Naslov
Kritička povijest umjetnosti. Polazišta, dometi i perspektive
(Critical Art History. Standpoints and Perspectives)

Autori
Kolešnik, Ljiljana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Umjetničko djelo kao društvena činjenica : perspektive kritičke povijesti umjetnosti

Urednik/ci
Kolešnik, Ljiljana

Izdavač
Institut za povijest umjetnosti

Grad
Zagreb

Godina
2005

Raspon stranica
351-403

ISBN
953-6106-52-3

Ključne riječi
teorija likovnih umjetnosti, kritička povijest umjetnosti, socijalna povijest umjetnosti, umjetničko djelo, metodologija povijesti umjetnosti
(tehory of art, critical art history, social history of art, work of art, methodology of art history)

Sažetak
Tijekom druge polovice 20. stoljeća, a posebice od konca 60-ih godina nadalje, znanstvena disciplina povijesti umjetnosti ušla je u razdoblje epistemološke 'krize' koja još uvijek traje. Njezin najuočljiviji rezultat jest formulacija niza kritičkih praksi kojima se tijekom proteklih tridesetak godina preispituju, evaluiraju i dekonstruiraju metodološko-interpretativni modeli, te filozofska, ideološka i politička polazišta tradicionalne povijesti umjetnosti. Odbacujući usku definiciju empirijskog predmeta i interesnog polja tradicionalne povijesti umjetnosti, predstavnici socijalnog, feminističkog, semiotičkog, psihoanalitičkog, dekonstruktivističkog, queer i svih ostalih pristupa iz kompleksa kritičke povijesti umjetnosti, ponudili su nove epistemološke modele i oblikovali drukčiju paradigmu povijesti umjetnosti koja se samo dijelom preklapa s tradicionalnom percepcijom ove znanstvene discipline. Iako je riječ je o dubinskim metodološkim intervencijama s dalekosežnim posljedicama, zbog odbojnosti prema svim vrstama metodoloških i interpretativnih inovacija njima se u domaćoj povijesnoumjetničkoj zajednici ne posvećuje dovoljna pozornost. U ovome tekstu autorica stoga nastoji prikazati osnovne razlike između 'novih' i 'starih' oblika disciplinarne prakse te objasniti značenje triju terminoloških oznaka koje trenutačno pretendiraju na poziciju jedinstvenog označitelja paradigme drukčije povijesti umjetnosti. Pored toga, analizira četiri različite koncepcije umjetničkog djela kao društvenog proizvoda, obrazlažući prirodu svake od tih koncepcija kao i pripadajuće joj metode kontekstualne analize osobitostima teorijskog i ideološkog okvira kritičke perspektive unutar koje je ova nastala. U drugom dijeli članka prikazani su kritičko-teorijski modeli socijalne (marksističke), feminističke, semiotičke i poststrukturalističke kritike, analizirani njihovi epistemološki dometi te izložena autoričina projekcija mogućih smjerova budućeg razvoja kritičke povijesti umjetnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA