Naslov
Prenošenje silaznih naglasaka na proklitiku u općem prihvaćenom hrvatskom izgovoru
(Transferring the Falling Accentual Prominence onto the Form Words (Proclitics) in the Received Croatian Pronunciation)

Autori
Varošanec-Škarić, Gordana

Izvornik
Govor ; Časopis za fonetiku. (0352-7565) XX (2003), 1-2; 469-489

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
poželjnost oblika (fonetika); opće prihvaćeni izgovor; naglasci; proklitike; hrvatski jezik
(desirable forms (phonetics); received pronunciation; accents; proclitics; Croatian)

Sažetak
Ispitivala se poželjnost u prihvaćenom hrvatskom govoru prenošenja silaznih naglasaka na proklitike: prijedloge, veznike, negativni član ne te na prefikse koji su dio tvorenice kod glagola. Kao kontrolni uzorak ispitano je i nekoliko primjera tzv. hiperkorektnog "nekanoničkog" prelaženja uzlaznih akcenata na proklitiku: u$ selu, na% vrijeme. Primjeri u frazama uzeti su na temelju radova Brabeca (1956), Jonkea (1956), Browna i Mc Cawleya (1965), Ivića (1965), Hamma (1967), Brabeca, Hraste i Živkovića (1970), Magnera i Matejke (1971), Gvozdanović (1980), novijih istraživanja Škarića (1999), Varošanec-Škarić (2001) te na temelju primjera iz elektroničkih medija. Ispitivani su istoznačni heterefoni s oslabljenim i neoslabljenim prelaženjem te s neprelaženjem, primjerice između bra%će# - između$ braće#, bez ma^jke# - be$z ma#jke#, pred Ka^rlo#vcima - pre$d Ka#rlo#vcima, na je%zeru - na$ jezeru, za ku%ću - za$ kuću, preko mo^ra - preko$ mo#ra, preko sta^rca - preko$ sta#rca, preko bra%ta - preko$ brata, od bra%ta - o$d brata, od ško^le# - o$d ško#le, oko br&THORN ; ; ; da - o%ko brda, iz pr"ßča# - "$z pr"Üča#, u svo^j - u$ svo#j, i ja^ - "$ ja#, i t"ß - "Ý t"#, ni bra%tu - n"Ý bratu, kad re%kne#m - ka$d rekne#m, da v"&THORN ; ; ; d"Üm - da$ vid"Üm, ne zna^m - ne$ zna#m, ne sla^že#m se - ne$ sla#že#m se, ne vje%rujem - ne$ vjerujem, za o%ko - za% oko, za sr&THORN ; ; ; ce - za% srce, za du^šu - za% du#šu, u gra^d - u% gra#d, preko gra^da - pre%ko gra#da, preko po%lja - pre%ko polja, od đa%vola - o%d đavola, u ž"ßvo - u% ž"#vo, te%ći: pre$teći - prete%ći, pa^mtiti: za$pa#mtiti - zapa^mtiti itd. U prvom dijelu ispitanici su procjenjivali poželjnost istoznačnih heterofona za hrvatski standardni izgovor snimljenih slučajnim redoslijedom. U drugom dijelu istraživanja ispitanici su trebali spontano pročitati ponuđene rečenice. Pokazalo se da su značajno nepoželjniji (p<0, 001) naglasni oblici s neoslabljenim i oslabljenim preskakanjem na prijedloge i veznike kao i hiperkorektna prelaženja, tj. poželjniji su oblici s neprelaženjem na proklitiku, potom s manjom značajnošću (p<0, 01) oblici s neprelaženjem s punih oblika zamjenica te oblici s prelaženjem silaznih naglasaka na negaciju i na prefiks koji je dio tvorenice (p<0, 001). Može se zaključiti da to nije novija pojava nego je takav izgovor naravan u općeprihvaćenom hrvatskom govoru, budući da se rezultati mogu usporediti i s tvrdnjama nekih hrvatskih gramatičara, primjerice Brabeca, Hamma te s rezultatima stranih istraživača koji su u drugoj polovici 20. st. istraživali naše akcente, primjerice Magnera i Matejke. Jezični priručnici, rječnici trebali bi kod preporuka i opisa izgovora uzeti u obzir poželjnost i izgovor oblika u prihvaćenom izgovoru.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA