Pregled bibliografske jedinice broj: 174568
Odlučivanje o ponašanju u anketnoj situaciji: Značenje duljine upitnika
Odlučivanje o ponašanju u anketnoj situaciji: Značenje duljine upitnika, 2004., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 174568 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odlučivanje o ponašanju u anketnoj situaciji: Značenje duljine upitnika
(Decision making process and behavior in a survey situation: The significance of questionnaire length)
Autori
Galešić, Mirta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
16.07
Godina
2004
Stranica
184
Mentor
Šverko, Branimir
Ključne riječi
Anketno ponašanje; online anketa; odlučivanje
(Survey behavior; online survey; decision making)
Sažetak
Unatoč velikom broju anketnih istraživanja koja se provode u svim društvenim znanostima, malo se zna o ponašanju i procesima odlučivanja sudionika tih istraživanja. Postojeće teorije anketnog ponašanja opisuju, u okviru konstrukta očekivane koristi početnu odluku o sudjelovanju u anketi. Proces odlučivanja međutim tu ne završava nego se nastavlja tijekom cijelog sudjelovanja u anketi. Zato u ovom radu provjeramo i upotrebljivost dinamičke teorije polja odlučivanja (Busemeyer i Townsend, 1993, 1995) te Kahnemanove teorije trenutačne korisnosti za cjelovitije objašnjenje anketnog ponašanja. Istražili smo kakav je utjecaj duljine upitnika i dodatne motivacije ispitanika na anketni odziv te broj i kvalitetu odgovora. Također smo ispitali što sve utječe na ispitanikov doživljaj anketne situacije tijekom sudjelovanja te kako se to odražava na odluku o daljnjem sudjelovanju u anketi. Istraživanje je provedeno putem web-ankete u koju smo uklopili 3x3 eksperimentalni nacrt s najavljene tri duljine upitnika (10, 20 i 30 minuta) i tri oblika motivacije (uvid u rezultate, nagradna igra te kontrolna skupina bez dodatnih poticaja). Glavni dio upitnika sastojao se od 19 blokova tematski povezanih pitanja, čiji se redoslijed izmjenjivao po slučaju. Osim anketnog odziva i različitih indikatora kvalitete odgovora, bilježili smo i promjene u interesu te doživljenom naporu sudionika tijekom trajanja ispitivanja. Rezultati istraživanja potvrdili su većinu naših polaznih pretpostavki. Najavljena duljina ima značajan utjecaj na anketni odziv: udio sudionika značajno opada kada je najavljeni upitnik dulji od 10 minuta. Anketni odziv bio je veći u skupinama ispitanika koje su bile dodatno intrinzično (mogućnost uvida u rezultate) ili ekstrinzično (nagradna igra) motivirane. Broj ispitanika koji sudjelovati u anketi se, neovisno o početnoj motivaciji, neprestano smanjuje tijekom trajanja upitnika. Trenutačni doživljaj anketne situacije značajno više utječe na ispitanikovo anketno ponašanje nego početna ekstrinzična ili intrinzična dodatna motivacija. Ocjene zanimljivosti pitanja vrlo često opadaju, a ocjene napora rastu jedan ili više blokova pitanja prije odustajanja. Istovremeno, se smanjuje i kvaliteta odgovora, posebno udio odgovorenih pitanja i duljina otvorenih odgovora. To je u skladu s predviđanjima izvedenim iz teorije polja odlučivanja Busemeyera i Townsenda (1993, 1995), koja se pokazala dobrim okvirom za bolje razumijevanje anketnog ponašanja. Iako duljina upitnika značajno utječe na anketni odziv te na ukupnu kvantitetu i kvalitetu odgovora, čini se da je ispitanici ipak ne uzimaju u obzir kada ocjenjuju upitnik u cjelini, što ukazuje na primjenjivost Kahnemanove teorije trenutačne korisnosti (2000) u anketnoj situaciji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA