Naslov
Važnost i značajke ihtofaune slatkovodnih riba Hrvatske
(Importance and characteristics of Croatian freshwater fish)

Autori
Mrakovčić, Milorad

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 8. Hrvatskog biološkog kongresa / Besendorfer, Višnja ; Kopjar, Nevenka - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2003, 223-224

Skup
8. Hrvatski biološki kongres

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.09.2003. - 02.10.2003

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
-

Sažetak
Slatkovodna ihtiofauna Hrvatske nedovoljno je istražena, premda smo po raznolikosti, odnosno brojem vrsta i endema jedno od ihtiološki najzanimljivijih područja Europe. Zoogeografska analiza naše ihtiofaune učinjena je tek djelomično. Veliki prostori nisu obuhvaćeni redovnim istraživanjima, tako da za mnoge vrste nisu utvrđeni areali rasprostranjenja. Manje poznate vrste i podvrste nisu do kraja opisane, a njihova biologija potpuno je nepoznata. Ukupan broj vrsta i podvrsta riba koje dolaze u našim slatkim vodama je oko 149. Oko 21 vrsta žive i u slatkoj i u morskoj vodi. Posljedica je to zemljopisnog položaja Hrvatske na dva riječna slijeva, jadranskom i crnomorskom. U zadnjih 10 godina opisano je oko 6 potpuno novih vrsta slatkovodnih riba, a taj broj zasigurno nije konačan. Premda je važnost ribe kao izvora proteina u ljudskoj prehrani ogromna i ekonomski vrlo realna, ostale funkcije ribljih zajednica daleko su važnije. Oko 40 vrsta dio su raznih tipova ribolovne privrede. Danas se smatra da je ekološka kvaliteta nekog vodenog ekosustava posljedica prostorno-vremenske integracije različitih fizikalnih, kemijskih i bioloških čimbenika_ Uočivši ove značajke, Europska Zajednica je u cilju poboljšanja zaštite, dugotrajnog korištenja i odgovarajućeg monitoringa vodenih ekosustava uvela značajke riblje zajednice, kao komplementarne metode dosadašnjim metodama tradicionalne procjene kvalitete voda. Mnogi čimbenici utječu na ribe na različite načine. Najznačajniji su onečišćenja, melioracije i regulacije vodotoka, unos alohtonih vrsta, ogromne potrebe modernog čovjeka za tehničkom i pitkom vodom, prelov i turizam. Novoizgrađene brane na rijekama sprječavaju migracije na tisućljetna mrjestilišta. Povećanje količine nutrijenata i unos novih vrsta dovodi do smanjenja brojnosti riba, naročito rijetkih i osjetljivijih vrsta. Negativni utjecaji na ribe slatkih voda u zadnjih nekoliko desetljeća toliko su jaki da su mnoge vrste gotovo nestale ili su im se populacije jako smanjile. Oko 5 vrsta riba nestale su ili gotovo 40 godina o njima nema podataka, 32 vrste riba su jako ugrožene i ako u skoroj budućnosti ne dobiju zaštitu, nestat će iz naših krajeva. O statusu i biologiji 14 vrsta riba imamo nedovoljno podataka. Jedna od najozbiljnijih posljedica antropogenog utjecaja na ribe je unos stranih vrsta u neko područje. Ihtiofauna naše zemlje sadrži oko 15 vrsta unesenih vrsta riba koje su aklimatizirane na naše područje. Promjene koje su ove vrste izazvale u autohtonim zajednicama vrlo je teško kvantitativno procijeniti. Ako se održi u novoj sredini, novounesena vrsta može značajno promijeniti zajednicu riba, što često dovodi do nestajanja osjetljivih domaćih vrsta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA