Naslov
Sustav vrijednosti u ovisnika s obzirom na kriminogene rizike i potrebe
(Value system of drug addicts regarding criminogenic risks and needs)

Autori
Jelić, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
22.04

Godina
2004

Stranica
107

Mentor
Buđanovac, Aleksandar

Ključne riječi
sustav vrijednosti; ovisnici; rizici i potrebe
(value system; addicts; risks and needs)

Sažetak
Polazišta i ciljevi ovog rada bili su utvrditi relacije između stupnja kriminogenosti ispitanika i sustava vrijednosti definiranog u terminima teorije životnog stila, ispitati povezanost godina konzumiranja sa sustavom vrijednosti te ispitati eventualne razlike u stupnju kriminogenih potreba i rizika između ovisnika koji imaju ili nemaju evidentiranu kriminalnu karijeru, kao i utvrditi ima li razlike u sustavima vrijednosti između navedene dvije grupe ovisnika. Uzorak je činilo 100 ispitanika oba spola s područja Republike Hrvatske koji su se tijekom 2001.g., i 2002.g., nalazili na liječenju na Odjelu za ovisnosti Psihijatrijske bolnice Vrapče u Zagrebu, bolnički ili ambulantno, a zadovoljavali su određene, u uvodnom dijelu navedene, kriterije. Svim rezultatima i njihovoj interpretaciji osnovni okvir daje činjenica da se radi o ovisnicima s višegodišnjim ovisničkim "stažom", što drugim riječima znači da imaju već razvijeni ovisnički životni stil. U tom smislu je limitirano svako zaključivanje. U radu su korišteni Upitnik za ispitivanje općih karakteristika ispitanika, koji se sastoji od 13 varijabli, Upitnik LSI-R, koji se sastoji od 54 varijable, a ispituje stupanj kriminogenih potreba i rizika navedenog uzorka te Upitnik vrijednosti za ispitivanje sustava vrijednosti, kojeg čini 20 varijabli, rangiranih u četiri subskale (klastera) vrijednosti. Nalazi ovog istraživanja pokazuju da postoji statistički značajna povezanost između stupnja kriminogenih rizika i potreba i sustava vrijednosti, na način da što je viši ukupan stupanj kriminogenih rizika i potreba, odnosno što je više obiteljskih problemato se manje cijene socijalne vrijednosti, te što je slabije strukturirano provođenje slobodnog vremena to se manje cijene intelektualne vrijednosti, a više radne vrijednosti. Zaključno, možemo reći da je ovo istraživanje potvrdilo neke od osnovnih postavki teorije životnog stila, te da ona sigurno, osim teoretske, ima i svoju praktičnu primjenu. Dakako da je promišljanje o promjeni sustava vrijednosti u ovisnika samo jedan od mogućih aspekata u kreiranju budućeg tretmana, te da smo ovim istraživanjem testirali teoriju životnog stila kroz svjetlo sustava i vrijednosti nije jedino koje bi moglo biti ciljem rada i promjene, u smislu poboljšanja tretmana ovisnika, naročito onioh s dugogodišnjim ovisničkim "stažom".

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA