Naslov
Utjecaj stanišnih i sastojinskih elemenata na prirast obične jele (Abies alba Mill.) u jelovim sastojinama na kršu u Hrvatskoj
(The impact of site and stand elements on the increment of silver fir (Abies alba Mill.) in fir stands on the Croatian karst)

Autori
Božić, Mario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
05.12

Godina
2003

Stranica
Vi+190

Mentor
Čavlović, Jure

Ključne riječi
obična jela; modeliranje; stanišni čimbenici; sastojinski čimbenici; prirast; oštećenost; bonitet
(silver fir; modelling; site factors; stand factors; increment; damage; site class)

Sažetak
Temeljni je cilj ovog istraživanja bio sagledati i objasniti prostornu varijabilnost prirasta jele u dinarskim bukovo jelovim šumama, na vapnenačko-dolomitnim podlogama (na kršu Hrvatske), u funkciji stanišnih (ekoloških) i sastojinskih (strukturnih) čimbenika, odnosno izgraditi modele prirasta pojedinačnih stabala u funkciji navedenih čimbenika i ispitati stupanj objašnjene varijabilnosti. Osim za prirast, načinjeni su modeli za bonitiranje stabala odnosno ploha te modeli za procjene oštećenosti stabla kao odraza zdravstvenog stanja. Istraživanjima je ustanovljeno slijedeće:&middot ; Prirast jelovih stabala moguće je uspješno modelirati u funkciji stanišnih i sastojinskih čimbenika, pri čemu su bolji rezultati dobiveni za plošni nego za radijalni prirast&middot ; Ukupna objašnjena varijabilnost kreće se u rasponu od 40 do 87% promatrajući sva vremenska razdoblja (5-40 godišnji prirast s korakom od 5 godina), pri čemu se objašnjenje varijabilnosti povećava produljenjem vremenskog intervala za isti model. Predhodno bonitiranje ploha dovodi do povećanja objašnjene varijabilnosti unutar modela.&middot ; Lako mjerljive sastojinske varijable: prsni promjer i omjer temeljnice stabla prema temeljnici plohe objašnjavaju gotovo 47% varijabilnosti 10 godišnjeg plošnog prirasta. U modelu u kojem se uz spomenute sastojinske promatraju i pripremljene stanišne varijable ukupna objašnjena varijabilnost iznosi 70, 39%.&middot ; Na varijabilnost prirasta ima utjecaj i intenzitet dosadašnjeg gospodarenja, koji postotak objašnjene varijabilnosti povećava za 5-7%.&middot ; Povećanje oštećenosti stabala negativno utječe na prirast. Uključivanjem oštećenosti objašnjenje varijabilnosti, ovisno o skupu nezavisnih varijabli povećava se 1, 5-6%.&middot ; Neobjašnjena varijabilnost plošnoga prirasta prema najboljem modelu iznosi 21, 70% za 10-godišnje odnosno 12, 95% za 40-godišnje razdoblje. Uzrocima daljnje varijabilnosti oko linije izjednačenja smatramo unutarvrsnu genetsku varijabilnost, konkurenciju u području korijenja, utjecaj primarnih štetnika i bolesti, utjecaj drugih biotskih faktora (npr. mikoriziranosti staništa).&middot ; Modeliranjem oštećenosti stabala dobiveni su koeficijenti determinacije između 10 i 55%, ovisno o modelu.&middot ; Varijabilnost procjene boniteta stabla objašnjena je modelima između 23, 17 i 55, 23%, ako promatramo sva odnosno 63, 14 i 73, 20% ako promatramo samo dominantna stabla.&middot ; Objašnjena varijabilnost pri bonitiranju ploha iznosi 38, 05 odnosno 84, 44% za jelu te 32, 87 odnosno 69, 39% za bukvu.&middot ; Rezultati ovog istraživanja otvaraju mogućnost velikih ušteda pri uređivanju jelovih šuma dinarskog dijela areala obične jele na vapnenačko-dolomitnim podlogama (bonitiranje, procjena prirasta).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo, Biotehnologija

POVEZANOST RADA