Pregled bibliografske jedinice broj: 172372
Razvoj vegetacije u obalnom području Hrvatske tijekom postgalcijala
Razvoj vegetacije u obalnom području Hrvatske tijekom postgalcijala // 1. hrvatski botanički simpozij / Mitić, Božena ; Šoštarić, Renata (ur.).
Zagreb: Hrvatsko Botaničko Društvo, 2004. str. 85-86 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 172372 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Razvoj vegetacije u obalnom području Hrvatske tijekom postgalcijala
(Vegetation development in coastal part of the Croatia during the postglacial age)
Autori
Šoštarić, Renata
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
1. hrvatski botanički simpozij
/ Mitić, Božena ; Šoštarić, Renata - Zagreb : Hrvatsko Botaničko Društvo, 2004, 85-86
Skup
1. hrvatski botanički simpozij
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 29.09.2004. - 02.10.2004
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
vegetacija; postglacijal; Hrvatska; arheobotanika
(vegetation; postglacial age; Croatia; archeobotany)
Sažetak
Usporedni pregled razvoja vegetacije analiziranih lokaliteta u obalnom području Hrvatske pokazuje da su to područje na početku postglacijalnog razdoblja (predboreal-boreal, mezolitik) prekrivale miješane listopadne šume u kojima je prevladavao hrast. Na početku atlantske faze (mezolitik-neolitik) te su šume imale termofilni karakter i prevladavao je hrast tipa Quercus pubescens, miješan s drugim tipovima termofilnog listopadnog drveća. Sredinom atlantske faze submediteranske drvenaste svojte zamjenjuje vazdazelena vegetacija u kojoj prevadavaju svojte poput Phyllirea, Pistacia i Juniperus, a submediteranski tip vegetacije povlači se u unutrašnji obalni pojas. Krajem atlantika ponovno dolazi do promjene vegetacije i prevlast preuzima eumediteranski vazadeleni hrast crnika (Quercus ilex). Može se zaključiti da je krajem atlantika i početkom subboreala u osnovnim crtama utemeljen današnji tio potencijalne prirodne vegetacije na hrvatskom dijelu jadranske obale, koji čine eumediteranski prsten s pretežitim hrastom crnikom, nešto širi u južnom dijelu, nešto uži na sjevernom dijelu, na koji se prema unutrašnjosti nastavlja submediteranski tip šuma s karakterizirajućim hrastom meduncem. Antropogeni utjecaj na vegetaciju obalnog područja prisutan je već u neolitiku i početkom brončanog doba.Nesumnjivo su se prastanovnici bavili stočarstvom i ratarstvom i to se odražavalo na prirodnu vegetaciju, ali je teško reći u kojoj mjeri. Sigurni i nedvojbeni znakovi antropogenog utjecja potječu iu antičkog razdoblja, kada su značajno porasle ratarska i druge aktivnosti što je dovelo do pretvaranja većih površina šuma u ratarske površine, makiju i pašnjake. Nakon tog razdoblja izmjenjuju se povremene faze regeneracije i ponovne devastacije prirodne vegetacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
