perspektive nadolazeih reformi sustava socijalne skrbi. `to se ti e obrazovnog programa mi smo, s obzirom na provedenu evaluaciju nastave, po svemu sudei najuspjeaniji u pru~anju znanja, zatim u ovladavanju vjeatina, no teme vezane uz vrijednosni okvir djelovanja nisu jasno uklju ene u naa program (Ajdukovi, 2003.). Kao prvo, nemamo ujedna en stav o tome postoji li uope kodeks etike socijalnih radnika Hrvatske. Uz to, nemamo kolegij koji se specifi no odnosi na pitanja ljudskih prava, vrednota i eti ka pitanja. U sadr~aju, tj. programu pojedinih kolegija eti ka i vrijednosna komponenta se gotovo uope ne spominje. Nemamo ak ni dogovor o tome tko i na koji na in problematizira sa studentima neka aktualna vrijednosno-eti ka profesionalna pitanja. Tako npr. nitko od nas ne zna je li u okviru kojeg kolegija potaknut razgovor sa studentima o odnosu zajednice o slu aju HIV pozitivni djevoj ica ili o u estalim uli nim napadima na mlade Rome. To je jednostavno prepuateno slu aju, tj. odluci pojedinog nastavnika, a na razini programa nije integrirani i propisani dio nastave. Mo~e se postaviti i pitanje je li prisega koju studenti daju primajui diplomu socijalnog rada dovoljna? Jesu li uope pripremljeni na kriti ko razumijevanje te prisege? Dakle, nu~no je, u dogovoru s Udru~enjem socijalnih radnika Hrvatske, razmotriti aktualnu situaciju u vezi eti kog kodeksa socijalnih radnika Hrvatske, a u nastavi osigurati da ta pitanju budu na odgovarajui na in zastupljena. Kao ato smo mogli vidjeti, to o ekuju i sami studenti. Takoer je potrebno razvijati proces nastave tako da poti e kriti ko mialjenje i sagledavanje socijalnih pojava iz razli itih perspektiva. Po etni pokuaaj unapreenja nastave u tom smjeru opisale su Majdak i Ajdukovi (2003.). Ostaje nam da joa razmotrimo kakva je pripremljenosti studenata za nadolazee reforme sustava socijalne skrbi. Naime, strategija reforme temelji se na konceptu osna~ivanja pojedinaca, obitelji i zajednica koji je dobro integriran u postojei obrazovni program (Preporuke za oblikovanje i provedbu reforme socijalne skrbi u RH, 2003.). No on predvia i razliku izmeu pristupa korisnicima koji trebaju socijalnu pomo i onima koji trebaju usluge socijalnog rada. Tako je predvieno da e socijalni radnik koji djeluje u odjelu za socijalnu pomo biti u slu~bi dr~ave i procjenjivati vjerodostojnost informacija i okolnosti ~ivota potencijalnih korisnika kako bi se sprije ile prevare. Istodobno e socijalni radnik u odjelu za usluge socijalnog rada e u svom radu koristiti proces rjeaavanja problema, psihosocijalni pristup i na ela osna~ivanja, ali e i pronalaziti i sklapati ugovore o pru~anju nekih vrsta socijalnih usluga izvan centra za socijalnu skrb. Dakle, imat e i zna ajnu menad~ersku ulogu. Vidimo da o ekivanja od socijalnog radnika idu u dva, kako sad izgleda, neovisna smjera  kontrole i ugovaranja usluga s jedne strane i neposrednih psihosocijalnih intervencija s druge strane. Naa program priprema studente prvenstveno za ovaj drugi aspekt djelovanja. Takoer je nedvojbeno da emo morati po eti obrazovati studente u podru ju menad~menta u socijalnom radu. Vrlo je upitno trebamo li uope osposobljavati studente za dio koji se odnosi na kontrolu. Mialjenja sam da to treba biti zadaa poslodavca, a da Studijski centra socijalnog rada, polazei od Meunarodnih standarda za obrazovanje iz socijalnog rada, treba razvijati kriti nog, samoreflektirajueg, eti ki aktivnog i savjesnog stru njaka koji e moi djelovati u skladu s jednim od temeljnih na ela planirane reforme  na elu pravednosti koje e osigurati ravnopravnost pristupa socijalnim uslugama na temelju pravedno primijenjenih kriterija. No da bi se to osiguralo, poslodavac, u ovom slu aju dr~ava, treba dijeliti isti vrijednosno-eti ki okvir intervencija sa socijalnim radnicima. Ina e, u skladu s upozorenjem H. Singa (2002.), pred socijalne radnike stavljamo nemogua i prevelika o ekivanja. Drugo relevantno pitanje je koliko mi uope poznajemo svoje studente  njihove vrednote, uvjerenja, motive izbora studija, ali i neke specifi ne osobne okolnosti kao npr. siromaatvo, spolnu orijentaciju, religioznost i sli no, ato je sve zna ajno za formiranje njihovog profesionalnog stava. Nedvojbeno su potrebna ozbiljna istra~ivanja na tom podru ju, ali provedena tako da sami studenti budu sudionici izrade metodologije i provoenja. Mi ne znamo ni u kojoj mjeri je sam studij utjecao na njihova uvjerenja, stavove i vrednote. Koliko je to saznanje va~no i za same studente dobro pokazuje povratna informacija jednog od naaih studenta u okviru evaluacije programa: Pitam se koliko se moja znanja i vjeatine, vrijednosti razlikuju od onih prije 4 godine? Zanimljiv je i komentar studenta koji je dobro uo io nesklad izmeu zahtjeva profesije za poticanjem akcija i samog re~ima studija: Postoje profesori koji dopuataju studentima da studiraju "linijom manjeg otpora" i time se studenti pasiviziraju i na kraju ne znaju ato i kako treba raditi. Studente treba odgajati da se bune, bore kako bi jednog dana bili spremni javno istupati i tra~iti promjene i ostvarivanje prava klijenata. I to mialjenje studenta pokazuje koliko je va~no da im omoguimo da nam ka~u ato o ekuju i da ozbiljno razmislimo o njihovim povratnim informacijama. ZAKLJU AK U ovom prilogu nismo ni pokuaali odgovorili na sva po etno postavljena pitanja. To su pitanja u kojoj mjeri je obrazovanje iz socijalnog rada u skladu sa zahtjevima za kvalitetom obrazovanja na Sveu iliatu u Zagrebu, te u kojoj mjeri odgovara potrebama hrvatskog druatva i potrebama korisnika usluga socijalnog rada. Na prvo pitanje emo moi odgovoriti tek kad se uvede sustavna evaluacija procesa i ishoda nastave na cijelom Sveu iliatu. Ostaje nam samo subjektivno uvjerenje da smo u pojedinim aspektima nastave - iskustveno u enje, integracija teorije i prakse i poticanje rada na sebi kod studenata - u posljednjih deset godina zaista zna ajno napredovali. To pokazuje i evaluacija nastave (Ajdukovi, 2003.). `to se ti e drugog pitanja tj. u kojoj mjeri obrazovanje socijalnih radnika odgovara potrebama hrvatskog druatva i potrebama korisnika usluga socijalnog rada imamo tek neke posredne pokazatelje kao npr. da se percepcija javnosti o tome ato je socijalni rada i koja su obilje~ja socijalnih radnika po ela mijenjati u pozitivnom smjeru. Potrebna su nam svakako sustavna istra~ivanja tog podru ja. U svakom slu aju, prije promjene naaeg programa potrebno je kriti ki usporediti postojei program s meunarodnim standardima, ali i nacionalnim potrebama i prioritetima. Va~no je promijeniti i na in izrade programa  umjesto da krenemo od onoga ato imamo, tj. od postojee situacije, ato je bila uobi ajena praksa, treba krenuti od onoga ato ~elimo postii i kako to mo~emo postii. O ito je da je za 21. stoljee potreban pristup edukaciji iz socijalnog rada koja se temelji i podr~ava ljudska prava, socijalnu pravdu i koheziju, te temeljnu posveenost skrbi i osna~ivanju pojedinaca, grupa i zajednica. Takoer je bitno da razvija posveenost osobnom i profesionalnom razvoju studenata socijalnog rada, s posebnim naglaskom na razvoj samoreflektirajueg prakti ara, koji djeluje temeljem kriti kog preispitivanja i praenja u inaka svog djelovanja, a ne temeljem modela uvjerenja. Pritom ne smijemo zanemariti airi kontekst globalizacije i tranzicije koji je vidljiv i u naaem druatvu, te specifi nu ulogu koju u strukturi druatava u nas trenutno ima socijalni rad. Ukoliko to zanemarimo, u opasnosti smo da podr~imo razvoj nerealnih o ekivanja od socijalnog rada i kod buduih socijalnih radnika i kod javnog mnijenja. Polazei od polaznih postavki reforme socijalne skrbi, ini se da bi se ubudue profesionalni socijalni rad mogao profilirati u dva smjera  administrativnom i psihosocijalnom. Ta podvojenost odgovara i naj eaim dilemama koje se javljaju u svijetu kad se govori o budunosti socijalnog rada u uvjetima globalizacije. Hoe li to u nas dovesti do podvojenosti unutar profesije i kako e na to odgovoriti obrazovni sustav, pokazat e vrijeme. No, korisno je imati na umu da je i u drugim sredinama pred socijalnim radom, pa tako i pred obrazovanjem za socijalni rad dilema kamo dalje. Kao ato navodi Cree (2002.): Socijalni rad u Velikoj Britaniji je na raskri~ju. Pitanje je hoe li nastaviti borbu za svoj neto uspostavljen profesionalni status s drugim profesionalnim skupinama i vrsto kro iti u podru je menad~menta ili e se povui jedan korak u nazad i pokuaati obnoviti svoju autenti nu svrhu i stru nost. Socijalni rad ima jaku tradiciju rada s (uz) ljudima, uva~avanje razli itosti i brigu za socijalnu pravdu i nejednakosti. To su aspekti socijalnog rada koji se moraju izgraivati u budunosti, neovisno o tome gdje se socijalni rad provodi (str. 29.). Literatura: Ajdukovi, M. (1997.) Obrazovanje socijalnih radnika u Hrvatskoj: Aktualni problemi i mogui pravci razvoja. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, IV, 19  27. Ajdukovi, M. (2002.) Edukacija iz supervizije za djelatnika sustava socijalne skrbi. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 9, (1), 67-82. Ajdukovi, M. (2003.) Mialjenje studenata socijalnog rada o sveu ilianom obrazovnom programu. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 10, (1), 89-102. Cree, V.E. (2002.) The challenging nature of social work. U: R. Adams, L. Dominelli i M. Payne (ur.); Social work: Themes, issues and critical debates. London: Pelgrave i The Open University, 20-29. Lorenz, W. (2001.) Social work in Europe Portrait of a diverse professional group. U: Hessle, S. (ur.); International standard setting of higher social work education. Stockholm University: Stockholm Studies of Social Work. Majdak, M. i Ajdukovi, M. (2003.) Kako pripremiti studente socijalnog rada za kriti ko mialjenje i aktivno djelovanje u podru ju maloljetni ke delinkvencije. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 10, (1), 71-87. Payn, M. (2001.) Social work education. International standards. U: Hessle, S. (ur.); International standard setting of higher social work education. Stockholm University: Stockholm Studies of Social Work. Hessle, S. (2001.) International standard setting of higher social work education. Stockholm University: Stockholm Studies of Social Work. Preporuke za oblikovanje i provedbu reforme socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj (2003.) Ministarstvo rada i socijalne skrbi. Preporuke Vijea Europe o socijalnim radnicima (2001.) Revija za socijalnu politiku, 8, (1), 61  64. Ronnby, A. (1990.) Teaching social work. Social Work Education, 9, (3), 44-59. Sing, H. (2002.) Utjecaj globalizacije na manje zemlje te uloga manjih zemalja u procesu globalizacije: Primjer socijalne politike i socijalnog rada. Revija za socijalnu politiku, 9, (1), 23-32. Urbanc, K.; Dra~i Ljubotina, O. i Kregar, K. (2002.) Neki aspekti terenske nastave u procesu obrazovanja socijalnih radnika. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 9, (1), 67-82. www.ifsw.org Prilog 1. Kako studenti definiraju socijalni rad U okviru cjelovite evaluacija nastavnog programa, koja je detaljno opisana u prilogu zamolili smo studente da navedu svoju osobnu definiciju socijalnog rada. Pogledajmo 17 odreenja koja reprezentiraju generaciju koja je 2001. godine zavraavala Studij za socijalni rada (N=57). Socijalni rad je: & airoki aspekt pomoi ljudima. & djelatnost orijentirana na pomaganje ljudima koji nisu u mogunosti u cijelosti zadovoljiti svoje potrebe. & znanstvena disciplina koja poma~e ljudima u nepovoljnim ~ivotnim situacijama. & oblik psihosocijalnog pomaganja onima koji trebaju pomo, istra~ivanje socijalnih pojava u druatvu i prevencija nepo~eljnih pojava. & humanisti ka znanost koja se bavi istra~ivanjem ljudskih potreba i openito potreba druatva te na inima pomoi ljudima kojima je pomo potrebna. & disciplina kojom poma~emo socijalno ugro~enim, nemonim i drugim ljudima koji su se naali u nepovoljnoj situaciji zbog osobnih, ekonomskih socijalnih i drugih okolnosti uz nastojanje da im se zadovolje njihove socijalne potrebe i prava. & disciplina kojom se osigurava i ostvaruje pomo za podmirenje osnovnih ~ivotnih potreba socijalno ugro~enih, nemonih i drugih osoba koje one same ili uz pomo lanova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, socijalnih i gospodarskih i drugih okolnosti. & djelatnost pomaganja osobama i grupama u stanjima potreba zajedni kim djelovanjem stru njaka , samih osoba i druatva u cjelini, a u svrhu poboljaanja kvaliteta ~ivota. & znanost koja se bavi prou avanjem ljudskih potreba u druatvu i pridonosi kvaliteti njihova podmirivanja ato pridonosi kvaliteti ~ivota. & poma~ua profesija koja zahtjeva airok raspon znanja. & pomo do samopomoi onima koji nemaju mo da si sami pomognu ili su iscrpili ve sve resurse. & profesija koja poma~e ljudima da se ato bolje snau u ~ivotnim situacijama koje su ih snaale, ma kakve one bile. & znanstvena djelatnost koja prije svega podrazumijeva poma~ui karakter, ali i organizacijsku dimenziju koja obuhvaa airoki spektar podru ja kako na individualnom tako i druatvenom planu. & poma~ua djelatnost koja nastoji aktiviranjem svih moguih resursa pronai najbolje rjeaavanje probleme u zajednici. & znanost koja se bavi pomaganjem u prevladavanju odreenih ~ivotnih problema i poteakoa. & znanstvena disciplina koja se bavi izu avanjem ljudskih potreba, njihovoj znanstvenoj verifikacijom i najprimjerenijim na inima njihovog zadovoljavanja. & . airok spektar djelatnosti temeljen na humanisti kim na elima, smjeaten unutar pravnih normi, a koji se bavi pomaganjem ljudi u najairem smislu te rije i. Marina Ajdukovi Faculty of Law, University of Zagreb Department of Social Work THE EDUCATION OF SOCIAL WORKERS: WHAT NEXT? SUMMARY In the first part of the paper the improvement of education in the field of social work in Croatia in the period from 1997 to 2002 has been analysed. Selected as most important is the inclusion of social work into the classification of scientific fields and the beginning of post-graduate education in the field of social activities. In the second part of the work the author analyses the interdependence between the development of social work as a profession and the education of social workers. Special attention is given to International Standards of Education in Social Work. Their comparison with the existing programme of eduation for social workers in Croatia has proved the need for systematic introduction of the concept of human rights and professional ethics throughout the whole programme. The further development of education of social workers in Croatia has been put into the context of globalisation, transition and social reform in Croatia. Key words: education for social work, international standards, social work as a profession  U prijedlogu dokumenta predlaga i se ograuju od pojmova korisnik i klijent navodei da oni podrazumijevaju pasivnost primatelja usluga socijalnog rada, te da odra~avaju hijerarhijski odnos stru njaka i klijenta. To nije u skladu sa suvremenim opredjeljenjima socijalnog rada po kojima su ljudi aktivni agenti promjena struktura i procesa i s praksom koja je utemeljen na osna~ivanju i koja poziva na aktivno sudjelovanje, a ne neutralnu odvojenost stru njaka. Ipak, uz sve te ograde, zbog pomanjkanja bolje terminologije u dokumentu se koriste pojmovi korisnik i klijent.  Iako kulturalna senzitivnost mo~e pridonijeti kulturalno kompetentnoj praksi, studiji moraju biti svjesni mogunosti da poja avaju grupne stereotipe. Stoga je potrebno osigurati da studenti socijalnog rada ne koriste znanja o odreenim grupama ljudi da bi ih generalizirali za svakog pojedinog pripadnika te grupe.  Mialjenje studenata socijalnog rada o obrazovnom programu (Ajdukovi, 2003.) PAGE 1 PAGE 18  2 ") )x*,2,8,r,66<79<= @RTXJYLYPnn6oooo:pq(r4r6rJrLr^r`rfrhrtrvr~rrrrrrrr(|b|ln$bfx j0JU 5mH sH \ 56]6]0J>*0J>*6CJ5CJ5\ 56\]5aJ 5CJ aJ 5 5CJ\I"p0b  dhx $dhxa$ $dhx`a$$a$P v<T!"n%V'(*x*$ & F 0dhx*$7$8$H$a$ dhx`$ & F 0dhx*$7$8$H$a$ & Fdhx hdhx`h $hdhx`ha$ $ & Fdhxa$$ & F 0dhx*$a$x*v,j.$23 45666<79<= @`DHI $dhx^a$ $dhx`a$ $dhxa$$ & F 0dhx*$a$$ 0dhx*$a$$ & F 0dhx*$7$8$H$a$IJK^LpMXN*OPQRTXLYchoo:p:M+6/m5n JjFfh <*<@P  .246PR^`0J j0JUCJ6 56\] 5CJ\ j0JU\ 5mH sH mH sH 55\Nlh<|h<8 $dhx^a$ $dhxa$ $hdhx`ha$ & F 0hdhx*$7$8$H$^h$ & F 0hdhx*$7$8$H$^ha$$ & F hdhx^ha$2    H J L N P R T V X Z \ ^ ` b   $a$ $dhx^a$/012:;<2NPfhjh]h&`#$$a$ $dhx^a$ $dhxa$ $dhx`a$$a$`bdfjlxz~0J j0JU0JmHnHu  $dhx^a$h]h,1h. A!"#$%  i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtH .. Naslov 1$@&CJ4@4 Naslov 2$@& 5CJ\:@: Naslov 3$$@&a$ 5CJ \6A@6 Zadani font odlomka&O& Bibliogrphy6@6  Tekst fusnoteCJaJ6&@6 Referenca fusnoteH*0 @"0 Podno~je  p#*)@1* Broj straniceVC@BV Uvu eno tijelo tekstadhx`6]>BR> Tijelo teksta$dhxa$bR@bb Tijelo teksta, uvlaka 2$dhx^a$6]?H|?~>8YZ[\]  klr v Uk <;5yzP0 B""F##/$$,%% &&['[(n**/25566W9:;<>??@B@@AAABBCECCDgEEFuGHCII/JrJKK=LN]NdPWt`ckcceeeeejn@qgshststtMuvvwxx5yyznz2{{{-|D}V}v}}<~~VET QȄ#\]^_`abcdefghizߎ000000000000000000000000 0 000 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 00 0 0 0 000000000000 0 0 0 0 0 0 000000000000000000 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0 00000000000000000 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0  0  0  0  0  00000000000000000000000000000000000000(000000000000@0@0 0@0@0@0 0 ` x*I{f !t!Y]  kmqr 45TUjk ;<9;4645yzOP  Z([(())n*o***J1K1W5X5555667Y7;;?????@=BGBsBsB[D\DHH[N]NWWBXCXBYCYBdBdBeCeeeeeeCoDo#q@qqqZs\sgshss ttttttttuOuSuuuuuuuuuuuvv v!v"v+vpvvv|v~vvwwwwxoxxxxxxx7yyyyyy z zzz%zozszuzvzwz{i{{{{{{z|||V}X}v}x}}}<~>~~~VXEGTV|}‚ "~QSȄʄ#%[iiS+,ߎ78X] jmqr u v TUjk ;<:;46xzP/ 0 A"B"""E#F###.$/$$$+%,%%% & &&&Z'['[(()m*o**//~22555566V9W9::;;<<>>????@@A@B@@@@AAAAA=BGBsBsBBBBBCCDCECCCDDfEgEEEFFtGuGHHBICIII.J/JqJrJKKKKN\N]NcPdPWW[[s`t`ccjckcccBdBdeeeeeeeejjnn#q@qgshssttttuOuv+vvwwwxoxxxxxx7yyyyzoz{i{{{{,|-|z||C}D}U}V}u}v}}};~<~~~UVDEST PQDŽȄ"#[iiPSߎdPPeet5tttv+vww5yyz2znzziyzTajnica_pravo_nazorova Studijski Centar Socijalnog rada-A:\CORR[1].ljetopis.OBRAZOVANJE-kakodalje.doc -A:\CORR[1].ljetopis.OBRAZOVANJE-kakodalje.doc -A:\CORR[1].ljetopis.OBRAZOVANJE-kakodalje.doc -A:\CORR[1].ljetopis.OBRAZOVANJE-kakodalje.doc {C:\Documents and Settings\Maja\My Documents\Ljet.1,2003 CORR\Ljet.2003,br.1 CORR\CORR[1].ljetopis.OBRAZOVANJE-kakodalje.doc Studijski Centar Socijalnog radanC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje CORR[1].ljetopis.OBRAZOVANJE-kakodalje Studijski Centar Socijalnog rada-A:\CORR[1].ljetopis.OBRAZOVANJE-kakodalje.doc Studijski Centar Socijalnog radanC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje CORR[1].ljetopis.OBRAZOVANJE-kakodalje Studijski Centar Socijalnog radaXC:\My Documents\LJETOPISI\Ljet.2003,br.1 CORR\CORR[1].ljetopis.OBRAZOVANJE-kakodalje.doc  SAR-D4آS? )H[g6f+fv(294H[/6W)s7NXb?"bAT6a1Ct[E4K0J7CF<޽{qGIΉ=N*i^wXO/UZspZB\@,d 84 i ?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F q1Table.WordDocument.>SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjkObjectPool q q  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q