Pregled bibliografske jedinice broj: 168141
ULOGA INŽENJERSKO-GEOLOŠKOG ZONIRANJA PRI ZBRINJAVANJU OTPADA
ULOGA INŽENJERSKO-GEOLOŠKOG ZONIRANJA PRI ZBRINJAVANJU OTPADA, 2004. (rektorova nagrada).
CROSBI ID: 168141 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
ULOGA INŽENJERSKO-GEOLOŠKOG ZONIRANJA PRI ZBRINJAVANJU OTPADA
(THE ROLE OF ENGINEERING GEOLOGICAL ZONING FOR WASTE DISPOSAL)
Autori
Podolszki, Laszlo
Izvornik
RGN-fakultet
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, rektorova nagrada
Godina
2004
Ključne riječi
odlagališta; inženjerska geologija; kartiranje; zoniranje; hazard
(landfills; engineering geology; mapping; zoning; hazard)
Sažetak
Zbrinjavanje otpada predstavlja jedan od najvećih problema današnje civilizacije. Budući da je riječ o složenom problemu, koji ulazi u područje tehničkih, prirodnih i društvenih znanosti, njegovo rješavanje zahtijeva multidisciplinarni pristup, što znači da ni jedna inženjerska ili znanstvena disciplina ne bi smjela prisvajati isključivo pravo na njegovo rješavanje. U današnje vrijeme, sve razvijene zemlje, imaju propise po kojima treba odlagati otpad, tj. koje kriterije mora zadovoljavati odlagalište. Međutim, pri izvedbi odlagališta treba uvijek imati u vidu i ekonomsku stranu problema. Zbog toga je za odabir lokacije odlagališta važno poznavanje geološkog okruženja u kojem će se ono nalaziti. Naime, iskorištavanjem geoloških pogodnosti ostvaruje se mogućnost uštede. Osim toga, uzimajući u obzir geološke odnose kao i klimatske prilike, mogućnost zagađenja značajno se smanjuje. Time se izbjegava potreba za naknadnom sanacijom, ukoliko navedeni činitelji nisu na vrijeme razmotreni. U razvijenim zemljama provode se radni kriteriji i regulative, pa već postoji određeno iskustvo u gospodarenju otpadom. Zaključak je, da svjetsko iskustvo temeljeno na kvalitetnim propisima, treba primjenjivati i kod nas uz odgovarajuće prilagodbe. Kao logična nadopuna (na postojeću zakonsku regulativu) slijedi inženjersko-geološko zoniranje, koje obuhvaća probleme vezane uz: stijensku podlogu (litologija, dubina, diskontinuiteti), tlo (strukturna klasifikacija, profil trošenja, mineralogija, obluci, pH, salinitet, CEC, kompresibilnost, nestabilan materijal, indeks erozije, faktor retardacije, karakteristike zbijanja), vode (razina podzemne vode, smjer toka podzemne vode, površinski tokovi, hidraulička vodljivost, područje napajanja, udaljenost od zdenca i izvora, mogućnost dreniranja), geološke procese (erozija, klizišta, slijeganje zemljišta, kaverne, poplavne zone), reljef (krajolik, udaljenost između vodonosnika, močvarna područja, padine) i klimu (evapotranspiracija). Karte inženjersko-geološkog zoniranja daju potpuniju sliku o svakoj zoni te omogućuju jedinstveni pristup rješavanju problema vezanih za odlaganje otpada, te daju mogućnost planiranja upotrebe zemljišta. Te karte, također, mogu biti korisne da bi se dale i smjernice za daljnja istraživanja. Primjenom navedenih kriterija (postojeća zakonska regulativa i inženjersko-geološko zoniranje temeljeno na: OGK RH, IGK RH i klimatskim prilikama) dobila bi se potrebna zonacija teritorija RH.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo