Naslov
Uloga kalcizacije u povećanju prinosa ratarskih kultura
(Role og liming in yield increases of field crops)

Autori
Kovačević, Vlado ; Komljenović, Ilija ; Marković, Mihajlo

Izvornik
Agroznanje - poljoprivredni naučno stručni i informativni časopis (1512-6412) IV (2003), 2; 226-238

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
kalcizacija ; prinos zrna ; kukuruz ; pšenica ; ječam ; soja
(liming ; grain yield ; maize ; wheat ; barley ; soybean)

Sažetak
Prinosi većine ratarskih kultura na području Posavine, kako u Republici Hrvatskoj, tako i sa bosanske strane rijeke Save, u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, značajno su niži od mogućnosti koje pružaju genetički potencijal rodnosti i klimatski uslovi. Takvo stanje može se pripisati dijelom i činjenici da na ovim prostorima prevladavaju kisela lesivirana tla i pseudogleji. U ovome radu daje se pregled naših iskustava, kao i iskustava drugih istraživača u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u rješavanju ovog problema. U kompleksu melioracionih zahvata, čija se primjena preporučuje za saniranje poremećaja ishrane biljaka na kiselim tlima je i kalcizacija. Unošenjem krečnih materijala u kisela zemljišta postiže se sljedeće: biljke se snabdijevaju kalcijumom, a nekada i magnezijumom, kao biljnim hranjivima, smanjuje se toksičnost aluminijuma, mangana i željeza, dolazi do povišenja pH kiselih zemljišta, a druga biljna hranjiva postaju pristupačnija. Primjena kalcita u količini od 32 t ha-1 je na pokusu kod Brčkog nije utjecala na prinose kukuruza, dok je prinos pšenice povećan za 5%. Slični pokusi postavljeni su i na dva lokaliteta u istočnoj Hrvatskoj. Tako je na pokusu kod Valpova dodavanjem kalcita (32 t ha-1) povećan prinos kukuruza za 6% i ječma za 8%, dok su na pokusu u Mikanovcima prinosi kukuruza i pšenice smanjeni za oko 10%. Razloge nižim prinosima na tretmanima kalcizacije u Mikanovcima ne mogu se objasniti rutinskim analizama tla. U pokusima kalcizacije hidratnim vapnom kod Feričanaca povećan je prinos kukuruza, soje i ječma do 10%, dok je prinos pšenice bio na nivou kontrole. Primjenom 15 t ha-1 karbokalka je povećan prinos deset hibrida kukuruza na pseudogleju kod Đakova u prosjeku za 23%. Na pseudogleju kod Slatine je kalcizacijom (30 t ha-1 karbokalka) za dvostruko je povećan prinos kukuruza. U dvogodišnjim pokusima na pseudogleju u Gornjem Žabaru (sada Pelagićevo) primjenom kalcizacije prinos smjese ozime grahorice i raži je udvostručen, a primjenom stajnjaka više nego udvostručen, dok kombinovana primjena kalcizacija + stajnjak je dala bolji efekat na prinos nego odvojena primjena ovih mjera.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA