Pregled bibliografske jedinice broj: 16915
Genetska varijabilnost kultivara lucerne dobivena višegodišnjim izborom
Genetska varijabilnost kultivara lucerne dobivena višegodišnjim izborom // Hrvatska agrikulturna znanost na pragu trećeg tisućljeća XXXV. znanstveni skup hrvatskih agronoma : zbornik sažetaka / Mustapić, Zvonko (ur.).
Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1999. (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 16915 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Genetska varijabilnost kultivara lucerne dobivena višegodišnjim izborom
(Genetic variability of lucerne cultivars achieved by a many year choice)
Autori
Stjepanović, Mirko ; Popović, Svetislav ; Grljušić, Sonja ; Čupić, Tihomir ; Bukvić, Gordana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Hrvatska agrikulturna znanost na pragu trećeg tisućljeća XXXV. znanstveni skup hrvatskih agronoma : zbornik sažetaka
/ Mustapić, Zvonko - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1999
Skup
XXXV. znanstveni skup hrvatskih agronoma
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.02.1999. - 25.02.1999
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
lucerna; kultivar; prinos; zelena masa; suha tvar; protein
(alfalfa; cultivar; yield; green mass; dry matter; protein)
Sažetak
Oplemenjivanjem lucerne želimo dobiti kultivare koji se intenzivno mogu koristiti tijekom četiri do pet godina, koji imaju veći sadržaj bjelančevina u suhoj tvari, veći prinos bjelančevina u razdoblju korištenja, otpornih na bolesti i niži pH tla. Dugogodišnjim kontinuiranim radom na oplemenjivanju lucerne dobiveni su genotipovi lucerne određenih svojstava (27) koji su bili posijani 1993. godine zajedno s kultivarima Osječka 66 (br.29) i Osječanka 88 (br.28) na Poljoprivrednom institut u Osijeku. U radu su obrađeni rezultati dobiveni u razdoblju od 1994-1997 godine. Godine 1994 i 1995 jedno ponavljanje u drugom porastu je ostavljeno za prizvodnju sjemena. U istraživanom razdoblju (četiri godine bez prve godine proizvodnje), statistički opravdana razlika je bila djelovanjem godine i kultivara. U odnosu na kultivare "Osječka 66" i "Osječanka 88" viši prinos zelene mase dali su genotipovi broj 22 i 27 za 0, 56-2, 0 %, suhe tvari 27 (4, 08 %) i 1 (1, 33 %), bjelančevina broj 27 (7, 13 i 10, 8 %) i 12 (6, 3 i 10, 0 %). Po godinama istraživanja najveći prinos suhe tvari i bjelančevina ostvaren je u drugoj godini (ST.24, 4 t/ha, bjelančevine 5774 kg/ha), a najmanji u petoj godini (ST.12, 7 t/ha, bjelančevine 3005 kg/ha). Prinos zelene mase u trećoj godini je bio najviši (108, 99 t/ha), a najmanji u petoj godini (60, 57 t/ha). Najviši prinos sjemena u 1994. godini ostvaren je genotipom 25 (858, 8 kg/ha). S genotipom 27 dobiven je niži prinos sjemena od prinosa dobivenog s kultivarom Os 88 (710 kg/ha) a veći od prinosa sjemena kultivara Os 66. Godine 1995. prinos sjemena je bio znatno niži u prosjeku za cijeli pokus i iznosio je 142, 4 kg/ha dok je u 1994 godini 570, 1 kg/ha. U 1995. godini najviši prinos sjemena ostvaren je kultivarom Os 66 (296 kg/ha), a zatim sljedi genotip 18 s 232 kg/ha.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
00730104
Ustanove:
Poljoprivredni institut Osijek
Profili:
Mirko Stjepanović
(autor)
Sonja Grljušić
(autor)
Svetislav Popović
(autor)
Tihomir Čupić
(autor)
Gordana Bukvić
(autor)