Pregled bibliografske jedinice broj: 17071
Utjecaj promjene parametara uzgoja kvasca na biosintezu sfingoidnih baza
Utjecaj promjene parametara uzgoja kvasca na biosintezu sfingoidnih baza // 3. hrvatski kongres prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista / Znanstveni odbor (ur.).
Zagreb: Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998. str. 121-122 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 17071 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj promjene parametara uzgoja kvasca na biosintezu sfingoidnih baza
(Influence of growth conditions on sphingoid bases biosynthesis in yeast)
Autori
Bauman., Mirela ; Marić, Vladimir ; Mesarić, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
3. hrvatski kongres prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista
/ Znanstveni odbor - Zagreb : Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998, 121-122
Skup
3. hrvatski kongres prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.06.1998. - 12.06.1998
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kvasci; sfigolipidi; biosinteza; sfingoidne baze
(yeasts; sphingolipids; biosynthesis; sphingoid bases)
Sažetak
Sfingolipidi su definirani kao spojevi kojima je zajednička dugolančana sfingoidna baza. U kvascima dolaze najčešce kao inzitolfosforilceramidi. Glavnina tih spojeva je smještena u plazminoj membrani. Neophodni su za normalno funkcioniranje stanice kvasca na što ukazuju i činjenice da upravo ti spojevi sudjeluju u regulaciji aktivnosti H+-ATPaze plazmine membrane, membranskom signaliranju, regulaciji biosinteze stanične stijenke kao i biosinteze fosfolipida te u vezanju glikoproteina na površinu stanice. Osim toga, postoje i neke indikacije da su ti spojevi, preko sfingoidnih baza koje se oslobađaju njihovom hidrolizom, uključeni u signalnu transdukciju. Također, okosnice tih spojeva (fitosfingozin, fitoceramid) imaju važnu ulogu u odgovoru stanice na stres. Kvasci mogu poslužtiti kao potencijalni izvor sfingoidnih baza, budući da na sfingolipide otpada i do 40% od ukupnih lipida stanice. Prednost kvasca u proizvodnji sfingoidnih baza pred drugim mikroorganizmima je brzina njihovog rasta te činjenica da se na količinu i sastav lipida u stanici može znatno utjecati mijenjanjem uvjeta uzgoja. Naša istraživanja obuhvaćaju uzgoj kvasca Rhodotorula glutinis, Saccharomyces uvarum, Hansenula anomala i Candida lipolytica 33, u svrhu akumulacije sfingolipida u biomasi. Uzgoj je bio proveden na tresilici pri 28 oC, u sintetskoj hranjivoj podlozi koja je sadržavala glukozu (1%) kao jedini izvor ugljika. Istraživan je utjecaj dodataka koji su uključeni u biosintezu sfingolipida ili aktiviraju enzime biosintetskog puta, promjena omjera C:N u podlozi kao i promjena pH podloge. Pri tome je praćen rast svakog kvasca mjerenjem optičke gustoće na 650 nm i količina ukupnih sfingoidnih baza spektrometrijskom metodom na 415 nm. Sastav i količina pojedinih sfingoidnih baza su određeni visokorazdjelnom tekućinskom kromatografijom (HPLC). Dobiveni rezultati ukazuju da: istraživani kvasci u svojoj biomasi akumuliraju sfingolipide ; na akumulaciju utječu uvjeti uzgoja ; postoje značajne razlike u količini i sastavu sfingoidnih baza koje kvasci sintetiziraju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb,
Medicinski fakultet, Zagreb
Profili:
Marko Mesarić
(autor)