Naslov
Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj - povijesni pregled
(Hemorrhagic fever with kidney syndrome in Croatia - a historical review)

Autori
Petričević, Ivan ; Kuzman, Ilija

Izvornik
Acta medica Croatica (1330-0164) 57 (2004); 387-392

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom ; povijest ; Hrvatska
(Hemorrhagic fever with renal syndrome ; history ; Croatia)

Sažetak
Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom (HVBS) poznata je od davnine kao bolest s različitim nazivima, a zanimanje za nju naglo je poraslo u Korejskom ratu (1951.-1954. godine), kada se pojavila u obliku velike epidemije (korejska hemoragijska vrućica). Zato je uzročni virus, koji je kasnije otkriven, nazvan po rijeci Hantaan koja protječe 38. paralelom i dijeli Sjevernu i Južnu Koreju. Slična je bolest opisana 1934. godine u skandinavskim zemljama (epidemijski nefrozonefritis ili nefropatija). U drugom svjetskom ratu bolest je registrirana kao ratni nefritis u više zemalja jugoistočne Europe. U Hrvatskoj je prvi bolesnik s HVBS-om dijagnosticiran 1952., a publikacija je objavljena 1954. godine (Radošević i Mohaček). Od tada se ta bolest u nas redovito pojavljuje, poglavito u sporadičnom obliku, a do 1995. godine registrirane su tek dvije manje epidemije. Prva epidemija sa 14 oboljelih šumskih radnika dogodila se 1967. godine na Plitvičkim jezerima, a druga s isto toliko oboljelih vojnika 1989. godine u blizini zračne luke Pleso, pokraj Zagreba. Istodobno, 1967. i 1989. godine HVBS se pojavljivao i u Bosni i Hercegovini u obliku velikih epidemija s po 144 oboljela u svakoj. Do pojave velike epidemije HVBS-a u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata 1995. godine, istodobno na više lokaliteta (Mala Kapela, Dinara, zapadna Slavonija), smatralo se da postoji samo nekoliko autohtonih područja te bolesti (područje oko Ogulina i Slunja, Plitvička jezera, zagrebačka okolica). Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo prijavljeno je 1995. godine 125 oboljelih od HVBS-a. U Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu hospitalizirano je 50 bolesnika, od kojih su 45 bili vojnici. Te je godine i u Bosni i Hercegovini registrirana najveća epidemija s više od 300 oboljelih.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA