Pregled bibliografske jedinice broj: 173383
Konotrunkalne anomalije
Konotrunkalne anomalije // Pediatrica Croatica 46 (Suppl.3)
Šibenik, Hrvatska, 2002. (ostalo, međunarodna recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 173383 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Konotrunkalne anomalije
(Conotruncal anomalies)
Autori
Malčić, Ivan ; Marinović, Branko ; Gjergja, Zdravka ; Šarić, Dalibor ; Kniewald, Hrvoje ; Rojnić-Putarek, Nataša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Pediatrica Croatica 46 (Suppl.3)
/ - , 2002
Skup
5. kongres Hrvatskog pedijatrijskog društva
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 02.10.2002. - 05.10.2002
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Konotrunkalne anomalije
(Conotruncal anomalies)
Sažetak
Konotrunkalne anomalije su heterogena skupina srčanih malformacija, pridruženepoznatim genetičkim sindromima ili ich prate karakteristične ekstrakardijalneanomalije, prvenstveno na licu. Rano se spoznalo da su vezane uz poremećajemigracije stanica neuralnog grebena. Sada već povijesni naziv, neurokrestopatije, danas es zamjenjuje zajedničkim nazivom CATCH-22 (cardiac defects, abnormal facies, thimycs hypoplasia, cleft palate, hypocalcaemia) jer dio djece s konotrrunkalnim srčanim bolestima ima I deleciju na dugomkraku kromosoma 22 u regiji 11, ali se opisuju konotrunkalne anomalije izazvane delecijomi na drugimkromosomima. Mikrodeklecije se danas dokazuju fluorescentnom hibridizacijomin situ (FISH). Za bolest postojebrojni sinonimi ili nazivi koji su posljedica nedovoljne distinkcije između sindromai sekvencija, pa još uvijek ima dovoljno nozoloških problema. Sam naziv kootrunkalne dolazi od poremećaja u građi stožastog tijela (konus ili infundibulum) I zajedničkog stabla (trunkus) pulmonalne arterije I aorte. EtiopatogenetskompodiobompoClarku iz 1993 konotrunkalne anomalije spadaju u anomalije migracije stanica ektomezenhimalnog tkiva. Razvijase jamačno zbog poremećaja vrlo osjetljive populacije stanica ektomezenhimalnog tkiva koje lakomože oštetiti alcohol ili retinoična kiselina, a vjerojatno I hiperpiretički sindromu trudnoći. No, s druge strane, broj ovih grešaka može se smanjiti javno zdravstvenim djelovanjem čak za 40% ako se tijekomtrudnoće daje folna kiselina. Autori opisuju epidemiologiju konotrunkalnih anomalija u hrvatskoj, dijagnostičke postupkepedijatrijskih karidologa, važnost genetičara u diferencijalnoj dijagnozi (FISH) I kiruršku strategiju. Istaknuta je potreba za boljom prevencijom konotrunkalnih anomalija uzimanjem folne kiseline u trudnoći
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti