Naslov
O podravskoj historiografiji
(On the Historiography of Podravina)

Autori
Petrić, Hrvoje

Izvornik
Podravina : časopis za multidisciplinarna istraživanja (1333-5286) 3 (2004), 5; 123-142

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Podravina ; historiografija ; Koprivnica
(Podravina ; historiography ; Koprivnica)

Sažetak
Prostor Koprivničke, Ludbreške i Đurđevačke Podravine ima vrlo bogatu povijest koju su obrađivali deseci raznih autora, od publicista, geografa do povjesničara, u mnoštvu radova i napisa varirajuće vrijednosti od znanstvenih radova do popularnih prikaza. Veliki doprinos poznavanju podravske povijesti dao je godišnjak Podravski zbornik, ali i brojne monografije o podravskim naseljima kao i pregledi podravske povijesti. Od autora koji su dali najveći doprinos izučavanju povijesti Podravine treba izdvojiti dr. Rudolfa Horvata, dr. Miru Kolar i dr. Dragutina Feletara, premda su i drugi autori dali vrijedne priloge. Svi povjesničari koji su stvarali podravsku historiografiju imali su različita gledišta, od tradicionalne historiografije, preko socijalne i gospodarske historiografije preko radova koji imaju neke elemente historijske antropologije i historije svakodnevice do najnovijih tendencija razvijanja ekohistorije ili povijesti okoliša. Podravina po jednoj strani spada među one hrvatske regije o kojima je o povijesti relativno dosta pisano, a po drugoj strani je ostalo mnoštvo nerazjašnjenih problema i neistraženih područja koja čekaju mlađe istraživače sa modernijim pristupom historijskoj znanosti. Iako je napisano podosta radova i monografija o ovom području Republike Hrvatske, oni ukazuju na nužnost daljnjih i novijih povijesnih regionalnih i lokalnih radova te istraživanja obilne građe koja se čuva u hrvatskim arhivima u Zagrebu, Varaždinu, Koprivnici, Bjelovaru i u drugim mjestima, te na istraživanje arhivskih fondova u inozemnim, poglavito austrijskim (Beč, Graz) i mađarskim (Budimpešta) arhivima. Potrebno prikupiti i obraditi bogatu građu koja se nalazi u mnogim obiteljskim ostavštinama te župnim uredima gdje se čuvaju bogati fondovi manje za proučavanje ranonovovjekovlja, a više za poznavanje 19. te 20. stoljeća. Čvrsto sam uvjeren da bi Koprivnica bila najbolje moguće središte Državnog arhiva koji bi svojom djelatnošću obuhvatio prostor Koprivničko-križevačke županije. Državni arhiv Koprivnica bi mogao postati stožerna točka za istraživanje podravske povijesti, ali i prikupljanja izvorne građe ovoga kraja na jednom mjestu što bi omogućilo veći uzlet regionalne historiografije. Trebalo bi, uz postojeće istraživače, sustavno odgajati podmladak kojemu bi bio zadatak daljnjih mikrohistorijskih istraživanja uz unošenje suvremenih pogleda na metodologiju povijesti te stalnih osvježenja prigodom izbora tema istraživanja i načina interpretacije proučavanja razvoja Podravine u europskom kontekstu. Pri tome je znatne mogućnosti pruža komparativna historija. Dio nastojanja je ostvareno stvaranjem izvedbenog projekta (subprojekta) « ; Podravsko višegraničje» ; (utemeljenog na moju inicijativu 2002. godine) unutar međunarodnog projekta prof. dr. sc. Drage Roksandića « ; Triplex Confinium – hrvatska višegraničja u euromediteranskom projektu» ; . Projekt je organizirao dvije međunarodne znanstvene konferencije na šire podravske teme: 2002. u Križevcima o etnokonfesionalnim promjenama i 2003. u Koprivnici o ekohistoriji rijeke Drave i okolice. U Koprivnici bi, kao sve prepoznatljivijem središtu podravske historiografije, u skoroj budućnosti valjalo utemeljiti Institut za povijesna i geografska istraživanja Podravine, za što ima potrebe. Postoji mogućnost uvođenja barem jednog kolegija iz povijesti u nekom od studija koprivničkog visokog školstva koje se posljednjih godina postupno razvija (prof. dr. sc. Mira Kolar i Hrvoje Petrić su na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 2001. do 2003. izvodili dva izborna kolegija vezane uz širu podravsku problematiku od 17. do 20. stoljeća). Također je nužno nastaviti i s daljnjim objavljivanjem bogate povijesne građe u projektu "Građa za povijest Koprivnice” , a kao pomagalo može biti korisna nedavno objavljena bibliografija povijesnih i drugih radova te knjiga Podravine. Nadam se da će uskoro slijediti pripreme za početak rada na biografskom leksikonu Podravine te nastavak rada na projektu prof. dr. sc. Dragutina Feletara da svaka podravska župa (i veće mjesto) dobije svoju stručnu povijesno-geografsku monografiju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA