ࡱ> 5@bjbj22.>XX:0/HHHP ` &  , 8Ȕl4, h,,"NN^^^^&((((((#Ru(M $^^^^^( ^^u&&&^& ^ ^&&^&&l& ^ pu/ڎ :0\##0, , # $^^&^^^^^((, , d", , Dragan Damjanovi Sveu iliate u Zagrebu Filizofski fakultet HR  10 000 Zagreb, Ivana Lu ia 3 E-mail: poganovci@yahoo.com Secesijski armirano-betonski mostovi vukovarskog arhitekta Frana Funtaka u poduzetniatvu Banheyer i sin (1903.-1914.) Klju ne rije i: Armirani beton Funtak, Fran Mostovi Secesija Vukovar Polo~aj mostova u povijesti umjetnosti Povijest umjetnosti dosta je dugo bila prili no jednostrana prema 19. stoljeu. Arhitektura toga vremena, osobito nakon nastupa historicizma promatrala se i prou avala gotovo isklju ivo u samo dvama segmentima, onima koji su bitno utjecali na budunost arhitekture u XX. stoljeu. Na prvome mjestu uo avale su se vrijednosti novoga pristupa na polju urbanizma, a od arhitektonskih djela pak inila su se interesantnima samo ona koja su primjenjivala otvoreno nove materijale ili nove principe konstrukcije, uglavnom in~enjerske gradnje, poput sala za svjetske izlo~be, specifi nih objekata kao ato je Labrousteova Narodna biblioteka u Parizu ili, naravno, mostova. S obzirom na injenicu da arhitektura 20. st. prema arhitekturi 19. stoji kao svojevrsna antiteza interes za samo taj segment neposredne proalosti, ne treba nas uditi, no kritici valja svakako izlo~iti jednostranost takovih gledanja. Niti svi mostovi nisu u takvoj logici stvari bili du~ni pa~nje, ve tek oni koji su postizali ato vee raspone ili uporabljivali nove materijale ili nove tipove konstrukcija. Sve pak one gradnje koje nisu uklju ivale faktor novoga, koje su se, poput esto i mostova samih u skladu s duhom vremena zaodijevali u historicisti ka odijela bili su ili podcjenjivani ili naprosto ispuateni iz pregleda. U hrvatskoj povijesti umjetnosti koja se uvelike suvremeno zbivanjima u zapadnoj Europi okrenula svojoj baatini iz 19. stoljea, ponovno je revalorizirajui, dogodilo se za udo neato uvelike suprotno. Vrijednosti u primjeni novih urbanisti kih na ela doduae prepoznate su vrlo rano, no ne u dovoljnoj mjeri i in~enjerska ostvarenja hrvatske arhitekture, osobito ne arhitektura mostova, tako da danas uglavnom ne znamo, barem ne na polju literature iz povijesti umjetnosti gotovo niata o povijesti izgradnje mostova u nas u 19. stoljeu. Naravno i za ovu situaciju postoji vrlo razlo~no opravdanje. Veih mostogradnji u nas uglavnom nije bilo. Mostovi su u kontinentalnom dijelu zemlje uglavnom bili ~eljezne konstrukcije naru ene u kakvoj austrijskoj ili maarskoj tvornici postavljene na upornjake sazidane od kamena ili izlivene od betona, a u Dalmaciji obi no potpuno sagraeni od kamena. Pa ni takve konstrukcije nisu podignute bez estetskih te~nji, pa samim time ipak ulaze, odnosno trebale bi ui u interes jednoga povjesni ara umjetnosti. Uz injenicu kako ambicioznijih gradnji nije bilo, dodatni faktor koji doprinosi neistra~enosti mostogradnji proaloga stoljea jeste nepostojanje glavnoga dijela izgraenoga fonda koji je ili kasnije zamijenjen zbog toga ato viae nije odgovarao zahtjevima suvremenoga prometa ili je stradao u brojnim ratovima koji su uslijedili na ovome podru ju. In~enjerska arhitektura 19. i po etka 20. stoljea u nas tako i dalje ostaje gotovo potpuna nepoznanica. Koliko se malo pa~nje posveuje ovome segmentu hrvatske povijesti graditeljstva jasno govore i dva kataloga prije nekoliko godina odr~ane izlo~be o historicizmu gdje meu 1312 izlo~aka pronalazimo 3 (tri) fotografije mostova. No da li ih je uope bilo mogue uvrstiti u izlo~bu s obzirom da o njima jedva da nalazimo bilo kakvu literaturu? Taj problem valja naglasiti odmah na po etku lanka budui da se javio problem konteksta, jer kako odgovoriti, budui da gotovo ne postoji literatura, u kojem povijesno- , povijesno-umjetni kom kontekstu nastaje ovaj niz Funtakovih mostova i naposljetku koliko oni jesu ili nisu druk iji od ranijih i njima suvremenih mostogradnji. Na kraju valja postaviti joa jedno bitno pitanje, a to je, da li su te gradnje uope interesantne sa stajaliata povijesti umjetnosti, ili njima valja pristupiti isto povjesni arski u prou avanju razvoja i ostvarenja tehni kih struka. U slu aju mostova koje projektira Funtak ini se da nema dileme, to nisu samo in~enjerska djela, puke klade postavljene kao prijelaz preko vodotoka, jasne estetske namjere viae su nego vidljive na njima, svojim oblikovnim rje nikom u potpunosti se uklapaju u suvremena zbivanja u hrvatskoj i srednjoeuropskoj arhitekturi secesije. Uporaba armiranoga betona u mostogradnjama Prije negoli prijeemo na Funtakove mostove svakako valja najprije neato rei o samoj povijesti mostogradnji u armiranome betonu kako bi se vidjelo koliko su zapravo oni u isto tehnoloakome smislu bile (ili mo~da ne) u svjetskome kontekstu. Razvoj armiranoga betona kao sredstva za gradnju zapo eo je sredinom 19. stoljea u Sjedinjenim Dr~avama i Francuskoj kao rezultat ~elje da se betonske konstrukcije u ine savitljivijima i time primjenjivijima na sve tipove objekata. U vremenu izmeu 1867. i 1873. godine podi~u se prve va~nije konstrukcije od istoga materijala od Francuza, vrtlara, Josepha Moniera, koji je armirani beton po eo upotrebljavati joa 1848., u proizvodnji lonaca za cvijee. Materijal u po etku nije bio airoko prihvaen budui da joa nisu bile uo ene njegove prednosti niti su bila poznata sva njegova svojstva. Prvi most od armiranoga betona podignut je 1875., u Francuskoj, preko potoka u parku dvorca Chazelet. Sve do po etka devedesetih armirano su betonski mostovi bili graeni kao monolitni blokovi, te na taj na in niti su bili lakai niti jeftiniji od konvencionalnih kamenih. Tak nakon razvijanja rebrastih armiranobetonskih konstrukcija kroz istra~ivanja Franois Hennebiqua u Francuskoj (1892) zapo elo se sa airom primjenom armiranoga betona u mostogradnji. Princip gradnje rebrastih konstrukcija vrlo je jednostavan; na uzdu~no polo~ene armiranobetonsko gree postavljaju se u istoj udaljenosti popre ne, manje grede. Na mre~u greda tako nastalu pola~u se potom armiranobetonske plo e i sloj kolovoza. Franois Hennebique razvija tip lu no-gredi noga mosta, gdje grede u donjemu dijelu poprimaju krivolinijski oblik, to jest, proairuju se prema pilonima, te na taj na in most dobiva izgled lu noga mosta. Istodobno razvija vrlo u inkovit sistem airenja svoga na ina gradnje. Meu arhitektima bio je prvi koji je do savraenosti usavraio tehniku samoreklame. Od 1897. zapo eo je u Parizu organizirati konferencije poduzetnika koncesionara njegova patenta na kojima su se razmjenjivala iskustva, a od 1898. zapo eo je izdavati svoj mjese nik Le Bton Arm. S takvim poduzetni kim duhom Henebique, djelomi no zahvaljujui velikom uspjehu svojih struktura na svjetskoj izlo~bi u Parizu 1900. posti~e da armirani beton po inje prodirati sveobuhvatnije u sve sfere graevinarstva, pa tako i na polje mostogradnje. Prvi je vei most sistema Franois Hennebique projektiran upravo u Austro  Ugarskoj u mjestu Schwechat 1900. godine.. U to vrijeme zapo inje i podizanje prvih armiranobetonskih mostova jasno izra~enoga secesijskog oblikovnog rje nika, poput onoga u centru Ljubljane. Zanimljivo je kako je prihvaanje armiranoga betona kao takvoga uope u Hrvatskoj uslijedilo mnogo ranije negoli u mnogim drugim tehnoloaki razvijenijim krajevima, poput veine anglosaksonskih zemalja, ato mo~emo ponajprije zahvaliti naaoj uklju enosti, u tehni kom i kulturoloakom pogledu u germansku sferu utjecaja. Tako su prvi propisi o gradnjama u istome materijalu u nas doneseni ve 1903., da bi bili dodatno proaireni 1904. s posebnim naglaskom na njegovu primjenu na polju mostogradnji, dok su sli ni propisi recimo u Velikoj Britaniji, doneseni tek 1905. Fran Funtak (sl. 1.- Fran Funtak kao maturant 1901. u Osijeku) S obzirom na joa uvijek gotovo potpunu zanemarenost toga imena ovaj tekst zahtjeva kratki uvid u profesionalnu biografiju arhitekta Frana Funtaka. Ve u ovoj prvoj re enici o njemu sadr~ana je u osnovi jedna formalnopravna pogreaka. Funtak u zvanju nije bio arhitekt, ve graevni in~enjer, meutim njegov je opus u osnovi arhitektonski. Podi~ui golemi broj mostova, javnih i privatnih zdanja nije ih oblikovao samo isto tehni ki, konstruktivno ve jednako tako i estetski, odnosno nije ih samo izvodio, bavio se tehni kim potankostima ve ih je i stilski uobli ivao. Va~no je istaknuti da su posvuda u svijetu, a djelomi no i u Hrvatskoj pioniri uporabe armiranoga betona u arhitektonskim konstrukcijama redovito bili upravo in~enjeri, a ne arhitekti po struci, budui da je rad s novim i joa u osnovi ne ispitanim materijalom uvelike uvjetovao mnogo prakse na terenu, u poslovima samoga izvoenja objekta, jednostavno bilo je nemogue dizajnirati racionalno bez direktne upletenosti u izvedbu. Tako su in~enjeri bili Franois Hennebiquea, mostograditelji Robert Maillarta i Eugna Freysineta te Augusta i Gustava Perreta Funtak se rodio u inovni koj obitelji u slavonskome selu Harkanovcima smjeatenome izmeu Osijeka i Naaica, 1882., na posjedu valpova kih vlastelina Normann  Ehrenfels kojima je vjerojatno njegov otac slu~io kao potroaarinski agent. Vrlo brzo obitelj se seli u Vukovar gdje otac u slu~bi tadaanjega Trgovianog zastupstva nastavlja svoj raniji posao i gdje Fran zavraava najprije osnovno akolsku naobrazbu, a potom i ni~e razrede gimnazije u tek podignutoj novoj zgradi iznad grada kao trea generacija njezinih u enika. Sve razrede osnovne i srednje akole zavraava s odli nim uspjehom ato mu omoguava da upiae osje ku Realku bez plaanja akolarine. I u Osijeku se isti e kao nadareni u enik, osobito vjeat u matemati kim znanostima, ato ga usmjeruje da nastavi svoje obrazovanje na tehni kim studijima. Kao po sposobnostima izvanredan u enik po svoj prilici dobiva stipendiju Zemaljske vlade. Zvanje in~enjera stje e na Kraljevoj Josipovoj Politehnici u Budimpeati, tada jednoj od najuglednijih akola za graditelje u Monarhiji uope. O vjerojatno teakoj materijalnoj situaciji u obitelji koja je morala pokrivati dio troakova akolovanja govore Funtakovi zahtjevi Zemaljskoj vladi za zapoaljavanjem tijekom praznika, ve tijekom prijelaza s prve na drugu godinu studija, odnosno u ljeto 1902. godine. Na studijima, mo~da i uslijed uvjeta stipendije Funtak se specijalizira za gradnje u armiranome betonu, kako je u prethodnome dijelu teksta naglaaeno, materijalu koji se u tome trenutku po inje airoko airiti u graevinarstvu. Zanimljivo je tu specijalizaciju promatrati u airemu kontekstu tadaanje maarske arhitekture, iz koje Funtak svojim obrazovanjem izrasta, budui da se dio istaknutih arhitekata pionira moderne arhitekture u toj zemlji usko specijalizira za gradnje upravo u ovome materijalu, poput Jozsefa Vagoa, Ambrusa Ortha, Emila Szomloa, kojima je Funtak blizak ne samo uporabom armiranoga betona (koji je uostalom po injao biti toliko airoko raairen u tadaanjemu svijetu da je teako uope govoriti o nekim specifi nim krugovima koji su gradili u armiranome betonu za razliku od drugih), ve i odreenim konstruktivnim rjeaenjima i jezikom ornamenta. Joa na jedno ime valja upozoriti, dapa e u njemu tra~iti mo~da i direktne veze u itelj  u enik ili prijatelj na studiju  budimpeatanski arhitekt Konstantin Zielinski, ato pokazuje oblikovno rjeaenje mosta na Kupi u Brodu na Kupi koji za tvrtku Dubsky u Hrvatskoj ovaj budimpeatanski arhitekt projektirao. Piaui lanak o ranoj fazi djelovanja vukovarskoga arhitekta Frana Funtaka za asopis instituta HAZU u Osijeku nisam ni slutio koliko je mali segment njegove projektantske aktivnosti bio tom prilikom obuhvaen, i to ponajprije, koliko se za sada mo~e rei, na polju mostogradnji. Neke se promjene moraju napraviti i u nizu drugih tvrdnji izre enih u lanku, ponajprije glede trajanja Funtakova akolovanja. Naime, ini se ipak da je fakultetsko obrazovanje na Politehnici u Budimpeati zavraio u roku u prvoj polovini 1905., to no etiri godine nakon upisa, a ne neato kasnije, kako se tvrdi u spomenutome lanku, budui da se ve 1905. pojavljuje kao svjedok u procesu koji vodi poduzee Banheyer i sin u kojem se potpisuje kao in~enjer. Samim pojavljivanjem u spomenutom dokumentu jednako je razvidno da je Funtak ve tada bio zaposlenik iste tvrtke. Tvrtka  Josip Banheyer i sin (sl.2.- Reklamni oglas za tvrtku Josip Banheyer i sin u Vukovaru iz 1908. godine) Budui da je potekao iz obitelji koja je raspolagala prili no skromnim nov anim sredstvima preseljenje u neko vee srediate po svoj je prilici bilo financijski onemogueno, pa se Funtak zapoaljava u lokalnom cestograevnom i trgova kom poduzeu, ve ranije viae puta spomenutom, Banheyer i sin. U njemu su do tada ve radili Hugo Stubenvoll i Viktor Karlovsky, koji su obavljali mjerni ke poslove pri gradnji prometnica. I poslije Funtakova ulaska u tvrtku poduzee nastavlja s cestograevnim poslovima, no vrlo bitan segment njihove aktivnosti po inju biti i mostogradnje. Tvrtka je postojala dugo prije zapoaljavanja Frana Funtaka u njoj, no razmjer njezine graevinske aktivnosti bio je neusporedivo manji. Utemeljena je u drugoj polovini 19. st. kao poduzee za trgovinu drvom i brodogradnju od strane oca Josipa Banheyera Stjepana, da bi ubrzo proairila posao na izgradnju novih aljun anih cesta i dobavu posipala za njih, a rjee i gradnjom manjih pomosta od betona. Po etkom stoljea, meutim, javila se potreba u poduzeu za novim snagama, budui da se samo usvajanjem modernih na ela konstrukcije mogao zadr~ati polo~aj na prili no pretrpanom tr~iatu tadaanje Hrvatske, tako da je Funtakovo zapoaljavanje bilo za tvrtku jedini na in da se mjesto na tome tr~iatu o uva. Njegov dolazak doveo je do preporoda poduzea koje je pratilo sna~no financijsko ja anje. I nakon Funtakova zapoaljavanja Banheyer i sin i dalje nastavljaju obavljati spomenute poslove izgradnje cesta, trgovine drvom (koje je uostalom bilo nu~no za skele i kalupe u mostogradnjama) pritom bitno poveavajui obim poslovne aktivnosti s podizanjem mostova. Vlasni ki odnosi u tvrci nisu do kraja jasni. Iako formalno nosi ime Banheyerovo, redovito se kroz novinske lanke spominje kao poduzee Stubenvolla i Karlovskoga. Nedoumicu nam stvaraju i oglasi s imenicima najja ih oporezovnika skupatinara ~upanije srijemske za 1912. godinu. Tako u prvome oglasu nalazimo upisanog meu veleporezovnicima Banheyera Josipa s iznosom poreza od 2750 kruna i 70 filira, da bi u oglasu objavljenom nekoliko tjedana kasnije s istim poreznim iznosom naali Viktora Karlovskog, dok Josipa Banheyera na popisu uope nema, tako da se iznos uplaenoga poreza o ito odnosi na potpuno istu osobu. Vjerojatno je tvrtka bila ustrojena na nekoj vrsti za sada nejasnih suvlasni kih odnosa. Mostograevna poduzetniatva u Hrvatskoj na po etku 20. stoljea U trenutku kada se Funtak vraa u Hrvatsku on, naravno nije bio ni jedini, a vjerojatno niti najva~niji (ili bolje re eno najtra~eniji, jer o njihovoj klasifikaciji po va~nosti, ili kvaliteti izvedbe, ipak se za sada joa ne mo~e govoriti) arhitekt na polju izgradnje mostova. U Hrvatskoj se u tom trenutku mostogradnjom i s njom povezanom cestogradnjom (bolje je rei obrnuto, budui da su mostogradnje bile vezane uz podizanje zemaljskih i opinskih cesta) bavi 7 glavnih velikih tvrtki: pet sa sjediatem u Zagrebu: Josip Dubsky i drug, Schmidt i Sonnenberg, Alexander Kaiser i sin, Eisner i Ehrlich te Amedeo Carnelutti, jedna iz Osijeka - Josip Frank i drug i vukovarska kompanija Josip Banheyer i sin. Ovim su tvrtkama katkada konkurirala i graevna poduzea iz susjedne Ugarske, tako da je tr~iana borba bila upravo bespoatedna. Radi uspostavljanja razmjera valja rei da u tom trenutku (tj. po popisu1910.) Zagreb, glavni grad, politi ko, kulturno i gospodarsko srediate zemlje ima oko 75 000 stanovnika; Osijek je drugi grad po veli ini, daleko zaostajui za Zagrebom s neato manje od 30 000 stanovnika, dok je Vukovar s oko 10 000 u usporedbi sa spomenute dvije  prijestolnice bio u osnovi maleno mjesto. Iako je bio glavni grad Srijemske ~upanije, o njegovoj va~nosti i veli ini dosta govori administrativni polo~aj mjesta kao trgoviata  sve do 1919. nije slu~beno postao slobodnim kraljevskim gradom. Broj stanovnika rastao je vrlo sporo, Vuka i Dunav stalno su prijetili poplavama i bolestima. Pa ipak u jednom se takvom gradu javlja firma koja uspjeanoau u poslovanju na polju mostogradnji i cestogradnji stoji uz bok jakim poduzeima najveih hrvatskih gradova, esto posti~ui daleko bolje rezultate u kvaliteti radova od njih, tvrtka koja je nesumnjivo jedan od pionira uporabe armiranoga betona u Hrvatskoj. Odgovor na pitanje kako je to mogue le~i upravo u osobi Frana Funtaka. Zavraivai Politehniku u Budimpeati ovaj mladi graevni in~enjer donosi u tvrtku modernu tehnologiju u gradnji mostova. Njegove se gradnje, kako e to tekst koji slijedi pokazati, pokazuju izrazito kvalitetnima, ato poduzetniatvu donosi ugled koji sa sobom vu e narud~bu za narud~bom, jednu pobjedu na natje aju za drugom, tako da se broj izvedenih radnji penje, za vrijeme rada u tvrci, na izvedenih nevjerojatnih 60-tak (koliko se za sada mo~e rei) ato veih, ato manjih, mostova. Osobito su bili uspjeaniji od tvrtke Frank i drug koja se, iako s mnogo duljom tradicijom na polju mostogradnje, koja je sezala u kraj osamdesetih godina 19. stoljea, po kvaliteti izvedbe nikako nije mogla mjeriti s Funtakovim poduzeem, pa je, nakon 1907., kada su se vukovarski graditelji definitivno uspjeli probiti kao pouzdani graevinari, uglavnom dobivala na izvoenje jeftinije i manje projekte. Niti ostale zagreba ke tvrtke nisu mogle konkurirati Banheyeru, osim Josipa Dubskog. Kao koncesionar za Hrvatsku gradnji od armiranoga betona sistema Luipold, financijski potpomognut od jakih bankovnih poduzea glavnoga grada, tvrtka Dubsky jedina je uspijevala davati povoljnije ponude za vee mostogradnje poput velikih mostova preko Korane u Tuailoviima, Kupe u Brodu na Kupi ili potoka Gline u Glini, pri tome posti~ui visoku kvalitetu u izvedbi. Ne samo u kvaliteti izvedbe i veli ini projekata ve i ponajprije po broju realiziranih mostogradnji tvrtka Josip Dubsky i sin jedina stoji uz bok vukovarskome poduzetniatvu. U odnosima dvaju poduzea mo~e se napraviti stanovita generalizacija te rei da je poduzee Dubsky apsolutno dominiralo u zapadnoj, a poduzee Banheyer i sin u isto nome dijelu Hrvatske, iako postoje stanovita odstupanja Tr~iana utakmica, kako e to donekle biti jasno iz nastavka teksta bila je prili no bespoatedna, osobito za vee mostove, iako je posla bilo u izobilju. Naime, desetljee prije po etka I. svjetskoga rata u Hrvatskoj je obilje~eno velikim investicijama na polju cestogradnji i mostogradnji, jer se uvidjelo da bez prometne infrastrukture nema daljnjega industrijskog razvitka zemlje. Novi mostovi i nove ceste osim toga morali su izdr~ati poja ani promet suvremenijih prometala, kao ato su razni poljoprivredni ili industrijski strojevi te automobili kojih je sve viae na cestama po Hrvatskoj. O obimu ondaanje graevne djelatnosti nabolje nam danas mogu svjedo iti rije i suvremenika. In~enjer Radoslav Franjeti, tada na elu graevnoga ureda u akovu isti e tako da ih je u vremenu dok se on nalazio na elu spomenutog graevnog ureda kao tehni ki izvjestitelj, negdje od 1905. do 1916. fascinantan broj od 110 komada dotada gotovo isklju ivo drvenih mostova zamijenjen armiranobetonskim.. Naravno, vei dio ovih gradnja spada u prili no skromne prijelaze preko malenih rje ica i poto ia, no nekoliko mostova doista predstavljaju prave vrhunce secesijske arhitekture u mostogradnji Hrvatske. Jednako tako, projektant svih ovih mostova nije Funtak, dobar dio kola a i u srcu su Slavonije uzele zagreba ka graevna poduzea, osobito Josip Dubsky i sin, te osje ka firma Josip Frank i drug. Rane mostogradnje Prvi armiranobetonski mostovi u Hrvatskoj i po eci Funtakove projektantske aktivnosti Prije negoli zapo nemo s analizom prvih Funtakovih mostogradnja, valja se zapitati kada je armirani beton prvi puta uope uporabljen u gradnji mostova u Hrvatskoj. Ve je spomenuto kakao je prvi most sistema Hennebique sagraen u Monarhiji 1900.-01., pa je u tome kontekstu zanimljivo kako je drugi most ovoga tipa na tlu Habsburake Monarhije, bar po tvrdnjama tekstova u ondaanjemu stru nom tisku podignut u Hrvatskoj. Rije  je o prili no skromnoj mostogradnji tzv. Lomostu na cesti koja povezuje Ogulin s Josipdolom otvora oko 8 metara i cijenom od 8930Kr. U tome trenutku o ito joa ne postoji niti jedan dovoljno obrazovan stru njak u Hrvatskoj koji bi mogao projektirati i izvesti ovaj most, pa je zato ona povjerena be koj tvrci Eduard Ast. Kroz lanak u kojemu je most opisan vidljivo je da je njegov autor, Grgur Baldauf joa uvijek vrlo podozriv u pogledu budunosti gradnje mostova u armiranome betonu, odbacuje na ovom polju budunost drvetu kao netrajnome materijalu isti ui pri tome kvalitetu kamena i ~eljeza kao materijala u osnovi najprikladnijih za mostove, dok je  Armirani beton takoer samo za malene i srednje veli ine uporabiv, nu imade tu prednost, da se u predjelu oskudjevajuem u kamenu lakae izvadja negoli kameni most. Nu da li armirani beton mo~e konkurirati kamenu gdje ga imade, morat e fakti ni troaak odlu iti.  Ponajprije sumnja u trajnost spomenutih mostova, budui da postoje tako kratko, teako je dokazati koliko su zapravo izdr~ljivi. Sl. 3. Most kod sela Ra inovaca preko potoka Vrbova e, sagraen 1903. Danaanje stanje Prve Funtakove realizacije uslijedile su vrlo brzo nakon ovoga mosta kod Ogulina, naime ve 1903. dovraava projekte dvaju objekata srednje veli ine na potocima Vrbova a i Stru~no koje prelazi cesta od sela Ra inovaca u Srijemu, danas na krajnjemu jugoistoku Hrvatske prema bosanskoj granici. Da je upravo Funtak autor tih mostova govori i njegov potpis u ulozi svjedoka na ugovorima izmeu poduzea Banheyer i sin i graevnoga kotara Vinkovci pri nadpohvalbi mostova iz 1905. Vjerojatno je to prvi uope izveden plan ovoga arhitekta, iako je mogue da ima i neke ranije, budui da tijekom svih praznika izmeu dvaju akolskih godina (u ljeta 1902., 1903 i 1904.) Funtak tra~i redovito zaposlenje od vlade. Kako objasniti da se ve prije dovraetka akolovanja upuuje u projektiranje prvih objekata. Objaanjenje zasigurno le~i u kontekstu situacije malo prije spomenute, u Hrvatskoj joa nema dovoljno akolovanih stru njaka za armirani beton, pa da se ne koriste, kao u slu aju Lomosta snage izvana, uzima se jedan domai ovjek (na ato se redovito velika pozornost obraala) koji je tijekom dvaju akolskih godina provedenih na Politehnici o ito stekao dovoljna znanja da takove objekte mo~e projektirati. Dva spomenuta mosta u Ra inovcima, bila su ve prili no velike i skupe gradnje. Prvi most ima otvor od 8,50 metara i stajao je ukupno 5800 kruna, dok je drugi bio joa vei s otvorom od 15.00 metara ( to nije re eno s dva otvora od po 6 metara) izgraen troakom od 9000 kruna. U koliko ih kompariramo s Lomostom, jasno je da su dimenzije svih triju gradnji vrlo bliske, s tim da je most preko Stru~noga u Ra inovcima ipak neato vei i skuplji. Vjerojatno je rije  o tada najveoj armiranobetonskoj mostogradnji u Hrvatskoj. Njihova se sli nost u veli ini mo~e dovesti u kontekst s Baldaufovim rije ima o armirano  betonskim gradnjama i joa uvijek postojeoj opreznosti prema takovima  o ito je joa prevladavalo mialjenje da je armirani beton prikladan samo za mostove srednjih i malenih mostove. Mostovi su izvedeni tijekom 1903.i 1904. godine. Oblikovno predstavljaju rad o ito autora koji se ne mo~e osmjeliti u dovoljnoj mjeri s obzirom da se tek uvodi u prve poslove. Nekakve stilske odlike jedva da emo nai, stupovi ograde jednako su rijeaeni na oba mjesta i vrlo su masivni. Odreena estetska intencija zamjetna je tek u oblikovanju pilona veega mosta koji su u gornjemu dijelu raa lanjeni nekom vrstom simplificiranih kapitela joa uvijek u osnovi historicisti ke inspiracije. Kako e tekst dalje pokazati sve rane Funtakove mostogradnje odlikuje spomenuta jednostavnost s tek pokojom minijaturnom stilskom reminiscencijom i one se mogu jedino ocijeniti kao isto in~enjerska djela. Sl. 4. Most kod sela Ra inovaca preko potoka Stru~nog, sagraen 1903 Sl. 5. Most preko Stru~nog kod Ra inovaca (rebrasta konstrukcija s pilonima) Kako lokalni organi vlasti, tako i zemaljska vlada bili su izuzetno zadovoljni ovom gradnjom, te je tvrtci ve tijekom 1904. povjerena izrada operata za most srednje veli ine (12 metara otvora) preko rijeke Spa ve na cesti Komletinci - Vrbanja. Vrlo brzo meutim, zahvaljujui kvaliteti izvedenih radova, tvrtka dolazi na glas te po inje dobivati cijeli niz projekata posvuda po Hrvatskoj, no uglavnom na tlu Slavonije i Srijema. Most na Vuki 1906. Sl. 6. Most na rijeci Vuki kod sela Vuke, 1905. god. Mostogradnje kod Ra inovaca doprinijele su afirmaciji tvrtke ponajprije na srijemskome podru ju, gdje je ona bila od ranije poznata kao zna ajno cestograevno poduzee. Mnogo vei utjecaj na budunost kompanije imala je prva mostogradnja u Viroviti koj ~upaniji. Naime, 1905. Kotarska oblast u Osijeku odlu uje izgraditi most preko rijeke Vuke, prvi armiranobetonski podignut iznad te rijeke koju e u joa nekoliko navrata u iduih tri desetljea Funtak premostiti. Most se imao sagraditi na putu koji vodi iz sela Vuke do kolodvorske stanice podignute nedaleko mjesta na cesti koja u produ~etku vodi u Dopsin. Ponude za gradnju poslane su tvrtkama Josip Banheyer i sin, Josip Dubsky i Eisner i Ehrlich. To je podatak koji nam je viae nego dragocjen jer pokazuje da su samo tri godine nakon zavraetka prvoga armiranobetonskog mosta u Hrvatskoj, za koji je se joa morao tra~iti projektant van granica Hrvatske ve postojale tri tvrtke koje se specijaliziraju za armiranobetonske gradnje. Samo se vukovarsko poduzetniatvo odazvalo pozivu, te s time i dobilo realizaciju projekta. Graevinski radovi dovraeni su tijekom ljeta i jeseni 1906. godine. Rije  je o dosta velikome mostu s tri otvora 6-8-6 metara raspona i s ukupnim troakovima izgradnje od 9500 kruna. Ovom su mostogradnjom organi vlasti bili viae nego zadovoljni ato je poduzeu airoko otvorilo vrata za budue projekte, koje su, zbog pouzdanosti, esto dobivali i bez natje aja. Oblikovno most uvelike nalikuje veem objektu kod Ra inovaca, iako se jasno razabire da je to djelo projektanta koji je ve po eo sazrijevati. Ograda mosta tako je rijeaena mnogo elegantnije sa stupovima koji poprimaju proporcije i izgled obeliska, kakve e Funtak zadr~ati u cijelome prvome dijelu svoje karijere, sve do pred po etak 1. svjetskog rata. Vanjske strane greda nisu raa lanjene uope (ili im je dekoracija u meuvremenu otpala), dok su stubovi ostavljeni potpuno ogoljelima, kao suhi iz drvenih kalupa izliveni nosa i. S obzirom na spomenute dimenzije mosta o ito je da se Zemaljska vlada po ela osmjeljivati na polju uporabe armiranoga betona, te da je taj materijal prestao biti pogodan isklju ivo za manje objekte. Most na potoku Bjelovacki i drugi mostovi na bjelovarskom podru ju iz 1907/1908. godine. Sl. 7. Nacrt za most preko Bjelovacke na cesti Bjelovar  Brezovac  Nevinac, 1907. god. Sl. 8. Most na Bjelovacki, danaanje stanje s uniatenim izvornim armiranobetonskim stupovljem ograde Sl. 9. Most na Bjelovacki kod Bjelovara, pogled na grednu konstrukciju Nezaobilazan segment na po etku Funtakove karijere kao mostograditelja nesumnjivo je podizanje mosta preko potoka Bjelovacke na cesti koja vodi od Bjelovara prema Nevincu i dalje do Gareanice. Ovaj most ne isti e se unutar opusa ni veli inom niti posebnostima artikulacije ili konstrukcije, rije  je o jednoj gradnji srednje veli ine s otvorom od 12, 00 metara i s do krajnjih granica (ukoliko ga usporedimo s drugim mostovima) reduciranom dekoracijom, svedenom na istak u vidu neke vrste pojednostavljenoga vijenca u gornjoj polovini vodobranoga zida. Otvor mosta karakteristi noga je trapezoidnog oblika dobivenoga kosim spajanjem greda s upornjacima. Sistem je to koji e Funtak primijeniti u svim svojim mostogradnjama, koje nisu zasvoene, a koji je i ina e bio vrlo est na armiranobetonskim mostovima u tome trenutku u svijetu. Element koji most na Bjelovacki ini posebnim unutar Funtakova opusa jeste pojavljivanje njegova operata u tadaanjem centralnom (i u osnovi jedinom) stru nom asopisu za in~enjere i arhitekte u Hrvatskoj - Vijestima druatva in~inira i arhitekata. Most je zgotovljen tijekom 1907., u spomenutome je asopisu objavljen lanak o njemu u velja i idue godine. Autori tekst su sam Fran Funtak kao projektant i okru~ni graevni in~enjer Athur Spiller. Dakle u 25. godini ~ivota Funtaku je ve objavljen prvi lanak i nacrt u jednome stru nome asopisu. lanak je neobi noga zna aja za prou avanje Funtakovih mostogradnji ponajprije stoga ato on sam u njemu objaanjava koje su sve prednosti takovih mostova u odnosu na druge vrste, a jednako tako objaanjava i sistem po kojemu iste projektira. Prednosti koje isti e uglavnom se poklapaju s onima koje smo ve naveli govorei openito o armiranobetonskim mostovima u uvodnim dijelovima lanka. Funtak se ne osvre samo na tehni ke potankosti o gradnji mostova ve se kroz lanak jasno uo avaju te~nje k ostvarenju estetskoga u inka na promatra a. Tako ka~e  Uslijed potpunoga izrabljenja vrstoe materijala, mostovi iz armiranog betona spajaju solidni utisak kamenih mostova a gipkom lakoom ~eljeznih. Redovito su amiranobetonski mostovi ljepai od drugih, a dadu se u estetskom smislu po volji razvijati.  Iz teksta je razvidno kako Funtak gradi most po principima rebrastih , dakle tada najsuvremenijih konstrukcija u mostogradnji. Na mre~u uzdu~no i popre no postavljenih rebara postavljaju se armiranobetonske plo e. O kvaliteti izvedbe objekta jasno govori i injenica da most i danas slu~i prometu i najvei je sa uvani Funtakov objekt iz prve faze uope. Izvorna ograda, na~alost u potpunosti je uniatena, dok su svi drugi dijelovi artikulacije o uvani. U izvedbi se jasno uo avaju stanovita odstupanja od izvornoga plana, na vodoravnu je gredu mosta postavljena secesijski stilizirana datacija u 1907., dok na vijenac ispod stubova ograde postavlja diskove, nenazna ene u planu. I kroz arhivske izvore o gradnji ovoga mosta doznajemo mnogo o ugledu koji je tvrtka u~ivala ve i u centralnim institucijama Zemaljske vlade. Naime glede gradnje mosta poslan je dopis u kojem se ka~e  Stoga ima kr. Kot. Oblast pozvati poznata poduzea koja se izvadjanjem mostnih konstrukcija iz armiranoga betona bave, napose Jos. Dubsky-a u Zagrebu i Jos. Banheyera i sin u Vukovaru, priposlati im kopiju prile~ee akice da kr. Kot. Oblasti podnesu projektima oblo~ene ponude, koje se onda imadu na ispitivanje i prihvat ovamo podnijeti.  Iz citata je o ito koje dvije tvrtke kvalitetom izvedbi prednja e na hrvatskome tr~iatu mostogradnji. Situacija sli na ovoj zadr~at e se cijelo vrijeme do po etka I. svjetskoga rata. Sl. 10. Most kod Farkaaevca (1907. god.) Iste godine kada je dovraen most na Bjelovacki izveden je od Funtakove tvrtke u Bjelovarskom graevnome kotaru joa jedan most, na potoku }avnici na cesti koja spaja Farkaaevac sa Srpskom Kapelom. Izgledom nalikuje uvelike ranijem mostu, s tim da je neato jednostavniji, bez godine, ali s ja im stupcem na kraju ograde, ato kronoloaki ovdje po prvi puta susreemo. Zanimljiv nam je kao jedini primjer meu 60-tak izvedenih mostogradnji poduzetniatva Banheyer gdje su se pojavile greake kod gradnje koje su uzrokovale pukotine na krilima mosta i ogradi. Svi drugi Funtakovi mostovi i iz ranijega i iz kasnijega perioda gradnje besprijekorno su pohvaljeni. Usprkos tih u injenih greaaka zanimljivo je istaknuti da most postoji i danas gotovo u cijelosti o uvan, uz tek manja oateenja ograde. Ostale va~nije mostogradnje 1907-1910. Sl. 11. Detalj mosta na Krapinici u Krapini (1907. god.) Godina 1907. godine kada je sagraen most na Bjelovacki bila je nevjerojatno plodna za tvrtku, koja izvodi posvuda po Hrvatskoj brojne objekte sli ne u veli ini ovome na Bjelovacki. Kako u oblikovnome rjeaenju tako i veli inom prethodnome mostu uvelike nalikuje sa uvani most preko Krapinice u centru grada Krapine, a vjerojatno su njima bili uvelike sli na dva mosta podignuta nedaleko sela Dobrovia u slavonskome dijelu Podravine na putovima koji vode iz toga sela prema Brezovljanima i Suhomlaki, te most na Nevkoau u Vinkovcima. Most na Gareanici, 1909. Svojevrsni prijelaz prema novoj fazi u oblikovnom rjeaenju mo~emo navesti most sagraen 1909. na putu Gareanica  Kapelica preko potoka Gareanice. Radi se o manjemu mostu ija je cijena iznosila 3793 kruna. Most postoji i danas, no u prili no je loaem stanju i van uporabe. Uz njega je sagraen novi, airi most, koji adekvatnije udovoljava zahtjevima suvremenoga prometa. Oblikovno rjeaenje pokazuje promjenu od ranije situacije koju smo vidjeli na primjeru mostova u Krapini i Bjelovarskome kotaru. Joa uvijek raa lambu (ukoliko nije dio dekoracije otpao) ini secesijski stiliziran natpis godine izgradnje (1909), kao u Krapini. Rjeaenje ograde po inje se udaljavati od ve navedenih prethodnih dvaju primjera i poprima jasnije stilske odlike. Koliko se za sada mo~e rei po prvi puta postavlja Funtak na krajeve ograde mosta oja ane stupce s motivom, koji u ovome slu aju ine za secesiju uobi ajeni disk s tri vertikalna istaka, ina e najraairenija motivika secesijske raa lambe uope. Zrela faza u izgradnji mostova Frana Funtaka (1910-1914.) Spomenuti most na Gareanici predstavlja u oblikovnome rjeaenju prijelaz prema razvedenijim tipovima mostova kakvi e u narednih 5 godina dominirati Funtakovom projektantskom aktivnoau. Mo~e se uo iti nekoliko promjena. Prvo je svakako oja anje ograde na krajevima i prilazu mosta, koje je zapo elo u vidu postavljanja ja ih stupaca na krajevima, da bi se vremenom sve vei dio ograde po eo graditi od armiranoga betona. Ta se tendencija k monumentaliziranju ograde nastavlja i u meurau kada nalazimo primjere mostova kod kojih je cijela ograda izgraena od armiranoga betona. Monumentaliziranjem ograde, Funtak dobiva plohe vrlo pogodne za raznolika rjeaenja u raa lambi. Istodobno znatno su raa lanjenije i vanjske grede bo nih strana mostova na koje ne postavlja viae samo godinu pokoji disk, kao ranije, ve cijeli repertoar raznolikih motiva. Most na Biu u Prkovcima, 1910. Sl. 12. Stupac ograde na mostu u Prkovcima (1910. god.) Sl. 13. Most preko Bia u Prkovcima, pogled na sredianji dio Sl. 14. Natpis na mostu u Prkovcima s osnovnim podacima o objektu Most podignut u selu Prkovcima prvi je u nizu mostogradnji na rje ici Bidju i most koji u raa lambi nesumnjivo ozna ava po etak zrele projektantske aktivnosti Frana Funtaka. Kao i u slu aju svih drugih mostova koje e graditi u slavonskoj Posavini najvei je dio novca dala Brodska imovna opina. Taj novac preuziman je iz fondova namijenjenih odr~avanju drvenih mostova koje su Funtakove gradnje zamjenjivale i Brodska imovna opina davala ga je u ime vje itoga otkupa podavanja hrastove grae za mostove. Odluku o gradnji mosta donio je `umsko  gospodarstveni ured spomenute grani arske institucije na sjednici odr~anoj 15. lipnja 1909. Prema planovima most se imao dovraiti iste godine, prije smrzavice, no o ito se radilo o preambicioznim o ekivanjima budui da se s gradnjom po elo gotovo godinu dana kasnije. Prvotne procjene troakova izgradnje iznosili su 11225,74 krune, no vremenom se pokazalo da e ipak prijei ovaj predvieni limit za viae od tisuu kruna (popeli su se na kraju na 12 569,53 krune). U dokumentima nije sa uvano mnogo tehni kih podataka o mostu, tek airina otvora koja je imala iznositi 12 metara. Od svih Funtakovih mostova podignutih prije I. svjetskoga rata ovaj je sa uvan najcjelovitije ato se mo~e zahvaliti injenici da je smjeaten na ne osobito frekventnoj prometnici koja uglavnom slu~i isklju ivo mjeatanima sela. U raa lambi most predstavlja prvo Funtakovo djelo zrele faze. Tendencija k postavljanju oja anih stupaca na krajeve ograde, koju smo uo ili ve na gareani kome mostu ovdje je donekle modificirana s rjeaenjem kojemu Funtak ostaje vjeran do kraja dvadesetih godina. Na masivni stup trapezoidnoga oblika postavlja motiv triju kvadrata od kojih je gornji isturen, a donja dva udubljena, ispod kojih su postavljena tri glifa, od kojih je sredianji neato du~i. Na sokl stupca postavio je ve uobi ajena plitka dva diska, koje susreemo i u podno~ju manjih stupaca ograde. Po prvi puta na ovome mjestu na vrhove manjih stubova ograde postavlja vodoravne utore ato e u narednim mostovima nebrojeno puta ponoviti. Raa lambu vanjskih vodoravnih greda joa uvijek ine samo secesijski stilizirane godine postavljene izmeu konveksno rijeaenih konzola smjeatenih ispod stupova ograde. Kuriozitet ovoga mosta svakako predstavljaju i eli ne plo e na ogradama s potpisom tvrtke Banheyer i osnovnim podacima o mostu. Most na Biu kod Vrpolja, 1911. Sl. 15. Most na Biu kod Vrpolja (1911. god. ) Jedan od svakako najkvalitetnijih izvedenih mostova Frana Funtaka i tvrtke Josip Banheyer i sin jeste most preko Bia na zemaljskoj cesti Vrpolje - `amac. I tada, kao i danas rije  je o cestovnom pravcu prvorazredne va~nosti koji povezuje posavsku magistralu preko akova s Osijekom i glavnim podravskim cestovnim pravcem. O gradnji novoga armiranobetonskog mosta na tom pravcu odluka je donijeta od strane Brodske imovne opine u prosincu 1910. S obzirom na airinu korita Bia, kao i na airinu poplavnoga podru ja spomenute rje ice koju je imao most premostiti predvieni troakovi za gradnju bili su znatno vei od troakova ostalih mostova koje je ova tvrtka, kako smo vidjeli do sada, sagradila, te su iznosili 15900 kruna. Most kod Vrpolja predstavlja jednu od najuspjelijih Funtakovih relizacija uope. Prvi je i do tada jedini lu ni most. Lukovi su puni, iako je mogue da je svod samo sakrivao armiranobetonsku rebrastu strukturu. Piloni u koritu rijeke rijeaeni su, kako e to postati uobi ajeno u buduim Funtakovim mostogradnjama, sa uglato isturenim vanjskim licima. Su~avaju se k vrhu, a raa lanjeni su samo plitkim vertikalnim utorima. Plohe izmeu lukova Funtak artikulira s pravokutnim istacima i motivom koji podsjea na liru, postavljenu u asimetri an oval. Spomenuti elementi raa lambe dodatno su koloristi ki artikulirani ato ovdje na Funtakovim mostovima po prvi puta susreemo u donekle joa plahoj verziji. Kako e pokazati kasniji primjeri uloga boje u artikulaciji fasada mostova postajat e sve bitnija. Osobito elegantno rjeaenje predstavlja ograda mosta. Osnovnim elementima ona se ne razlikuje bitno od prethodno izgraene u Prkovcima, no ovdje na kraju Funtak postavlja elegantne obeliske artikulirane sa pravokutnim istacima. Kako tuma iti ovaj motiv? Monumentalizacija mosta na njegovim krajevima s vertikalnim motivom u tome je trenutku ve dugo uobi ajena u arhitekturi, sjetimo se recimo mosta Aleksandra velikog na Seini u Parizu, ili neato suvremenijeg primjera ~eljezni kog nadvo~njaka u Leipzigu. S obzirom da je rije  o prili no velikoj mostogradnji, Funtak je ovim motivom nastojao joj dati istaknuto mjesto u krajoliku. Sli an obelisk Funtak postavlja joa, u ulozi vodomjera, usred korita potoka i to je danas jedini preostali dio strukture. Breznica i drugi mostovi akova ke okolice 1911.-1914. Sl. 16. Most na Breznici na cesti Vrpolje  Vukovar (1911. god.) Uz most na Biu u akova kom kotaru Funtak projektira i izvodi u istoj 1911. godini joa tri mosta. Svi se nalaze u neposrednoj blizini ovoga kod Vrpolja, na potezu ceste koja iz sela vodi prema Vinkovcima i Vukovaru. Prvi od njih jeste most na potoku Breznici, pritoci Bia na km 48. zemaljske ceste Vukovar  Vrpolje. Budui da su troakovi izgradnje ovoga objekta stajali znatno manje od predvienih, stvoren viaak od 500 kruna iskoriaten je za gradnju malenog pomosta du~ine 1 metar na 49 km iste ceste. Oblikovno rjeaenje mosta na Breznici uvelike nalikuje ranijemu kod Gareanice. Kao u Gareanici zavrani ja i stupci ograde zavraeni su konkavom na vanjskoj strani, a raa lanjeni su no motivom diska s glifovima. Motiv koji ovaj most razlikuje od svih ostalih Funtakovih jeste rjeaenje isturenih greda na upornjacima, gdje uobi ajeno postavlja konkavne konzole, kakve i ovdje susreemo na sredianjemu dijelu mosta. Trei most, na 44 kilometru iste ceste premoauje rje icu Joaavu. Rije  je o jednoj neato veoj mostogradnji, iji su ukupni troakovi iznosili 13400 kruna. `upljina koju most premoauje iznosi 10 metar. Iako je bilo predvieno da se most sagradi tijekom 1911., podignut je tek u tijeku 1913.. Pohvalba mosta, koja je proala besprijekorno obavljena je tek 25. 7. 1914., tri dana prije po etka Prvoga svjetskoga rata. Most na kanalu Voinska  Drava, 1911. Sl. 17. Most na kanalu Voinska  Drava (1911. god.) Neposredno po podizanju mosta na Biu tvrtka Banheyer dobiva projekt joa jedne vee mostogradnje, ovaj puta u re~iji zadruge za regulaciju Karaaice i Vu ice, na kanalu koji povezuje Voinsku Rijeku s Dravom. Oblikovno rjeaenje mosta izrazito je atraktivno. Kao i most na Biu i ovaj ima tri otvora, no ne lu na nego arhitravno rijeaena s ve bezbroj puta ponovljenim motivom trapezoidnoga otvora. Na konveksno istaknutim stupcima s vodoravnim u~ljebljenjima pri vrhu kao vidom kapitela po iva prili no visoka greda raa lanjena, osim uobi ajene godine koja datira most u 1911., i konzolama, motivom dvaju spojenih ovala, u vidu ispunjenoga broja osim na spoju pilona s gredom i plitkim diskovima sa strana. Kao i na mostu kod Vrpolja na stupove ograde postavljen je motiv istaknutoga pravokutnika, a jednako tako na oba mosta vrlo je bitna koloristi ka artikulacija. Ovdje po prvi puta susreemo rjeaenje kraja ograde s trokutnim poljem, kakvo e kasnije Funtak nebrojeno puta ponavljati. Mostogradnje u Srijemskoj ~upaniji 1910.-1912. Podru je na kojemu je Funtak projektirao najviae mostova (uglavnom manjih) nesumnjivo je podru je Srijemske ~upanije, ato nije slu ajno, budui da je u tome trenutku krajnji istok Hrvatske, s izuzetkom zagreba kog i osje kog podru ja, gospodarski najpropulzivniji i openito ekonomsko najja i dio Hrvatske, gdje je seosko pu anstvo tamoanjih doista golemih sela (od kojih su mnoga imala viae stanovnika negoli bilo koji grad u gorskom podru ju tadaanje Trojednice) svojim kapitalom, uz manju ili veu potporu Zemaljske vlade te Krajiakih imovnih opina (Brodske i Petrovaradinske) sagradilo golemi broj mostova. U neposrednoj blizini }upanje podignuta su tako tijekom 1910. i 1911. etiri mosta iz fondova krajiake investicijske zaklade Brodske imovne opine u ime otkupa podavanja grae za dotada postojee drvene mostove. Sva etiri podignuta mosta sagraena su na cesti koja povezuje }upanju sa Spa vom. Ove mostogradnje valja promatrati u kontekstu sna~noga razvoja drvne industrije na podru ju ~upanjske Posavine u tome trenutku kada su meunarodni konzorciji otkupili goleme povraine hrastovih spa vanskih auma radi koriatenja kvalitetnF H x ,.|"~"l*p***^8`8:;===>>.?0?PBRBCCCCCCC.DRETEKKMMOOQQRRT˷Ţ˷˗˷˷˷˷˷˷ˉ˷˷˷˷˷˷h 56\]mHsHh 6]mHsHh 5\mHsHjh 0JUjh 0JUmHsH h CJ h mHsHh 5CJ$\mHsH$jh 0J5<U\mH sH h h 5CJ\6$Px * D T f v x l*n*p**`$a$$a$$a$tX j**CCCCC.DLh`ggggg g\g^ghXzZz\z^zzzzzf`$`a$$a$TTU U2W4W[[b`d`.f0f g0g\g^ghnnoovvwwyyXz\z^zzjl&(Lprt"^`~F鸮Øh 5\mHsHh 6]mHsHh CJ mHsHh h 5\h 56\]mHsHh mH sH h CJ mH sH  h CJ h mHsHjh 0JUmHsH:fHJLprt"$&^`~,.N$a$$`a$FH.prNVvlnp\vNT>@0  p t \:(<(F((((`,b,ѿѴѴѿѿٿѿ!jh 0J6U]mHsHh 6]mHsHh jh 0JUmHsHh mHsHh 5\mHsHh 56\]mHsHhR56\]mHsH@VvNT02    p r \F$`a$$a$F@(B(D(F((((.::0;;B.F0F~FFFNNN OOS$a$$`a$b,.80:00;;2>4>???? D"DEE0F~FFN OOUUXlfoho@qBqPsRssszt|twwxxyd~f~~@B46:<F6JL‘đܱjh 0JCJU h CJh 56\]Uh 5\mHsHjh 0JUmHsHh 56\]mHsHjh 0JUh h mHsHAoga drveta u industriji namjeataja i buradi te za proizvodnju tanina. Izgradnja armirano-betonskih mostova trebala je omoguiti prolaz te~im strojevima, koje stari drveni mostovi ne bi mogli izdr~ati do auma namijenjenih iskoriatavanju. Tijekom 1910. godine najprije su podignuta 3 manja mosta otvora samo 4 metra s ukupnom cijenom od 27200 kruna preko bara Lubanj na 20/21, Tikar na 19/20 i Rabarje na km 22/23 ceste }upanja  Spa va, dok je za iduu godinu ostavljena neato vea mostogradnja preko potoka Bri~nice s otvorom od 6 metara, koji je sam bio znatno skuplji pojedina no od prethodnih mostova  sveukupni troakovi njegove izgradnje iznosili su 13 680,26 kruna. Joa vei broj manjih mostova podignut je na prostoru sela Dobrinaca, Hrtkovaca i Buanovaca u isto nome dijelu Srijema izmeu Mitrovice i Rume. Stanovniatvo Dobrinaca odlu ilo se na obnovu seoskih mostova na potocima Jara koj Jar ini i `elevrencu u srpnju 1910. Ve postojee drvene mostove mislilo se najprije samo obnoviti, no stanovniatvo ubrzo donosi odluku da se oni  definitivnim materijalom izmijene . Ponudu za zamjenu postojeih pomosta s pomostima od betonskih rebrastih plo a dala je tvrtka Josip Banheyer i sin ime se poveala predviena cijena pomosta s 9400 na 17532,72 kruna ato je usporilo gradnju bitno budui da je opina Dobrinci raspolagala sa sredstvima s manjkom od 13000 kruna. Meu prvim dokumentima koji govore o gradnji mosta doznaje se da je prvotno bilo predvieno izgradnja ukupno trinaest pomosta. Za sada se niata ne mo~e rei o oblikovnome rjeaenju mostova, niti da li koji od njih postoji i danas. Sl. 17.b Most preko rukavca Vuke u Vukovaru (1912. god.) Poseban slu aj Funtakovih mostova ini most preko rukavca Vuke sagraen u Vukovaru 1912. O ovoj gradnji ne nalazimo ni traga niti u arhivskim niti u novinskim izvorima, te se po svoj prilici radilo o privatnoj gradnji. Oblikovno most se izdvaja unutar Funtakova opusa s rjeaenjem intradosa (donje linije nosa a), koja je lu no lagano zakrivljena, ali u smjeru prema rijeci, tako da most dobiva izgled izdu~ene ribe. Ploha izmeu intradosa i kolnika proaupljena je otvorima trapezastoga oblika. Jasno je uo ljivo iz fotografija da je most imao lagano uzdignutu niveletu. Svi ovi elementi graevini su davali izgled vrlo lagana, elegantna, izdu~ena, gotovo dematerijalizirana objekta. Druge vee mostogradnje 1911.-1914. Nakon izgradnje mostova na Gareanici, Bjelovackoj i kod Farkaaevca sli no kao i u slu aju ranijih mostova na tlu viroviti ke i srijemske ~upanije, tvrtka si je, zahvaljujui kvaliteti izvedenih radnji osigurala brojne narud~be na tlu Bjelovarske ~upanije. Tako joj je povjerena izgradnja 4 mosta na prostoru izmeu Gareanice i Bjelovara u tijeku 1911. godine na tadaanjoj zemaljskoj cesti br. 74 Narta  Meuri i Bjelovar - Daruvar. Ugovor s tvrtkom sklopljen je u travnju 1911. i prema njemu imale su se izvesti sljedee etiri novogradnje: 1) Na km 33  34 zemaljske ceste Bjelovar Daruvar pomost u iznosu od 2000 kruna; 2) Isto u km 36  37 na istoj cesti, jednako po cijeni od 2000 kruna; 3) Pomost na zemaljskoj Cesti Narta  Meuri u km 39  40 u iznosu od 2500 kruna; 4) Most na istoj cesti na km 45  46 u iznosu od 6000 kruna. Da li su svi ovi mostovi izvedeni ostaje nejasno budui da dokumenti iz rujna 1912. javljaju da je zbog nedostatka sredstava gradnja pomosta na km 33-34 i 39-40 ceste Narta  Meuri odgoena za 1913. Ipak sigurno je da je najvea gradnja koju je tvrtka imala izvesti, ona na km 45  46 u tome trenu ve bila dovraena, a da su osigurana sredstva i za most na 36  37 kilometru. Meu vee mostove izvedene 1911. godine ubraja se i onaj preko rijeke aavice, joa jedan prijelaz u nizu izgraen na glavnom podravskom cestovnom pravcu koji povezuje Vara~din s Naaicama u km 131/132 ove Zemaljske ceste. Po zemaljskom je se prora unu ovaj most imao graditi joa 1909., no po etka radnji neprestano je odgaan, te je do realizacije doalo tek tijekom gore navedene godine. Prema ponudi tvrtke trebao je otvor mosta iznositi 14 metara, no vladin je stru njak s ciljem smanjenja troakova gradnje smanjio projektirani otvor na 8 metara. Tvrtka je dobila projekt gradnje sa sumom od 7 320,44 krune, no kako je prvotno predviena airina kolnika poveana s 4,00 na 5,30 metara time je i cijena dosegla 11,500 kruna.  Most je dovraen do kraja 1911. godine. Mostovi u Orahovici i a incima, (1912.) Sl. 18. Most kod Orahovice (1912. god.) Sl. 19. Most u a inacima (1912. god.) Tijekom 1912. godine Funtak podi~e tri mosta u tadaanjemu graevnom kotaru akova kom koji se odlikuju posebnim kvalitetom izvedbe. Rije  je o mostovima u Orahovici i a incima na zemaljskoj cesti Vara~din  Naaice, te manji most na cesti koja ve~e akovo s Ruaevom. Najvei od njih, most kod Orahovice s otvorom od 12 metara artikuliran je obilnom secesijskom dekoracijom kakvu Funtak aplicira na objekte svih vrsta koje u tome trenutku podi~e (i u javnim objektima poput maarske akole u Vukovaru i u industrijskim, poput staroga vodotornja u istome gradu). Uz ve standardnu godinu u srediatu grede, Funtak po prvi puta na ovome mostu postavlja na istu gredu motiv obru a ispod konkavno oblikovanih konzola. Motiv je to koji susreemo ranije na ve spomenutom mostu preko Kupe. Kako je taj most projektiran od spomenutog budimpeatanskoga arhitekta Zielinskoga, mo~e se uspostaviti veza po principu Funtakova nasljedovanja ovoga projekta, ili, vjerojatnije, crpljenja motiva obiju arhitekata iz zajedni koga izvora sa studija na Politehnici. Upornjake raa lanjuje s motivom horizontalnih istaknua isprekidanih s pravokutnicima. Most kod Orahovice prvi je primjer Funtakovih mostogradnji kod koje je cijeli zadnji dio ograde, iznad upornjaka, izveden u armiranome betonu s malim pravokutnim izdu~enim otvorima izmeu kojih postavlja pravokutne udubine, a na vee stupce motiv triju preklopljenih pravokutnika s obaveznim horizontalnim istaknuima. Isti pravokutnik nalazimo i na manjim stupcima, s unutraanje i vanjske strane. Kako se jasno mo~e razabrati na fotografijama sva spomenuta istaknua bila su dodatno posebno koloristi ki artikulirana. Varijaciju rjeaenja raa lambe na mostu u Orahovici susreemo, u joa uspjelijoj, elegantnijoj varijanti, u a incima. Tako obru i na upornjacima poprimaju srcolike oblike, kao kronoloaki sukladni motiv na zabatu Maarske akole koju u tome trenutku gradi u Vukovaru. Kao i na orahovi kome mostu i u a incima u raa lambi va~nu ulogu igra boja. Ovaj je most neato manji, s 10 metara otvora. Sl. 20. Most na cesti akovo  Ruaevo (1912. god.) Sl. 21. Podizanje nepoznatog mosta Najmanji od mostova, smjeaten je u km 12 ceste akovo  Ruaevo. Rije  je o vrlo skromnoj mostogradnji, iji troakovi jedva da su prelazili tri tisue kruna. Uz skromniju veli inu skromnija je i dekoracija ovoga mosta, tako na njemu ne susreemo godinu izgradnje, niti bilo kakove motive na upornjacima, rjeaenje ograde pak uvelike nalikuje rjeaenjima na prethodna dva mosta. Most na rijeci Sunji u Sunji 1912. Sl. 21a. Most na rijeci Sunji u Sunji (1912. god.) Na prijelazu iz 1912. na 1913. godinu Funtak projektira zanimljivu mostogradnju tzv. Duga  mosta na rijeci Sunji u istoimenome mjestu na Banovini, u kojemu je tvrtka ve izvela jedan most 1907. Osim tvrtke Banheyer na natje aj za spomenuti most prijavilo se joa samo poduzee Schmidt & Sonnenberg, no ponuda Funtakova poduzetniatva bila je povoljnija. Ukupni troakovi izgradnje mosta iznosili su 11 932 kune, prema tome rije  je o gradnji srednje veli ine. Neobi nost ovoga mosta u usporedbi s drugima proistje e iz injenice da ima dva otvora, odnosno da je u srediate korita rje ice postavljen masivni pilon. Svaki otvor mosta airok je 9,60 metara. Sagraen je u tijeku studenoga 1912. godine. Most u Sunji, osim po specifi nom postavu pilona joa se po nekim detaljima isti e unutar Funtakova opusa. S obzirom na polo~aj na krivini ceste na ulazu u mjesto most nije ravnoga, ve lagano zaobljenoga kolnika. Ograda je rijeaena na za Funtaka klasi an na in, osim sredianjega dijela, iznad pilona, koji naglaaava vizualno s motivom koji e postati uobi ajen u Funtakovoj mostogradnji. Naime u sredianjem dijelu ograde postavlja tri stupca, od kojih je sredianji najvei i najviai, povezanih armiranobetonskom ogradom, koju smo ranije sretali samo na krajevima mosta. Na unutraanju stranu sredianjega stupca ograde ponovno nalazimo motiv triju kvadrata, svojevrsni Funtakov potpis na mostovima sa srcolikim obru em, jednakoga onome postavljenoga na upornjake u a incima. Osim plitkih horizontalnih utora pri vrhu pilona na kojem most po iva, koji uvijek Funtak postavlja na isto mjesto, neato je druk ija i raa lanjenost greda s velikim obojanim plitkim kvadrati nim poljima. Iznad pilona u srediatu mosta nalazila se, kako to sugerira sa uvana razglednica s motivom mosta, vjerojatno plo a s podacima o gradnji, kakvu smo ve ranije susreli u Prkovcima. Ovo je ujedno kronoloaki posljednja mostogradnja Funtakova unutar tvrtke Banheyer za koju nam je sa uvan vizualan trag. Nacrti tipskih mostogradnji za Brodsku imovnu opinu (1912/13.) Sl. 22. Nacrt za nepoznati most s tri otvora za Brodsku imovnu opinu u Vinkovcima (oko 1912.  1913.) U zbirci planova Hrvatskoga dr~avnog arhiva iz tvrtke Banheyer i sin sa uvani su nacrti za samo dva mosta za neidentificirane lokacije i to jedan za most s jednim, a drugi za most s tri otvora, vrlo sli nih oblikovnih rjeaenja. Spomenuti su planovi, kako svjedo e natpisi na njima izraeni (ili su bar njihove kopije izraene) u Vinkovcima, te je za pretpostaviti da je rije  o nacrtima za mostogradnje Brodske imovne opine. Iako nisu potpisani jasno odaju Funtakovu projektantsku ruku, dapa e oblikovnom analizom mo~emo ih prili no to no datirati u 1912. ili 1913. godinu. Nacrt za manji most gotovo se u detalju poklapa s rjeaenjem raa lambe mosta u a incima, samo s neato manjim upornjacima. Tako je, isto kao u a incima, ograda rijeaena na krajevima u cijelosti od armiranoga betona s tamnijim gornjim dijelom, ali bez veih polja izmeu otvora, kao na mostu na Breznici. Na krajeve je isto tako postavljen motiv trokuta sa svijetlim rubom i tamnom sredianjom plohom. Na konzole vanjske grede postavljeni su obru i, a na upornjake je osim vodoravnih utora i pravokutnih istaka postavljan i motiv stiliziranoga srca, ovaj puta u vidu tamnije plohe, a ne obru a kao u a incima. Vei je most u raa lambi jednako tako identi an prethodnim dvjema gradnjama samo na jednoj mnogo veoj skali i bez obru a ispod konzola na vanjskim gredama. Kojim su lokacijama mostovi bili namijenjeni ostaje nejasno. Mo~da je rije  o projektima neprihvaenim na natje ajima ili neizvedenim uslijed kasnije modifikacije. Vee mostogradnje, 1913. i 1914. Kako je viae i nego jasno iz prethodnih redaka vrijeme izmeu 1910. i 1912. godine je doba kada je Funtak u svome projektiranju mostova bio apsolutno najplodniji ato je bilo uvjetovano povoljnom gospodarskom situacijom u tadaanjoj Hrvatskoj. Prvi znakovi krize javljaju se ve tijekom 1913. godine, kada se broj mostova podignutih od tvrtke Banheyer naglo smanjuje, a i oni koji se podi~u uglavnom su manje gradnje. Neato reprezentativniji samo su mostovi podignuti iznad Karaaice kod Moslavine i iznad Bobotskoga kanala na ulazu u Ernestinovo. Za spomenute gradnje su stigle samo dvije ponude slavonskih tvrtki, Josip Frank i drug i Banheyer i sin. S obzirom da je ponovno Banheyerova bila jeftinija, a  do im je sama tvrdka poznata kao posve pouzdana ona i dobiva projekt i izvoenje mosta. Prvi most, preko Karaaice nalazi se na km 22.9/23 ceste koja spaja Orahovicu s Moslavinom. Ukupna mu je cijena iznosila 10381,50 kruna s otvorom od 8 metara. Drugi most, preko bobotskog ili kolovarskog kanala na cesti koja spaja Osijek s Vinkovcima bio je neato vei, s otvorom od 12 metara i s tim u skladu i neato skuplji  11156,05 kruna, postojao je sve do Domovinskoga rata, kada je uniaten. U prvoj polovini 1914., prije obustavljanje veine gradnja uslijed mobilizacije nakon po etka Prvoga svjetskog rata tvrtka izvodi joa tri vea objekta, jedan vei most u srediatu grada u Orahovici, otvora 12,00 s cijenom od 8 723, 63 Kr. i manji most 4,00 m otvora na cesti koja vodi iz toga mjesta prema selu Piatani, te ovei most na Lond~i kod Pleternice s dva otvora po 8 metara svaki i troakovima od 13 109 kruna. Ovi mostovi nisu sa uvani i za sad nema nikakvoga vizualnog izvora koji bi nam pru~io podatke o vizualnoj raa lambi spomenutih mostova. Dolaskom I. svjetskoga rata bitno se mijenja situacija kako na opoj razini u pogledu podizanja novih mostova, tako i na razini tvrtke, koja se pritisnuta loae ulo~enim kreditima raspada. Zaklju ak Na Politehnici u Budimpeati Funtak postaje stru njakom za gradnje od armiranoga betona, jedan od prvih takvih u Slavoniji, pa i u cijeloj tadanjoj Hrvatskoj. U svojim je dvadesetim godinama kao projektant i izvoa  mostova postigao ve takav ugled da mu je na kraju povjerena i izgradnja najveeg armirano betonskog mosta uope podignutoga u povijesti hrvatske arhitekture prije 1945. godine. Veina Funtakovih mostova nije nad~ivjela burna previranja na ovim prostorima, stradali su veinom u tijeku Drugog svjetskog rata, a neato u poslijeratnom vremenu kada airina njihovih kolnika nije viae bila dostatna za suvremeni promet. Podi~ui ih veinom u manjim i ruralnim sredinama Hrvatske istodobno je airio moderni oblikovni jezik secesijske arhitekture, te moderne tipove materijala. Napomena: U biljeakama koje se odnose na arhivsko gradivo va~no je napomenuti radi lakaega snala~enja da je gradivo raznih odsjeka Zemaljske vlade strukturirano po dosjeima, koji predstavljaju obi no jednu sadr~ajnu jedinicu. Svaki dosje ozna en je posebnim korjenitim brojem. Unutar dosjea kojega ini skup dokumenata, dokumenti su rasporeeni kronoloaki. U svakoj je biljeaci naveden najprije broj kutije, potom korijenski broj dosjea, potom broj dokumenta u dosjeu koji je ujedno broj urud~benoga zapisnika Unutraanjeg odjela Zemaljske vlade u navedenoj godini. Izvedeni mostovi tvrtke Banheyer i sin 1903.-1914. Red. Br.Rijeka, vodotokCesta i km cesteMjesto, lokalitet`irina otvora (m)`irina kolnika (m)Cijena u kruna-maGodina izgradnjeDanaanje stanjePrimjedbaKoritanjLipovac - Vrbanja4,605,709410Nepo-znataNepo-znatoVrbova aRa inovci  savski nasip8,506,0058001903.sa uvaniStru~noRa inovci  savski nasipDva otvora 2x7,506,0090001903.sa uvanVukaVuka kolodvor (selo) - DopsinVuka (kolo-dvor)Tri otvora 6-8-695001906.sa uvanVoin-ska RijekaDobrovi  Brezovljani79001907.Nestao u bujici 1915.Voinska RijekaDobrovi - Suhomlaka79001907.Nepo-znato`arku-dinGrk60001907.Nepo-znato}avnicaFarkaaevac  Srpska KapelaFarka-aevac1907.sa uvanKrapi-nicaKrapina -PregradaKrapina10338,901907.Sa u-vanZagreb  Poli ani, km 65/6620001907.Nepo-znatoNevkoaVinkovci8,0060001907.Nepo-znatoSunjaSunjaSunja - Dubica1907.sruaenVukovar - Petrovci1,005,001908.Nepo-znato2 po-mostaBabina Greda  Gundinci, km 5  6.2,009001908.Nepo-znatoGarea-nicaGareanica - Kapelica3793,601909.Sa u-van`id - Mitrovica1909.NepoznatoAdaaevci  Morovi, km 24/25.5,007,5030001909.Nepo-znatoAdaaevci  Morovi, Km 28/295,007,5030001909.Nepo-znatoMlinski kanalVirovitica - Naaice5,001909.Nepo-znatoVelika RijekaOrahovica - Moslavina7,006240,731909.Nepo-znatoStara Pazova  Stari Banovci1910.Nepo-znato2 po-mostaJara ka Jar ina, `elevrenacDobanovci Hrtkovci, Buanovci5,0017532,721910.Nepo-znato13 po-mostaBiPrkovci12,005,0011225,741910.sa uvanVidov potokVinkovci  Otok, km 7-8.Vidov most4,007,003296,41910/11.Nepo-znato}upanja  Spa va, Km 20/21. Lubanj4,005,00Oko 50001910.Nepo-znato}upanja  Spa va, Km 19/20.Tikar4,005,00Oko 50001910.Nepo-znato}upanja  Spa va, Km 22/23.Rabarje4,005,00Oko 50001910.Nepo-znatoBreznicaVukovar  Vrpolje, km 48.5,507,0064001911.sruaenBrezni ki potokVukovar  Vrpolje, km 49.1,007,007001911.sruaen aavicaVara~din  Naaice km 131/132.Sladojevci14,005,30150001911.sruaenKanal Voinska - Drava24,001911.Nepo-znatoVu icaOsijek  Laslovo- Nuatar, km 30  31.Ostrovo3437,401911.sruaenBiVrpolje  `amac, km 2,9-33x8,56,018751,321911.sruaenBri~nica}upanja  Spa va, km 13 - 13Boanjaci6,005,0013680,261911/12.Nepo-znatoakovo  Ruaevo, km 11,3Kondri5,007,0050001911-2Nepo-znatoPlati evo  Grabovci - Vitojevci1912Nepo-znatoKrajinaNaaice - Vara~din a inci10,006,00185001912Nepo-znatoNaaice Vara~dinOrahovica12,005,00185001912Nepo-znatoNarta  Meuri, km 45  4660001912.Sa u-van oate-enSunjaSunja - GradinaSunja2 x 9,6 11932,401912.Sruaen Vuka Vukovar1912.sruaenBjelovar  Daruvar, km 36 - 3733001912-13.sruaenKliakaKod Dalja1913Nepo-znatoPro-pustDaljikaKod Dalja1913Nepo- znatoPro-pustJoaavaVrpolje  Vukovar, km 44.Mika-novci10, 00 5,00134001913.sruaenBobotski kanalOsijek  Vinkovci, Km 11,9/12,00.Ernesti-novo12,006,0011156,051913.sruaenKara-aicaOrahovica  Moslavina, km 22,9/23,00.Moslavina8,006,0010831,501913.sruaenVelika RijekaOrahovica  Piatana, Km 0,1.Orahovica12,004,808723,651914.sruaenPiatanacOrahovica  Piatana km 2,9.Donja Piatana4,002672,591914.sruaenLond~aakovo - Pleternica2x8,005,0013 1091914.sruaen * Napomena uz tablice : Podaci navedeni u tablicama sastavljani su na kombiniranjem informacija iz arhivskoga materijala s onima navedenim u godianjim izvjeatajima pojedinih }upanijskih oblasti. Neizvedeni projekti Red. Br.Rijeka, potokCesta i km cesteMjesto, lokalitet`irina otvora (u metrima)Cijena u kruna-maGodina dovraenja operataPrimjedba 1.Bingula - alma32501906.Neprihvaena ponuda od strane Zemaljske vlade (odlu ili se za izgradnju drvenoga mosta) 2.VoinskaRijeka1908.Prihvaena ponuda tvrtke Dubsky 3.GlinaGlina - TopuskoGlina1909.Prihvaena ponuda tvrtke Dubsky 4.KupaBrod na Kupi1910.Prihvaena ponuda tvrtke Dubsky 5.KoranaSlunj - KarlovacBarilovii1912.Prihvaena ponuda tvrtke Dubsky 6.KoranaSlunj - KarlovacTuailovii1912.Prihvaena ponuda tvrtke Dubsky 7.KrapinicaLazina - RogatacVeliko Trgoviate12 5001913.Prihvaena ponuda tvrtke A. Kaiser 8.Koprivnica1914.Neizvedeno uslijed po etka I. svj. rata 9.KoritanjVrbanja - Lipovac4,6094101914Neizvedeno uslijed po etka I. svj. rata 10.KupaKarlovac - }a~ina1914/15.Neizvedeno uslijed po etka I. svj. rata Literatura: Knjige: Kersten C. (1907.), Der Eisenbetonbau  ein Leitfaden fr Schule und Praxis, Teil II., Anwedungen im Hoch- und Tiefbau, Verlag von Wilhelm Ernst & Sohn, Berlin, III. Auflage Melan, J. (1911.) Der Brckenbau, II. Band  Steinerne Brcken und Brcken aus Beton  Eisen, Franz Deuticke, Leipzig und Wien Schaechterle, K. W. (1912.) Eisenbetonbrcken, G.J. Gschen'sche Verlagshandlung G.m.b.H, Berlin und Leipzig Zucker, P. (1921.) Die Brcke  Typologie und Geschichte ihrer knstlerischen Gestaltung, Ernst Wasmuth A.G., Berlin Collins, P. (1959.), Concrete  The vision of the new Architecture, Faber and Faber, London Trojanovi, M. S. (1968.), Mostovi od armiranog i prenapregnutog betona do 1960., Zavod za izdavanje ud~benika Socijalisti ke Republike Srbije, Beograd Trojanovi, M. S. (1970.) Betonski mostovi, Teorija i analiza osnovnih sistema i konstrukcija betonskih mostova, II. dopunjeno i preraeno izdanje, Grafi ka knjiga, Beograd Tonkovi, K. (1971.), Mostovi, Ud~benici sveu iliata u Zagrebu, Zagreb Crlenjak, B. (1975.) Razvitak vukovarskih ulica, Grafi ko poduzee  Proleter ,Vukovar Tonkovi, K. (1979.) Mostovi u izvanrednim okolnostima, `kolska knjiga, Zagreb Tonkovi, K., (1985.), Oblikovanje mostova, Tehni ka knjiga, Zagreb Moravanszky, A. (1988.) Die Architektur der Donaumonarchie, Erst und Sohn, Berlin Vranjea `oljan, B. (1991.) Stanovniatvo gradova Banske Hrvatske na prijelazu stoljea, `kolska knjiga, Zagreb Troitsky, M. S. (1994.), Planning and Design of Bridges, John Wiley & Sons, Inc., New York, etc. Raina, V. K. (1996.) Concrete Bridges, McGraw  Hill, New York, etc. Historicizam u Hrvatskoj (2000.) I, II, katalozi izlo~be, Muzej za umjetnost i obrt Zagreb, Damjanovi, D. (2002.)Vukovarski arhitekt Fran Funtak  prva faza stvaralaatva (1910.  1918.), HAZU,, Anali zavoda za znanstveni i umjetni ki rad, Osijek, str. 119.  147. lanci u novinama, izvjeataji Baldauf, G. (1901.) -  Novi Lomost u Ogulinu i sistem Hennebique Viesti hrvatskog druatva in~inira i arhitekata u Zagrebu, 3. (1901.): 39. Chvala, J. (1903) -  Betonske konstrukcije i privremeni propisi za gradjevine iz betona sa ugradjenim ~eljezom , Viesti Hrvatskog druatva in~inira i arhitekata, 1. (1903): 16-18. ***(1904.)  Naputak za izvedenje mostnih konstrukcija iz armiranog betona Viesti Hrvatskog druatva in~inira i arhitekata,1. (1904.) 11. *** Dopisi - Vukovar , Hrvatski branik, Srijemska Mitrovica, 40. (1906.): 2 Spiller, A. i Funtak, F.  Most preko potoka Bjelovacke kraj grada Bjelovara Vijesti hrvatskog druatva in~inira i arhitekata, 2. (1908.): 20. *** Oglas , Sriemske novine 19. (1912.): 1, Vukovar ***  Oglas , Sriemske novine, 32. (1912.): 1, Vukovar Carnelutti, A., (1913); Jeftimbe u Hrvatskoj i drugdje, Viesti Hrvatskog druatva in~inira i arhitekata u Zagrebu, 7 (1913); 114. Bella, S., .(1913.); Odgovor na neke izvode lanka  Jeftimbe u Hrvatskoj i drugdje  Viesti hrvatskog druatva in~inira i arhitekata u Zagrebu, 8.(1913.); 141. Carnelutti, A., (1913.); Jeftimbe u Hrvatskoj i drugdje, odgovor, Viesti hrvatskog druatva in~inira i arhitekata u Zagrebu, 9.(1913.); 156-7 ***Godianji izvjeataji javne ni~e realke trgoviata Vukovara koncem akolskih godina 1893/4., 1894/95, 1895/96., 1896/97., sastavljeni po ravnatelju zavoda; Tiskom E. Jan ika, Vukovar, 1894- 1898 ***Izvjeataj o poslovanju upravnog odbora o stanju uprave ~upanije srijemske za upravne godine 1903-14., Tiskara Srijemskih novina, Vukovar 1904.-15. ***Izvjeaa ~upanije viroviti ke 1905.- 1914., Osijek, 1906.-15. ***Viesti ~upanije viroviti ke, Osijek, 1905-14. Arhivski izvori: Hrvatski dr~avni arhiv (HDA), Unutraanji odsjek zemaljske vlade (UOZV), Fond br. 79., Graevni odsjek (GO) Hrvatski dr~avni arhiv (HDA), Unutraanji odsjek zemaljske vlade (UOZV), Fond br. 79. Kulturno-tehni ki odsjek (KTO) HDA, Ministarstvo graevina Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Graevinska direkcija Zagreb (GDZ), Fond br. 130. HDA, Zbirka planova i nacrta, Mostovi HDA, Osobni i obiteljski fondovi, Fond br. 797., Radoslav Franjeti Arhiv nacionalne i sveu iliane biblioteke, osobni fondovi, Fond br. R7529 Radoslav Franjeti Dr~avni arhiv Osijek (DAOS), Zbirka mati nih knjiga, Harkanovci DAOS, Fond Realne gimnazije u Osijeku, Fond br. 158. Muzej Slavonije, Osijek (kao izvor za fotografije) Osobna ostavatina Frana Funtaka u vlasniatvu arhitektova unuka Miroslava Funtaka u Zagrebu Krai sa~etak: lanak obrauje povijest mostogradnji arhitekta Frana Funtaka u vremenu 1903.  1914. kada je radio za tvrtku Josip Banheyer i sin u Vukovaru. Nakon osvjetljavanja svjetskog i airega konteksta u kojemu spomenuti mostovi nastaju pojedina no se obrauju reprezentativnije gradnje. Na mostovima arhitekt upotrebljava secesijski oblikovni jezik, koji se na taj na in airi i u manje urbane i ruralne sredine. Ovi su mostovi istodobno primjeri rane uporabe armiranoga betona u arhitekturi Hrvatske. Du~i sa~etak: Stilska i povijesna analiza mostogradnji u Hrvatskoj podignutih u 19. i prvoj polovini 20 stoljea joa nije niti dotaknuta. U ovome lanku obraen je tek mali djeli spomenute teme, opus vukovarskoga arhitekta Frana Funtaka. Zahvaljujui stipendiji Zemaljske vlade zavraava Politehniku u Budimpeati. Kao in~enjer koji se specijalizirao, za gradnje u armiranome betonu vrlo brzo je, zahvaljujui sposobnostima, kvaliteti i ljepoti svojih mostogradnji tvrtku u kojoj se zapoaljava, Josip Banheyer i sin, dotad maleno trgova ko  graevinsko poduzee, pretvorio u jedno od najveih na polju gradnji mostova i openito gradnji u armiranome betonu u Hrvatskoj, te je jedino zagreba ka tvrtka Josip Dubsky predstavljala ovome poduzeu pravu konkurenciju u dobivanju veih poslova. Funtak zapo inje projektirati ve tijekom akolovanja, 1903., no tek nakon velikog mosta na Vuki (1906.) tvrtka stje e reputaciju pouzdanoga graditelja. U sklopu graevinskih planova koje tada po inje realizirati hrvatska Zemaljska vlada na polju modernizacije prometnoga sustava izgraen je u desetljeu prije I. svjetskoga rata golemi broj armiranobetonskih mostova. Velik dio toga kola a dobila je tvrtka Banheyer i sin, odnosno Fran Funtak kao njezin glavni projektant. Sve do 1910. Funtak projektira mostove joa uvijek kao izrazito in~enjerske objekte, bez mnogo stilskih osobitosti s tek secesijski stiliziranim natpisom na gredi mosta sa datacijom objekta. U vremenu koje slijedi nakon 1910., sve do 1914. i raspada tvrtke Banheyer i sin, mostovi poprimaju za Funtaka karakteristi nu secesijsku prili no obilnu dekoraciju. Dataciju s godinom i dalje nalazimo na gredi, ali sada se pojavljuju kao standardni motivi obru i  objeaeni na konzole mosta, pravokutni istaci, motiv diska, plitki vodoravni i vertikalni usjeci. Svi su ovi elementi bili dodatno koloristi ki naglaaeni. Krajevi ograde postaju sve masivniji, najprije s poja anim stupcima, a potom bivaju i velikim dijelom rijeaeni u armiranome betonu. Od gradnji tada izvedenih izvanredne primjere secesijske arhitekture osobito ine mostovi na kanalu Voinska  Drava (1911.), te mostovi u Orahovici, a incima, Sunji, kao i nacrti za nepoznate mostove za Brodsku imovnu opinu u Vinkovcima, svi sa specifi no rijeaenim otvorima trapezoidnoga oblika. Poseban je slu aj lu ni most na Biu kod Vrpolja, na samo radi specifi nosti u konstrukciji (radi se o lu nome mostu), ve, jednako tako, i radi kvalitete artikulacije s obeliscima na kraju ograde i specifi nom raa lambom polja izmeu intradosa i kolnika. Gradei mostove po cijeloj sjevernoj Hrvatskoj (njih oko 60 u periodu izmeu 1903. i 1914.) Funtak je prenosio suvremene materijale i suvremene tipove konstrukcija u armiranome betonu, kao i suvremeni secesijski oblikovni rje nik i u najmanje i najudaljenije sredine. lanak je napisan na temelju istra~ivanja provedenih uglavnom na gradivu Graevinskoga odjela Unutraanjega odsjeka Zemaljske vlade Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije iz vremena od 1903. do 1914. godine. Podaci dobiveni istra~ivanjima u arhivu kombinirani su i usporeeni s podacima iz suvremenih tiskovnih izvora, osobito iz izvjeaa za pojedine ~upanije koje su redovito godianje izlazili, kao i iz ondaanjih novina. Biografija: Dragan Damjanovi, roen je 1978. godine u Osijeku. Zavraio studij povijesti i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Znanstveni je novak na Odsjeku za povijest umjetnosti istoga fakulteta na projektu kod doc. dr. sc. Zvonka Makovia. Glavni interes mu je vezan uz arhitekturu 19. i po etka 20. stoljea Podrijetlo ilustracija: Fran Funtak kao maturant 1901. u Osijeku  na disketi Vlasniatvo Miroslava Funtaka, nasljednika arhitektova u Zagrebu Reklamni oglas za tvrtku Josip Banheyer i sin u Vukovaru Viesti hrvatskog druatva in~inira i arhitekata, br. 4., 15. 7. 1908, str. 5 s reklamama Most kod sela Ra inovaca preko potoka Vrbova e, sagraen 1903. Danaanje stanje Fotografirao autor lanka Most kod sela Ra inovaca preko potoka Stru~nog, sagraen 1903. Fotografirao autor lanka Most preko Stru~nog kod ra inovaca (rebrasta konstrukcija s pilonima) Fotografirao autor lanka Most na rijeci Vuki kod sela Vuke, 1905. god. Fotografirao autor lanka Nacrt za most preko Bjelovacke na cesti Bjelovar  Brezovac  Nevinac, 1907. god. Viesti hrvatskog druatva in~inira i arhitekata, br. 2., 15. 3. 1908, Prilog br. 2 Most na Bjelovacki, danaanje stanje s uniatenim izvornim armiranobetonskim stupovljem ograde Fotografirao autor lanka Most na Bjelovacki kod Bjelovara, pogled na grednu konstrukciju Fotografirao autor lanka Most kod Farkaaevca (1907. god.) Fotografirao autor lanka Detalj mosta na Krapinici u Krapini (1907. god.) Fotografirao autor lanka Stupac ograde na mostu u Prkovcima (1910. god.) Fotografirao autor lanka Most preko Bia u Prkovcima, pogled na sredianji dio Fotografirao autor lanka Natpis na mostu u Prkovcima s osnovnim podacima o objektu Fotografirao autor lanka Most na Biu kod Vrpolja (1911. god. )  br. 2. na CD-u Vlasniatvo Miroslava Funtaka, nasljednika arhitektova u Zagrebu Most na Breznici na cesti Vrpolje  Vukovar (1911. god.), br. 1. na CD-u Hrvatski dr~avni arhiv, Osobni i obiteljski fondovi, Fond br. 797., Radoslav Franjeti Most na kanalu Voinska  Drava (1911. god.) Vlasniatvo Miroslava Funtaka, nasljednika arhitektova u Zagrebu 17b. Most preko rukavca Vuke u Vukovaru (1912. god.) Vlasniatvo Miroslava Funtaka, nasljednika arhitektova u Zagrebu Most kod Orahovice (1912. god.) Vlasniatvo Miroslava Funtaka, nasljednika arhitektova u Zagrebu Most u a inacima (1912. god.) Muzej Slavonije, Osijek Most na cesti akovo  Ruaevo (1912. god.)  br. 6. na CD-u Hrvatski dr~avni arhiv, Osobni i obiteljski fondovi, Fond br. 797., Radoslav Franjeti Podizanje nepoznatog mosta Hrvatski dr~avni arhiv, Osobni i obiteljski fondovi, Fond br. 797., Radoslav Franjeti 21.aMost na rijeci Sunji u Sunji (1912. god.) - na disketi Razglednica mjesta Sunje iz tridesetih godina 20. stoljea; u vlasniatvu Miroslava Funtaka, nasljednika arhitektova u Zagrebu Nacrt za nepoznati most s tri otvora za Brodsku imovnu opinu u Vinkovcima (oko 1912.  1913.) (na A3 fotokopiji Hrvatski dr~avni arhiv, Zbirka planova i nacrta, Mostovi; isti se plan nalazi i u Fondu br. 130., Min. graevina, Graevinska direkcija Zagreb, 1922. god., kutija br. 8.  Meni jedini poznati izuzetak jeste monografija o Josipu Sladeu Cvita Fiskovia, koji meutim svojim opusom mostova uglavnom izlazi iz granica Hrvatske, budui da ih je gradio uglavnom za turske vlasti u Bosni i Hercegovini i za Crnu Goru  Historicizam u Hrvatskoj I (2000): 40 i 41., II (2000): 515.  Podaci o povijesti armiranobetonskih mostova nastali su kombinacijom podataka teksta u knjizi Petera Collinsa Concrete, (1959.) i knjige Jure Radia, Mostovi, (2002.)  Collins P., 1959: 67.  Trojanovi M. S., 1968: 53.  Likovna enciklopedija Jugoslavije, II; 375, enciklopedijska jedinica  Most  Chvala, J., 1903: 16-18.  .  Naputak za izvedenje mostnih konstrukcija iz armiranog betona , Viesti Hrvatskog druatva in~inira i arhitekata, 1. (1904): 11.  Collins P., 1959: 80.  Kratka biografija Frana Funtaka ve je dana u mome lanku objavljenom u Analima HAZU, Zavod za znanstveni i umjetni ki rad u Osijeku br.18 , str. 119.-147., no ini mi se da je i u ovome tekstu, radi njegova bolja razumijevanja nu~no donijeti ovakav kratki tekst s podacima iz biografije, s tim viae ato se mo~e i povranim uvidom u raniji tekst primijetiti, da je u meuvremenu doalo do niza novih otkria vezanih upravo za po etke rada ovoga arhitekta.  Collins P., 1959: 93.  Dr~avni arhiv Osijek (dalje DAOS), Zbirka mati nih knjiga, Matica roenih, Harkanovci, 343R, 1862. - 1884., Fran Funtak uveden je u maticu roenih pod br. 83. za 1882. godinu.  Vukovar, iako sijelo Srijemske ~upanije nije bio po zakonskom polo~aju grad, ve trgoviate  Prema  Godianjim izvjeatajima javne ni~e realke trgoviata Vukovara koncem akolskih godina 1893/4., 1894/95, 1895/96., 1896/97.,  Kako potvruju Glavni imenici Kraljevske realne gimnazije u Osijeku, DAOS, Fond broj 158, Knjige br. 68.  71.  Na ato upuuje redovito javljanje graevnome odsjeku Odjela za unutraanje poslove Zemaljske vlade tijekom prijelaza s jedne na drugu godinu, kao i tra~enje zaposlenja od istoga tijekom trajanja praznika  U sjeanju obitelji Funtak ostala je sa uvana uspomena na dva stupnja u Franovu akolovanu, prvi je bio na Tehni kome univerzitetu u Grazu, a drugi na Josipovoj politehnici u Budimpeati, samo za ovu drugu etapu imamo sa uvanih arhivskih potvrda.  HDA, UOZV, Fond 79., Graevni odsjek, knjiga br. 602., urud~beni zapisnik, dok. Br. 2829. Mogue je i da ti zahtjevi proistje u iz njegovih obaveza kao stipendista.  Moravanszki (1988.): 120,121  O Zielinskom kao autoru projekta za most u Brodu na Kupi govore dokumenti u Fondu br. 79., UOZV, 1907.-08, sv. X-15, X-16., kutija br. 3358, dosje u kutiji s naslovom  Most na Kupi u Brodu na Kupi  Zabuna je proistekla iz krivoga itanja godine na fotografiji koju je Funtak poslao svojoj zaru nici i buduoj ~eni Hermini Tomi i iz Budimpeate, mjesto godine 1901., pro itana je 1907., no pa~ljivim uvidom jasno je ipak da je rije  o 1901. godini. Prema sjeanju unuka arhitektova g. Miroslava Funtaka prve je dvije godine fakluteta zavraio Funtak u Grazu, a posljednje dvije u Budimpeati. Za sada potvrdu ovih tvrdni imamo samo za dio akolovanja u Budimpeati.  Crlenjak, B. (1975.); 92  Projektant betonskih radnja bio je Stubenvoll, poput manjih mostova izvedenih 1896. na cesti koja je povezivala Martince s epinom, HDA, UOZV, Fond br. 79., Knjiga br. 650., Kazalo Graevnoga odsjeka (A-}), 1901. god., natuknica Banheyer i sin, dokument br. 15837/1665-1901.  ***  Dopisi - Vukovar , Hrvatski branik 40. (1906): 2.  ***  Oglas , Sriemske novine 19. (1912.): 1 ***  Oglas , Sriemske novine, 32. (1912.): 1  Vranjea `oljan, B. (1991.); 67-69 , Tablica  Pojedina ni pregled kretanja stanovniatva u gradovima i ostalim naseljima s viae od 2000 st. od 1890. do 1990. i od 1900. do 1910.  I to na inicijativu samoga Funtaka  Arhiv Nacionalne i sveu iliane knji~nice u Zagrebu, Fond Radoslav Franjeti, R7529, tekst pod naslovom  akovo i akovatina , str. 87., nije jasno u samome tekstu da li je tu rije  o prostoru na kojemu je Franjeti djelovao kao tehni ki izvjestitelj, dakle o cijelom akova kom graevnom kotaru, koji je osim okolice akova u tome trenutku obuhvaao i dobar dio slavonskog Podravlja s naai kim i orahova kim krajem, ili je rije  o samom u~em prostoru akova. Vjerojatnije je ipak, s obzirom na golemi broj objekata prvo rjeaenje.  G. Baldauf  1901: 39.  Isto  HDA, UOZV, Fond 79., , Kulturno-tehni ki odsjek, ceste 1888.-1907., br. 1-7., kutija br. 5481, dosje br. 5., Ra inovci  Savski prijelaz  cesta , dokument u dosjeu br. 1167, 5893  IX., 24. 6. 1904, potpis Funtakov stoji na Predajnome zapisniku unutar dokumenta.  HDA, UOZV, Fond br. 79., Graevni odsjek, Knjige br. 651., 652., 653.  HDA, UOZV, Fond 79, , Graevinski odsjek, 1904.-06., Kutija br. 3229., 10  16 (vee mostogradnje), Korijenski broj 65806/1904,  Spa vanska uprija - mostogradnja  Isto kao u prethodnoj biljeaci  HDA, UOZV, Fond 79., Graevinski odsjek, Kutija br. 3230, 1904.-06., 10-16., dosje korjenitoga broja 51575/905,  Otvorenje puta Vuka  Dopsin kolodvor s premoatenjem rijeke Vuke , br. dok. 2412/1906.  Isto kao u prethodnoj biljeaci, dok. Broj 51575/1905 od 9.7.1905  Tako glede prihvaana ponude tvrtke Banheyer za mostove na Vu ici i Karaaici se isti e  Poato su nudioci ovoj oblasti dobro poznati jer su sagradili armiranobetonski most preko Vuke na putu Vuka-kolodvor sa kojom je izvedbom ova oblast zadovoljna, to se ponuda istih preporu a na prihvat. Preuzeto iz HDA, UOZV, Fond 79. , Graevinski odsjek, Kutija br. 3349., 1907.-08., X-14., dosje korjenitoga broja 20977/1907  Voinska  novogradnja mosta , dok. Br. 20977, 1907.  Spiller, A., Funtak, F., 1908: 20.  HDA, UOZV, Fond br. 79., Graevinski odsjek, sv. 10-14., 1904.-06., Kutija br. 3218, dosje korjenitoga broja 74516/1905., dokument u dosjeu br. 64716/11351  IX, od 24. XI. 1906.  Isto, dokument u dosjeu br. 18193/3550-IX, od 3. III. 1908.  HDA, UOZV, Fond br. 79., Graevinski odsjek, sv. X-14., 1907  1908., Kutija br. 3350, dosje korijenskog broja 32370/1907,  Krapina  Pregrada, cestogradnja  HDA, UOZV, Fond br. 79., Graevinski odsjek, sv. XV-3., 1912  1914., Kutija br. 3869; dosje korjenitoga broj 32742/1912 -  N. Bukovica, doprinos za most preko Voinske  HAD, UOZV, Fond br. 79., Graevinski odsjek, sv. 10-16., 1904/1905., Kutija br. 3229., dosje korjenitoga broja 84138/1904. -  Vinkovci  mostogradnja preko Nevkoaa , dokument u dosjeu br. 26696/4628  IX., od 14. 10. 1906.  Podaci o gradnji mosta su iz HDA, UOZV, Fond br. 79.,Graevinski odsjek sv. XV-3., 1912  1914., Kutija br. 3863/79, Korjeniti broj 11624/1912  Kotar Gareanica, mostogradnje, urud~beni zapisnik broj 29017/1910., 14. 5. 1910. -  Novogradnje i popravci mostova u graevnome Kotaru belovarskom u 1909. god.  HDA, UOZV, Fond br. 79., Graevinski odsjek, sv. XV-3., 1912  1914., Kutija br. 3855/79, Korjeniti broj 3802/1909.  Bidja, potok, mostogradnja, urud~beni zapisnik br. 39012/1909., 19. to ka sjednice. Isti e se da su tehni ki elaborati za izgradnju mosta predani na izradu tvrci Josip Banheyer i sin u Vukovaru  Isto, urud~beni zapisnik br. 60571/1909  Isto, urud~beni zapisnik br. 77631/1911  Natpisi su postavljani s unutraanje strane dvaju stubaca na krajevima ograde na mostu, te na vodoravnu gredu s prednje strane mosta. Na jednome stupcu natpis je otpao, dok je onaj na gredi prili no slabo vidljiv, uslijed nepristupa nosti terena na stranama mosta.  HDA, UOZV, Fond br. 79., Graevinski odsjek, sv. XV-3., 1912  1914., Kutija br. 3853/79, Korjeniti br. 3287/1912, Kotar akovo  mostogradnje, Izvadak iz zapisnika odborske sjednice odr~ane 9. prosinca 1910. Brodske imovne opine u Vinkovcima  Mada je mogue i da ima pune armiranobetonske svodove, kao npr. most Carroussel u Parizu  Trojanovi, M. S. (1970): 187  HDA, UOZV, Fond br. 79., Graevinski odsjek, sv. XV-3., 1912  1914., Kutija br. 3870/79; Korjeniti broj 37526/1912., urud~beni zapisnik broj 63627/1911. - Zapisnik o pregledavanju mostova od strane kotarskog in~enjera Radoslava Franjetia, datiran 23. listopadom 1911. Mostovi su pregledani 10. 10.  Isto  Fotografija je sa uvana u ostavatini Radoslava Franjetia, nije potpisana, ali kako oblikovno rjeaenje, tako i dimenzije, jasno upuuju da je rije  upravo o ovome mostu.  Isto, broj u urud~benom zapisniku 37526/1912, 14 II. 1912.  Isto, broj u urud~benom zapisniku 65029/1914, prema dopisu tvrtke od 20. 9. 1914.  HDA, UOZV, Fond 79., Graevinski odsjek, 1912.-14., sv. XV-3., Kutija br. 3874., dosje korjenitog broja 66727/1912.   Mostogradnja na Bri~nici .  HDA, UOZV, Fond 79., Graevinski odsjek, 1912.-14., sv. XV-3., Kutija br. 3874., dosje korjenitog broja 66727/1912.   Mostogradnja na Bri~nici dokument u dosjeu br. 44247/1910., 29.7.1910.  Kao u prethodnoj biljeaci., dokument u dosjeu br. 56281/1911., 25. 9.1911.  HDA, UOZV, Fond br. 79., Graevinski odsjek, sv. XV-3., 1912  1914., Kutija br. 3856/79, Korjeniti br. 5375/1912  Mostogradnje kanala Jar ine. Urud~beni zapisnik br. 37698/1910, 8. 7. 1910.  Isto, urud~beni zapisnik br. 5375/1912.  Isto.  Isto, urud~beni zapisnik br. 6073/1906, 14. 8. 1906.  HDA, UOZV, Fond br. 79., Graevinski odsjek, sv. XV-3., 1912  1914., Kutija br. 3863/79, Korjeniti broj 11624/1912  Kotar Gareanica, mostogradnje, urud~beni zapisnik broj 45390/1912., 16. 7. 1912.  Isto, ugovor je datiran u 22. IV. 1911. br. 24554.  Isto, urud~beni zapisnik br. 60592/1912., 18. 9. 1912.  HDA, UOZV, Fond br. 79., Graevni odsjek, 1915.-17., sv. VII-3., kutija br. 4397., Korjeniti broj 3706/1912.,  Mostogradnja na aavici  Kao u prethodnoj biljeaci, dokument u dosjeu br. 27863/1911., 4. V. 1911.  Kao u prethodnoj biljeaci, dokument u dosjeu br. 39737/1911., 28.VI. 1911.  Kao u prethodnoj biljeaci, dokument u dosjeu br. 71780/1911., 2. XII. 1911.  Od spomenutih triju mostova dokumentacija je sa uvana samo za najmanji, na cesti akovo  Ruaevo, a za most u a incima podaci u kazalima. Meutim, ne samo iz raa lambe i injenice da se njihove fotografije nalaze u ostavatini arhitekta, nego i na osnovi izvora iz izvjeataja }up. Viroviti ke o ito je da ih je Funtak projektirao. Naime u Izvjeau isti e se da je isto poduzetniatvo podiglo sve tri gradnje za cijenu od 22100 kruna  Izvjeae ~upanije Viroviti ke za god. 1912., Osijek, 1913., str. 153  Isto  Tvrtka Banheyer trebala je ve tijekom 1911. izvesti spomenuti most, no radovi su se oduljili  HDA, UOZV, Fond br. 79., Graevinski odsjek, Knjiga br. 664., Kazalo Graevnog odsjeka A-} za 1911., dokument br. 59263/9281  IX. pod natuknicom Banheyer i sin  Isto  Isto  HDA, UOZV, Fond br. 79, Graevinski odsjek, sv. XV-3., 1912  1914., Kutija br. 3853/79, Korjeniti br. 3287/1912, Kotar akovo  mostogradnje, urud~beni zapisnik br. 55308/1912.  HDA, UOZV, Fond br. 79., Graevinski odsjek, Knjiga br. 659, kazalo (A-M) za 1908., natuknica Banheyer i sin  HDA, UOZV, Fond br. 79., Graevinski odsjek, 1915.-17., sv. VII-3., kutija br. 4400., korijenski broj dosjea 29716/1915.,  Kupa  Petrinja, gradnja mosta dokument u dosjeu br. 56955/1912., 1. XI: 1912.  Isto kao u prethodnoj biljeaci, dokument broj 60687/1913., 4. 9. 1913.  Isto kao u prethodnoj biljeaci, dokument broj 53280/1913., 4. 8. 1913.  Plan za vei most sa uvan je u joa dva primjerka u Fondu br. 130., Min. Graevina, Gra. Direkcija Zagreb,., 1922. god., spisi h.h. (1-7) i h.h./h.g. (8), Kutija br. 8., mostovi se nalaze meu tipskim mostogradnjama za Vinkovce, pa to dodatno potvruje tezu da su isti na injeni za Brodsku imovnu opinu.  HDA, UOZV, Fond br. 79., Graevinski odsjek, sv. XV.-3., 1912.-14., Kutija br. 3874., dosje korjenitoga broja 70421/1912.,  Mostogradnja preko Bobotskog kanala , dokument u dosjeu br. 41374/1913., 20. VI. 1913., umetnut dopis Kr. }up. Oblasti u Osijeku na Zemaljsku vladu.  HDA, UOZV, Fond br. 79., Graevinski odsjek, sv. XV.-3., 1912.-14., Kutija br. 3878., dosje korjenitoga broja 79601/1913., dokument u dosjeu br. 79601/1913., 12. 11. 1913.  Zapisnik o pregledanju mosta kod Ernestinova i Moslavine.  Kao u prethodnoj biljeaci  HDA, UOZV, Fond br. 79., Graevinski odsjek, 1915.-17., sv. VIII-3., kutija br. 4397., korijenski broj dosjea 193113/1915, dokument u dosjeu br. 23741  1915., 1. V. 1915.,  HDA, UOZV, Fond br. 79., Graevinski odsjek, 1915.-17., sv. VII-3., kutija br. 3879., korijenski broj dosjea 20617/1914  Mostogradnja Pleternica - akovo , dokument u dosjeu br. 20617/1914, 16. 3. 1914. PAGE  PAGE 15 Damjanovi - Mostovi PAGE \# "'Page: '#' '"  SFqxy yd~f~~~:>BDF6*؟̢΢z$`a$$a$$a$`h^h$`a$&(*؟XZ̢΢ztB  T<>@46zͿѱѱѱѱͿѱѦѱѱѱџчччh 5\mHsHjh 0J5U\ h 5\h 6]mHsHjh 0JUmHsHh 56\]mHsHh h mHsHh 56CJ\]jh 0JCJU h CJh 5CJ\5tB TVH$`a$$a$HJL2NVt| 02 $ & F$Ifa$FfG $$Ifa$$a$$`a$L~ \^`|~VXZLNP    Z\^Z\^hjl<>@PRTh CJmHsHh 5\mHsHh CJmHsHh h mHsHT2<FPf|~ LNr|Ff $ & F$Ifa$Ff $$Ifa$24>JZ\^`FfFf $ & F$Ifa$FfR $$Ifa$HJLNXdz|~2FfFf] $$Ifa$ $ & F$Ifa$2468DTVXZp(4Ff| $ & F$Ifa$Ff $$Ifa$4JLNP^`r|~ Ff)Ff>& $ & F$Ifa$Ff" $$Ifa$  46@JLXn  $NPFf]0Ff- $$Ifa$ $ & F$Ifa$PRTdp",6BFf7 $ & F$Ifa$Ff3 $$Ifa$BXZ\^`&(246BXZFf= $ & F$Ifa$Ffh: $$Ifa$Z\^z(*,.0<RhjlFfGFfsD $$Ifa$ $ & F$Ifa$FfA$<>@HJZfpFf~N $ & F$Ifa$Ff%K $$Ifa$&8NPRTV|*6@JFf0U $ & F$Ifa$FfQ $$Ifa$J\h~0dfpzFf[ $ & F$Ifa$FfX $$Ifa$246BDFfhj "$ "$dfh:<><>@jln ̼h 56CJ\]mHsHh 5CJ\mHsHh mHsHh CJmHsHh 5\mHsHh CJmHsHJ"0246HFfeFfb $ & F$Ifa$Ff;_ $$Ifa$  *@BDFT"$Ffl $ & F$Ifa$FfFi $$Ifa$$08JVdfhj|P`jt~FfQs $ & F$Ifa$Ffo $$Ifa$*N^jtFf\}Ffz $ & F$Ifa$Ffv $$Ifa$ "$&^`bdnzFf8Ff߀ $$Ifa$ $ & F$Ifa$ "$02BDFHTbdfhjFf $ & F$Ifa$Ff $$Ifa$(:<>NPdfhjtFfFf $ & F$Ifa$FfC $$Ifa$  ,:<>@^dFfFfN $$Ifa$ $ & F$Ifa$dx(4>NZhjlnFfY $ & F$Ifa$Ff $$Ifa$  FHV`nzFH$a$Ff $ & F$Ifa$Ff $$Ifa$FJ^hXdnz>JBP  Hjz~|@.\:nŻŻŻŻŻŻŻŻŻŻ糨糨h 6]mHsHh 6]mH sH h mH sH h 6]mHsHh mHsHh CJmHsHh CJmHsHh 5\mHsHh 5CJ\mHsHh mHsHh h 5CJ\mHsH6HJ\xH\ $$Ifa$$a$ \^h $$Ifa$kd$$Iflִb `#hhh.N 0    4 lalhjV $$Ifa$VXd $$Ifa$kd$$Iflִb `#hhh.N 0    4 laldfh $$Ifa$  $$Ifa$kd$$Iflִb `#hhh.N 0    4 lal ,l $$Ifa$lnz $$Ifa$kd$$Iflִb `#hhh.N 0    4 lalz $$Ifa$  $$Ifa$kd$$Iflִb `#hhh.N 0    4 lal0FHJV $$Ifa$  $$Ifa$kd߯$$Iflִb `#hhh.N 0    4 lal< $$Ifa$<>J  $$Ifa$kdа$$Iflִb `#hhh.N 0    4 lalJ^ $$Ifa$  $$Ifa$kd$$Iflִb `#hhh.N 0    4 lal(*,.0< $$Ifa$  $$Ifa$kd$$Iflִb `#hhh.N 0    4 lal@ $$Ifa$@BP  $$Ifa$kd$$Iflִb `#hhh.N 0    4 lalPZ~ $$Ifa$ $a$kd$$Iflִb `#hhh.N 0    4 lal   ~|V@(Z   d (  n $ & Fa$$h^ha$$a$(     V t  0 d   R r     *6 JhXbTRv<,NP&""""&&&@@@h h 5\mHsHh 6]mH sH h mH sH h 6]mHsHh mHsHh 6]mHsHh mHsHF 4P$(j<"$&(*,NP&$ & Fa$ & F$h^ha$$ & Fa$$a$B !r!!""""&&&&&@@@@ @BBBBDC & F $`a$^$ & Fa$@@ @~KLtXvXTZVZZZZ&\(\*\X\Z\\\\\\0]2]f]h]r^t^^^2b4b6bDbbbdbfb0c4cccccdddeelfnfpfrf h hiiFkHkkkmmppppqqsssssǿh 5\mHsHh mH sH jh 0JUmH sH jh 0JUjh 0JUmHsHh mHsHh h 5\GDCC6DDEE8FlFF,GGG`HIIIrJJJK~KKL & F ^$^a$$ & F a$$`a$^ & F hh^h`hLFLLLXMMM|NOOPPQQQ@R~RR&SS TT:U6Vh^h hh^h`h^ & F `$ & F a$$`a$6VWlXnXpXrXtXTZZ(\X\\0]f]r^^2bbbcdenf hiFkkm$a$h^h^ & F mppsssNtuu&zXzfzx|}V~~.f܇6b֏*~$a$ssNtPtuuuv&z(z*zXzZzfzhzx|z|} } }V~X~~~~.0l>dfhڇ܇އ468:`bd֏؏*,|~~jh 0JCJUmHsHhRmHsHh 6]mHsHh jh 0JUh mHsHjh 0JUmHsHD~~tЗޗ8Z"vdzH>LRbpڬ$a$$a$tvЗҗޗ8:Z\"$tvxzdfhz|FHJ>@LNRTbdprtجڬܬެRTxzܲjh 0JUh hh{)mHsHh mHsHjh 0JUmHsHh CJmHsHPڬRxڶp   ":dfhj^&`#$ܲڶܶnprt "$0268:jljh 0JU h 0Jjh Uhh{)0JmHnHu h 0Jjh 0JUjh 0JUh mHsHjh 0JUmHsHh ",1h. A!"#$% E$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdY$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd $$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdd $$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalI$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdo$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalI$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalI$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd1$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalI$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd!$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalI$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd$$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalI$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdT($$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalI$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd+$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd/$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdo2$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd5$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd!9$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdz<$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd?$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd,C$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdF$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdI$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd7M$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdP$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdS$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdBW$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdZ$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd]$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdMa$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdd$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdg$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdXk$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdn$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd r$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdcu$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdx$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd|$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalo$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 / / / (4alkdn$$Ifl 4| ( !#4tu70#(((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdJ$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdU$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd`$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkd$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdk$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lalE$$Ifl!v h5455t5u575555 5 #v4#v#vt#vu#v7#v#v#v#v #v :V l0#5455t5u575555 5 4alkdħ$$Ifl 4| ( !#4tu70#((((4 lal$$Ifl!vh55h5h5h555.5N #v#vh#v#v.#vN :V l055h55.5N 4al$$Ifl!vh55h5h5h555.5N #v#vh#v#v.#vN :V l055h55.5N 4al$$Ifl!vh55h5h5h555.5N #v#vh#v#v.#vN :V l055h55.5N 4al$$Ifl!vh55h5h5h555.5N #v#vh#v#v.#vN :V l055h55.5N 4al$$Ifl!vh55h5h5h555.5N #v#vh#v#v.#vN :V l055h55.5N 4al$$Ifl!vh55h5h5h555.5N #v#vh#v#v.#vN :V l055h55.5N 4al$$Ifl!vh55h5h5h555.5N #v#vh#v#v.#vN :V l055h55.5N 4al$$Ifl!vh55h5h5h555.5N #v#vh#v#v.#vN :V l055h55.5N 4al$$Ifl!vh55h5h5h555.5N #v#vh#v#v.#vN :V l055h55.5N 4al$$Ifl!vh55h5h5h555.5N #v#vh#v#v.#vN :V l055h55.5N 4al$$Ifl!vh55h5h5h555.5N #v#vh#v#v.#vN :V l055h55.5N 4al@@@ NormalCJ_HaJmH sH tH N@N Naslov 1$$@&`a$5\mHsHF@F Naslov 2$$@&a$5\mHsHJ@J Naslov 3$$@&a$5CJ\mHsHJ@J Naslov 4$$@&a$5CJ \mHsHL@L Naslov 5$$@&a$56\]mHsHF@F Naslov 6$@&56\]mHsH>A@> Zadani font odlomkaZi@Z Obi na tablica :V 44 la .k@. Bez popisa 2)@2 Broj straniceF'@F Referenca komentaraCJaJ@>@@ Naslov$a$5CJ$\mHsHDB@"D Tijelo teksta$a$mHsH>&@1> Referenca fusnoteH*bR@Bb Tijelo teksta, uvlaka 2$`a$mHsH`C@R` Uvu eno tijelo teksta$`a$ CJ$mHsHNP@bN Tijelo teksta 2$a$5\mHsHLQ@rL Tijelo teksta 3$a$ CJmHsH`S@` Tijelo teksta, uvlaka 3$^a$mHsH>@>  Tekst fusnoteCJaJ:@: Zaglavlje  p#B@B Tekst komentaraCJaJ8 @8 Podno~je  p#N@N RTekst balon iaCJOJQJ^JaJ> /(!"#$ %&&')1,/E33 7785>>KORUrVyY_eemf6sx{}Y~{~gdUڊ0՛= C,~JxFSO  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUV1^yi P # ? T J!aCwb !H""W####$$$%%&j&e(l(o)w)~)3**o++,6-I.3/O//00DAMJANOVIC DRAGANSODDSO>(<_{|}"*3;<cfi| 678cd"4,////////0,9-9.9/9o9p9q9r9G$M%M&M8M9M:MMMMXSYSSS?^^^``````MiNiijdjjuxx{{|'|*|c|}~~~~~~{|}~ .fQ !"#CDsJ`aٙt?tuUVWK23WX!"#Ltfgxyz!*+$%&Z[\]fv#(3>?@AJcdinsy%-./0AXYZ[`f|}~ "*+,-8JRST]clmnop %&,7BCDEhinosy !,-./0DMNSX]cnopq)456RS^hrwx '()*+>IPUZcituvwx 238=BHOPQRb|}  !"#*PXYZbhopqrv (05:?FQRSTUvwxyz/0127=OPQRXhnwx '(2345:FOPQXr} 2<AFOU\]^_m#$+07=DEFGHIa #$%.<M_y+,234CDEKklrx#$%+KLSZkvwx~ FGMVhinsx> |^CYdeN(\D'(zDGHWXFGHVWRSkls6|09St #Xr> K ?W\6789:*k , J   9!Q!#1##B$$7%&&''(]*y*+++',,,/,/3/<00+1L12[234X45M556}789:?:I;?<<==>>-??@@AAAABB2CC DVDDFFGGGmHHIIpHpIpUpNrYrrrssxttuuuuvvvvvvvv,w/w1w7wFwIwKwTw|wwwwwwwwww[xgxxx yyoyvyyyzzzz{#{||B|K|||}}~}}}}?~L~O~X~f~m~V^NXrq~&OXy}Ɔ+0YcU^KXэ֍+/4;TX]dĐ̐ MQSZ~jtu&.ɕdkGOk|^faijq֚ޚ]e؜՝'/V^ɟ՟+3MTWcMW˥ %֧flw|ݪ!*@I|\cfoԬ۬'/ڭ3<_k'>J~/47>'.INQX-69B]f6?BKʺ"+߽+56B:Eҿۿ8Ay".9B%+GSv{~ ).hou~7C$01:IQW_  $.Ya-38Beo>F(,-2378=AIJS0569AILW -237y,016T\y}~!%&+08;Bcghm"#(6=GQS\^fhq !&5;IOimns R[3:<BPWru (/FJKPU^ailu "FJKNRWX]hmpq &:>@EFIQWrv mv"4Bdj"DJku<?MUV]58km |^f+-:CJS]ku'/ 4<iqjpfl19:Cy 5<r~s)./6 =E     8 @ ] d           4Ajnsz5>!  !4< AINX#06IQ %+\f.25>FN ''1ntIQR[uz}:tz{. 8         !!e!j!k!r!~##m$s$O&V&&&'''') ) ))))))))_*g*******`+h+++,,),0,,,:-B-C-L---v....////0 00000111)1112222223454<466&72797@7!8-888)9.979C999r:y:;;<<<<====>> >*>????:@F@J@R@EAQABBCCEEEEEEFFGG^?^^^^^``````LiNiiiijcjdjjjuuxxxxxx{|&|*|b|d||~~~~z~ -.efPQ#BDIJ_aؙٙst>?suTWJK13VX#KLstegwz !),#&Y]efuv"#'(23=AIJbdhimnrsxy$%,0@AW[_`ef{ !")-78IJQT\]bckp $&+,67AEgimorsxy  !+0CDLNRSWX\]bcmq~()36QS]^ghqrvx &+=>HIOPTUYZbchisx 1378<=ABGHNRab{} #)*OPWZabghnruv '(/0459:>?EFPUuz~.267<=NRWXghmnvx &(159:EFNQWXqr|} 12;<@AEFNOTU[_lm"$*+/067<=CI`a "%-.;<LM^_xy*/14BEJKjoqrwx"%*+JPRSYZjkux}~ EJLMUVgimnrswx => {|]^BCXYceMN'([\CD&(yzCDFHVXEHUWQSjlrs56{|/089RSst "#WXqr=>  JK >?VW[b5:<),jm  + . I L     8!;!P!S!##0#3###A$D$$$6%9%&&&&''''((\*_*x*{*++++++&,),,,,-//+/./2/5/;0>000*1-1K1N122Z2]22454W4Z4 55L5O55566|778899::>:A:H;K;><A<<<====>>>>,?/???@@@@AAAAAAAABBBB1C4CCCD DUDXDDDFFFFGGGGGGlHoHHHIIII;J>JoKrKLLlMoMMM7N:NOOO1O4O5OTOa ..PP^^!|#|BCDrؙ?tKQSL **^^CCXXYYdd?HIIMMDG  ''[fy669:DIMOZdij   " ' 8 > D E q s             (!(!+!-!1!3!8!8!D!E!G!L!$#%#'#,#$$'')\*]*_*_*i*x**`+a+++++++++++++++++++++++++++++++,,,,,,!,#,&,&,),),8,J,K,M, /!/&/'/:/:/>/@/J/J/000000333333334444<4B4J4N4R4S4V4W477<<<<<<<<L>M>-?-?mHHJJJJOOOOOTO:O4O5OTODAMJANOVIC DRAGANDAMJANOVIC DRAGANDAMJANOVIC DRAGANDAMJANOVIC DRAGANDAMJANOVIC DRAGANDAMJANOVIC DRAGANDAMJANOVIC DRAGANDAMJANOVIC DRAGANdragan damjanovicDragan K</uT}g- .<'AWA0vEBm,->t&LQdva)h^`.h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L.h^`.hpp^p`.h@ L@ ^@ `L.h^`.h^`.hL^`L.h^`.hPP^P`.h L ^ `L.h^`.h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L.h^`.h ^`OJQJo(pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h^`.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h^`.GG^G`o(.0^`0o(..p0p^p`0o(... @ @ ^@ `o( ....   ^ `o( ..... x`x^x``o( ...... `^``o(....... ^`o(........^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L. BmK<a->tdvg- .'AWA                                              b~                                   h{)R \]fv#(3>?@AJcdinsy%-./0AXYZ[`f|}~ "*+,-8JRST]clmnop %&,7BCDEhinosy !,-./0MNSX]cnopq)456RSrwx '()*+IPUZcituvwx 238=BHOPQRb|}  !"#*PXYZbhopqrv (05:?FQRSTUvwxyz/0127=OPQRXhnwx '(2345:FOPQXr} 2<AFOU\]^_m#$+07=DEF$%.<M_y+,234CDEKklrx#$%+KLSZkvwx~ FGMVhinsxH:OTO@H%&,037>ejsx{~SO00*0>0D0R0T0`0h0n0v0000000000(0.000:0>0D0F0lUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma;Wingdings?5 z Courier New"qhՁ&FՊF*2`!4dZN3AH(?R+Mostovi vukovarskog arhitekta Frana FuntakaDAMJANOVIC DRAGANDragan0         Oh+'0  ,8 T ` lx,Mostovi vukovarskog arhitekta Frana FuntakaostDAMJANOVIC DRAGANg AMJAMJNormalVDraganV4agMicrosoft Word 10.0@V@B6J@Ԏ*՜.+,0 hp   HOME WORKuA ,Mostovi vukovarskog arhitekta Frana Funtaka Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FPsLڎData 1TableSWordDocument.>SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjk  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q