Naslov
Natpisi otoka Molata (1479.-1899.)
(Inscriptions on the Island of Molat between 1479 and 1899)

Autori
Petrović, Oleg

Izvornik
Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (1330-0474) 44 (2002); 9-46

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
natpisi; otok Molat
(inscriptions; island of Molat)

Sažetak
Autor obrađuje natpise otoka Molata od prvog utvrđenog iz godine 1479. do godine 1899. Ova problematika, koja je najvećim dijelom rezultat terenskog istraživanja, do danas, osim nekih fragmentarnih primjera, nije uopće sistematski obrađena. Iz prezentacije epigrafskog fonda uočavamo skromniju produkciju natpisa, što je uvjetovano sporim demografskim i ekonomskim razvojem otoka. Analizirajući namjensku izradbu epigrafskih spomenika, uočavamo najčešću prisutnost nadgrobnih natpisa. Osim ovog tipa natpisa, u manjem opsegu nailazimo na natpise na krunama cisterni, nadvratnicima, oltarima, kamenicama za ulje i crkvenim zvonima. Na natpisima su zastupljene dvije vrste pisma – češće latinica, a glagoljica tek u dva slučaja iz XVI. i XVIII. stoljeća. Talijanski jezik, odnosno venecijanski dijalekt karakterističan je za mletačku vladavinu, prvu austrijsku upravu, francusku okupaciju i drugu austrijsku upravu do šezdesetih godina XIX. stoljeća, kada se budi hrvatska nacionalna svijest i hrvatski jezik u potpunosti zamjenjuje službeni talijanski. Posebno je bitno istaknuti hrvatski natpis u cakavskom dijalektu uklesan latiničnim slovima iz XVIII. stoljeća. Na latinskom jeziku registrirali smo samo jedan natpis iz XIX. stoljeća. Kvaliteta izradbe epigrafskih spomenika i izbor materijala pokazuje ambijent provincijalne sredine. Uvjetovan je ekonomskim potencijalom naručitelja, koji nije bio velik. Epigrafski spomenici odražavaju skroman život otočkog čovjeka kroz minula stoljeća u malim sredinama kakva su naselja otoka Molata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA