Naslov
Povezanost profesionalnih interesa i radnih vrijednosti: Provjera nekih postavki Hollandove teorije
(Relation of vocational interests and work values: validity of some aspects of Holland's theory)

Autori
Babarović, Toni

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.11

Godina
2004

Stranica
126

Mentor
Šverko, Branimir

Ključne riječi
profesionalni interesi; radne vrijednosti; Holland; RIASEC; USPI; V-upitnik
(vocational interests; work values; Holland; RIASEC; SDS; Values scale)

Sažetak
Cilj magistarske radnje bio je istražiti odnose profesionalnih interesa i radnih vrijednosti unutar okvira Hollandove teorije izbora zanimanja. Hollandova teorija pretpostavlja šest RIASEC tipova interesa koji opisuju osnovne profesionalne preferencije, a radne vrijednosti su definirane kao specifične osobine tih tipova. Takva eksplicitna hipotetska očekivanja bila su polazna točka provjere adekvatnosti teorije unutar vrijednosne domene. U istraživanju je sudjelovalo 827 učenika i učenica drugih i četvrtih razreda srednjih škola različitih prema svojem obrazovnom usmjerenju. Njihove profesionalne preferencije ispitane su Upitnikom za samoprocjenu profesionalnih interesa (USPI) – hrvatskom inačicom Hollandovog SDS-a i V-upitnikom koji mjeri 20 radnih vrijednosti strukturiranih u pet širih vrijednosnih orijentacija. Odnosi profesionalnih interesa i radnih vrijednosti utvrđivani su višeobrazno. Analizom varijance ispitane su razlike u vrijednostima i vrijednosnim orijentacijama među grupama učenika različitih RIASEC interesa. Korelacijskim i regresijskim analizama istražena je povezanost interesa i vrijednosti, dok su kanoničkom analizom utvrđene latentne dimenzije koje leže u povezanosti interesnog i vrijednosnog seta. Rezultati ukazuju da su osobine realističkog tipa visoko vrednovanje fizičke aktivnosti, a nisko razvitka ličnosti, dok od vrijednosnih orijentacija visoko vrednuje avanturističku, a nisko socijalnu. Karakteristike istraživačkog tipa su visoko vrednovanje korištenja sposobnosti i stvaralaštva, a nisko socijalne vrijednosne orijentacije. Umjetnički tip visoko vrednuje stvaralaštvo, esteticizam, životni stil, razvitak ličnosti i raznolikosti. Na nivou vrijednosnih orijentacija visoko vrednuje samoaktualizirajuće i individualističke vrijednosti, a nisko utilitarne. Socijalni tip visoko vrednuje međuljudske odnose, socijalnu interakciju, altruizam i sudjelovanje u odlučivanju. Od vrijednosnih orijentacija visoko vrednuje socijalnu i samoaktualizirajuću. Osobine poduzetničkog tipa su visoko vrednovanje napredovanja, prestiža, ekonomske sigurnosti, autoriteta, postignuća i samostalnosti te, također, visoko vrednovanje utilitarne i individualističke orijentacije. Konvencionalni tip visoko vrednuje radne uvjete, kulturalni identitet, prestiž i ekonomsku sigurnost, dok od vrijednosnih orijentacija visoko vrednuje utilitarnu. Korelacijski, vrijednostima se može opisati mali dio varijance interesa, a indeksi determinacije se, za pojedine tipove interesa, kreću od R2C= 0.11 do R2S= 0.30. U skladu s time skromne su i kanoničke korelacije između RIASEC interesa i vrijednosti. One variraju od R1= 0.65 do R6= 0.18, dok ukupna redundanca interesa objašnjiva vrijednostima iznosi svega 20.2 %. Zaključeno je da dobivene vrijednosne karakteristike RIASEC tipova u velikoj mjeri odgovaraju Hollandovim očekivanjima te da je velika većina hipotetskih odnosa zadovoljena. S druge strane, iako su dobiveni očekivani odnosi interesa i vrijednosti stupanj te povezanosti je nizak. Interesi i vrijednosti mjereni USPI-jem i V-upitnikom dva su odvojena psihološka konstrukta koja imaju malo zajedničkih faktora. Rezultati istraživanja idu u prilog kros-kulturalnoj valjanosti Hollandove teorije i potiču njenu uporabu u profesionalnom savjetovanju hrvatskih srednjoškolaca. Istovremeno, ističu prednosti multimetodskog pristupa savjetovanju gdje upoznavanje interesa i vrijednosti klijenta kao odvojenih mjera profesionalnih preferencija omogućava uspješniji odabir zanimanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA