Naslov
Izvori podataka o uporabi lijekova u Hrvatskoj i Europi
(Data sources on drug utilization in Croatia and Europe)

Autori
Vukušić, Ivan ; Čulig, Josip

Izvornik
Acta Medica Croatica (1330-0164) 59 (2005), 3; 277-282

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, osvrt, ostalo

Ključne riječi
potrošnja lijekova; baze podataka; ATK/DDD sustav; Hrvatska; Europa
(drug utilization; database; ATC/DDD system; Croatia; Europe)

Sažetak
Troškovi za lijekove čine značajnu stavku u ukupnim troškovima zdravstvene zaštite svake države. Posebice to dolazi do izražaja u državama koje su više socijalne i u manje razvijenim državama koje ionako imaju skromna sredstva za zdravszvenu zaštitu. U današnje vrijeme tome doprinose novi skuplji lijekovi i produljeni životni vijek pučanstva. Sve to zahtjeva od svake države da se štiti od nekontroliranog rasta troškova za lijekove i da teži racionalnoj uporabi. Stoga je jedna od zadaća svake države postojanje nacionalne politike lijekova i u okviru nje nacionalne politike cijena lijekova, a jedna od mjera nacionalne politike je sustavno praćenje potrošnje lijekova i statistika na lijekovima. Pri tom je važno da se primjenjuje ista metodologija koja će omogućiti uspoređivanje podataka za različita razdoblja i između različitih sredina na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Takvi podaci o lijekovima su temelj za interventne mjere i njihovu evaluaciju. Kad se tome pridoda u jednom povezanom informacijskom sustavu podatak o potrošnji na individualnoj razini i ostali podaci o pacijentu onda se može još učinkovitije djelovati na smanjenje troškova za lijekove i liječenje, te na prevenciji i smanjenju morbiditeta i mortaliteta za pojedine skupine bolesti. U Hrvatskoj dosada nije bilo sustavnih mjera na području potrošnje lijekova unatoč pokušajima da se donese nacionalna politika lijekova i uvedu kriteriji politike cijena lijekova. U ovom kratkom pregledu je dat kritički osvrt na načine praćenja potrošnje lijekova i naglašena potreba primjene Anatomsko-terapijsko-kemijskog (ATK) sustava razvrstavanja lijekova Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i praćenja potrošnje lijekova pomoću definiranih dnevnih doza (DDD) SZO, kao međunarodnog standarda za studije uporabe lijekova. Nakon toga dat je pregled primjene ove metodologije i drugih načina praćenja uporabe lijekova u nordijskim zemljama, koje su u tom pogledu otišle najdalje u Europi. Njihove baze podataka i evidentiranje upotrebe lijekova na individualnoj razini pružaju niz novih mogućnosti. Tako se mogu otkriti razlike među pojedinim sredinama, pomoći u kreiranju nacionalne politike lijekova i njene kasnije evaluacije, farmakoepidemiološkim istraživanjima i povratnim informacijama prema liječnicima. Sve to vodi prema boljem upravljanju lijekovima i približavanju idealnoj racionalnoj uporabi. U trećem dijelu ovog pregleda je navedeno sadašnje stanje izvora podataka o potrošnji lijekova u Hrvatskoj, koje zaostaje za onim u budućim članicama EU, dok je daleko od postignutog u nordijskim državama. Primjena ATK/DDD sustava u Hrvatskoj bila je dosada samo od strane istraživača i Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba ako se izuzmu komercijalni izvori za potrebe farmaceutske industrije. Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba je ponovno obnovio ta istraživanja od 2002. godine kroz projekt "Istraživanje potrošnje lijekova u gradu Zagrebu" i ona bi trebala biti početak jednog sustavnog praćenja potrošnje u gradu Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj za što sada postoji i zakonska obveza. Ujedno bi to Hrvatsku približilo ostvarenju zahtjeva za uvođenjem statistike na lijekovima putem DDD i ustanovljenju nacionalnog registra prodaje lijekova u svakoj državi članici EU koji će biti povezan s medicinskim podacima na individualnoj razini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Farmacija

POVEZANOST RADA