Naslov
Usporedba analitičkih i simulacijskih modela za analizu funkcioniranja semaforiziranih raskrižja
(A Comparison of Analitycal and Simulation Models for Operational Analysis of Signalized Intersections)

Autori
Breški, Deana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Građevinsko-arhitektonski fakultet

Mjesto
Split

Datum
27.10

Godina
2004

Stranica
122

Mentor
Lozić, Ivo

Ključne riječi
semaforizirana raskrižja; analitički modeli; simulacijski modeli; HCM 2000; CORSIM
(signalized intersections; analytical models; simulation models; HCM 2000; CORSIM)

Sažetak
U ovom radu su uspoređeni analitički i simulacijski modeli za određivanje mjera učinkovitosti semaforiziranih raskrižja. U prvom dijelu rada iznesene su teoretske osnove makroskopskih modela prometnog toka na kojima se temelje analitički modeli, te mikroskopski pristup koji se zasniva na relacijama iz teorije slijeda vozila i koji se uglavnom primjenjuje kod simulacijskih modela. Zatim je prikazan osnovni koncept modeliranja toka na semaforiziranim raskrižjima s posebnim naglaskom na način modeliranja zakašnjenja i duljine repa kao osnovnih mjera učinkovitosti koje definiraju razinu usluge ovih raskrižja. Iznesen je kratki prikaz klasifikacije simulacijskih modela kao i način generiranja i primjene slučajnih varijabli koje se koriste u stohastičkim simulacijskim modelima. Za usporedbu izlaznih rezultata procjene zakašnjenja i duljine repa, kao primjer analitičkog modela ukratko je opisan i korišten HCM 2000 koji se u svijetu i u Hrvatskoj najviše koristi, dok je za primjer simulacijskog modela izabran CORSIM, također jedan od najčešće korištenih modela na području simulacije prometa. Budući su oba modela razvijena u Sjedinjenim Američkim Državama, da bi se utvrdila njihova primjenjivost u ovdašnjim prevladavajućim uvjetima izvršeno je testiranje i usporedba rezultata ovih modela na konkretnim uzorcima snimljenim na raskrižjima u Splitu i Mostaru. Također je izvršena analiza osjetljivosti modela CORSIM u odnosu na neke od ulaznih parametara kao što su: vrijeme trajanja simulacije, odnos toka i kapaciteta, zasićeno vrijeme slijeda, duljina privoza i brzina slobodnog toka s ciljem utvrđivanja potrebe za kalibracijom ovih parametara. Svi dobiveni i uspoređeni rezultati ukazuju na njihovu primjenjivost u ovdašnjim uvjetima odvijanja toka i konzistentnost za nesaturirane uvjete. Koji će se model koristiti ovisi o konkretnom problemu koji se analizira.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Građevinarstvo

POVEZANOST RADA