Naslov
Neki razvojni problemi Banije i sjevernog Korduna
(Some Development Problems of Banija and Northern Kordun)

Autori
Ilić, Milan ; Danijel Orešić

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Problemi regionalnog razvoja Hrvatske i susjednih zemalja (knjiga sažetaka) / - Zagreb : Hrvatsko geografsko društvo, 2002, 55-55

Skup
Problemi regionalnog razvoja Hrvatske i susjednih zemalja

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.11.2002. - 30.11.2002

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Banija; Kordun; stanovništvo; problemsko područje
(Banija; Kordun; population; problem area)

Sažetak
Istraživani područje nalazi se u sredšnjoj Hrvatskoj, niti 100 km udaljeno od Zagreba, a predstavlja jedno od najdepresivnijih područja Hrvatske. Regiji Banije u ovom je radu priključen i dio Korduna. Istraživano područje obuhvaća današnjih osam općina i tri upravna gradska područja, a u prethodnoj administrativnoj podjeli bivše općine Dvor, Glinu, Gvozd (Vrginmost), Kostajnicu, Petrinju i Vojnić. Iako nije riječ niti o jedinstvenoj tradicionalnoj regiji, niti o današnjoj administrativnoj jedinici, ovo područje povezuju slični procesi i razvojni problemi, te je ono valjana i zanimljiva cjelina pogodna za geografsku analizu. Osnovna postavka rada je da se kao glavni razvojni problemi istraživanog područja mogu izvojiti granični položaj, slaba prometna povezanost i demogeografske značajke. Iako se u radu ne razmatra, nepovoljna gospodarska struktura velikim je dijelom uzročno-posljedično povezana s navedenim problemima. Tomu treba dodati nepovoljne posljedice rata za kojeg je ovo područje bilo okupirano i izolirano te teško razoreno. S obzirom na dostupnost podataka, najviše je pozornosti posvećeno demogeografskim problemima. Područje je obilježeno izuzetno usitnjenom naseljenošću. Od ukupno 316 naselja, više od polovice ima manje od 100 stanovnika i izrazito su ruralnih obilježja. Prosječna veličina naselja jest 196 stanovnika, ali 82 % naselja manje je od tog prosjeka i i njima živi polovica stanovništva. Naselja su raspršena, a samo je sedam naselja s više od 1000 stanovnika. Posebni odskače Petrinja koja s prigradskim naseljem Moščenicom ima više od četvrtine stanovništva područja. Iako je smanjenje stanovništva istraživanog područja proces koji traje dulje vrijeme, u zadnjem je međupopisnom razdoblju stanovništvo gotovo prepolovljeno (indeks 54, 1)! Broj stanovnika je sa 113560 stanovnika 1991. smanjen na tek 61447 stanovnika (prema kriteriju popisa 1991.). Porast stanovništva imalo je svega šest naselja, asva ostala pad. Pri tome u čak 183 naselja indeks promjene je bio 50 ili manji. Karakteristično je da negativne promjene nemaju samo mala i zabačena naselja, nego i sva današnja općinska središta osim Lasinje. Posebno je zabrinjavajuć pad broja žitelja nekadašnjih općinskih sjedišta, ranije polarizacijskih centara: Hrvatske Kostajnice (indeks 55), Dvora (indeks 55) i Gline (indeks 44). Dugotrajni negativni demografski procesiposebno su dubok trag ostavili na dobnoj strukturi stanovništva. Od ukupno 62078 stanovnika (prema kriteriju popisa 2001.) u skupini mladog stanovništva do 20 godina je samo 20 %, a starog, 60 i više godina i više od 30 %, što daje indeks starosti razmatrane populacije 146, 9! Po svim klasifikacijama stanovništvo spada u kategoriju izrazito duboke starosti. U čak 285 naselja (90 %) više je starog nego mladog stanovništva, i u njima živi blizu 2/3 stanovništva. Većinom su to mala naselja, ali izrazito duboku starost ima i 8 naselja s više od 500 stanovnika, mađu njima Dvor, Glina, Gvozd i Vojnić

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA