Naslov
Etiologija i epidemiologija važnijih gljivičnih bolesti na jagodama
(Ethiology and epidemiology of most important fungal diseases on strawberries)

Autori
Miličević, Tihomir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
30.10

Godina
2001

Stranica
128

Mentor
Cvjetković, Bogdan

Ključne riječi
gljivične bolesti; jagoda; epidemiologija
(fungal diseases; strawberry; epidemiology)

Sažetak
U tijeku četverogodišnjih pokusa (1998-2001) u nasadima jagoda sorte Marmolada, u agroekološkim uvjetima sjeverozapadne Hrvatske (Popovača), praćena je pojava važnijih gljivičnih bolesti na korijenovom sustavu, lišću i plodovima jagode, te njihova biologija i epidemiologija, kao i mogućnosti suzbijanja. Ispitivana je djelotvornost fungicida na važnije patogene na lišću jagode (Mycosphaerella fragariae, Diplocarpon earliana, Gnomonia comari i Phomopsis obscurans) i na sivu plijesan plodova (Botrytis cinerea). Također je ispitivana i pojava rezistentnosti gljivice Botrytis cinerea na važnije botriticide iz skupine: dikarboksimida (vinklozolin), anilinopirimidina (pirimetanil) i fenilsulfamida (diklofluanid). Od patogena na korijenovom sustavu jagode izolirana je vrsta Phytophthora cactorum, uzročnik truleži korijenovog vrata. Na lišću jagode izolirane su i determinirane četiri patogene gljivice: Diplocarpon earliana, Mycosphaerella fragariae, Gnomonia comari i Phomopsis obscurans. Gljivica Diplocarpon earliana uzrokuje bolest crvenu pjegavost lista, a praćenjem biologije utvrđeno je da se javlja već početkom vegetacije. Primarni inokulum za infekcije mogu biti i askospore i konidije nastale u apotecijima ili acervulima, koji se stvaraju u rano proljeće nakon prezimljenja. U toku vegetacije javlja se samo kao anamorfni stadij Marssonina fragariae Gljivica Mycosphaerella fragariae uzrokuje bolest običnu pjegavost lista i također se javlja rano u proljeće, ali samo u vidu anamorfnog stadija Ramularia brunnea. Nije utvrđena pojava spolnih fruktifikacijskih organa ili pseudotecija ove gljivice. Gljivica Gnomonia comari uzrokuje bolest mrljavost lista i javlja se sredinom vegetacije, uglavnom kao anamorfni stadij Zythia fragaria iako u proljeće stvara i spolne fruktifikacijske organe ili peritecije. Međutim, najviše su zastupljeni nespolni fruktifikacijski organi ili piknidi, pa su glavni i primarni i sekundarni inokulum piknospore. Gljivica Phomopsis obscurans (syn. Dendrophoma obscurans) uzrokuje bolest palež lista, a javlja se u vidu piknida krajem vegetacije. Iako primarne infekcije počinju već početkom ljeta, ekspresija simptoma se zbog dulje inkubacije javlja kasnije. Spolni stadij nije poznat. Od fungicida za suzbijanje sve četiri patogene gljivice na lišću jagode, najbolju djelotvornost pokazao je preparat Folicur M (tebukonazol + tolilfluanid ), iako kod nas nije registriran za ove bolesti. Za crvenu pjegavost dobru djelotvornost je pokazao preparat Kidan (iprodion), a za običnu pjegavos i mrljavost lista najbolji učinak je dao preparat Quadris (azoksistrobin). Od fungicida za sivu plijesan plodova najbolju djelotvornost su pokazali preparati Teldor (fenheksamid) i Switch (fludioksonil+ciprodinil). Na osnovu analize rezistentnosti gljivice Botrytis cinerea na botriticide dokazana je rezistentnost na dikarboksimide (vinklozolin), po “ kolorimetrijskoj metodi” (Bardinelli., et al., 1989), kao i rezistentnost na fenilsulfamide (diklofluanid) po metodi “ rasta micelija” (Pollastro, S., 1995). Na anilinopirimidine (pirimetanil) je po “ in vitro” metodi “ klijavosti spora” (Leroux i Gredt., 1996) dokazan mali nivo rezistentnosti (Ra-1), dok po metodi “ rasta micelija” (Pollastro, S., 1995) nije dokazana rezistentnost na istu skupinu botriticida. Na osnovu spomenutih metoda za testiranje rezistentnosti sive plijesni na botriticide, metoda “ rasta micelija” (Pollastro, S., 1995) pokazala se najpouzdanijom i preporučuje se za daljna ispitivanja rezistentnosti gljivice Botrytis cinerea.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA