Pregled bibliografske jedinice broj: 169365
NOVE MOGUĆOSTI U NEUROREHABILITACIJI
NOVE MOGUĆOSTI U NEUROREHABILITACIJI // Zbornik radova: Drugi kongres Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje HLZ-a / Demarin, Vida ; Trkanjec, Zlatko ; Vuković, Vlasta (ur.).
Zagreb: KB Sestre milosrdnice i Institut za kliničko medicinska istraživanja, 2004. str. 128-130 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 169365 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
NOVE MOGUĆOSTI U NEUROREHABILITACIJI
(New options in neurorehabilitation)
Autori
Šerić, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Zbornik radova: Drugi kongres Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje HLZ-a
/ Demarin, Vida ; Trkanjec, Zlatko ; Vuković, Vlasta - Zagreb : KB Sestre milosrdnice i Institut za kliničko medicinska istraživanja, 2004, 128-130
Skup
Drugi kongres Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje HLZ-a
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.10.2004. - 16.10.2004
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
rehabilitacija; neurologija
(rehabilitation; neurology)
Sažetak
Unutar mjesec dana od nastanka moždanog udara umire 20 % bolesnika dok 30 % postaje ovisno o tuđoj pomoći , 25 % bolesnika nastavlja liječenje i njegu u specijaliziranim ustanovama , a 10 % bolesnika ostaje vezano uz krevet. Rehabilitaciju bolesnika nakon moždanog udara treba započeti što ranije , točnije odmah, u jedinicama za liječenje moždanog udara., kada je bolesnik u medicinski stabilnom stanju. Ranu rehabilitaciju je treba započeti interdisciplinarno u jedinicama za liječenje moždanog udara koja po svojoj organizaciji omogućuje sastanke osoblja barem jednom tjedno , te rehabilitaciju u trajanju od barem tri sata dnevno. Pokazalo se da je ključ uspješne rehabilitacije u koordiniranom timskom radu specijaliste liječnika , bolesnika i njegove obitelji. Dosadašnjim poznavanjem patofiziologije oporavka od moždanog udara pozitivnim učinkom rehabilitacije smatralo se učenje bolesnika novim kompenzirajućim tehnikama (npr. korištenje nezahvaćene ruke u postizanju neovisnosti ) te izbjegavanje intezivne terapije oslabljenog ekstremiteta . Današnje spoznaje nam govore da se pozitivan učinak rehabilitacije postiže opetovanim sudjelovanjem bolesnika u aktivnom programu fizikalne terapije , čime se postiže direktan utjecaj na proces funkcionalne reorganizacije u mozgu i poboljšanje neurološkog oporavka. Danas postoje dvije glavne teorije oporavka nakon moždanog udara :teorija o kolateralnom grananju iz intaktnih stanica u denervirano područje i teorija o demaskiranju neuralnih puteva i sinapsi koje se inače koriste , a koje se mogu uključiti nakon sloma dominantnog sustava.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
