ࡱ> EDyK 4http://jonathan.mueller.faculty.noctrl.edu/toolbox/yK hhttp://jonathan.mueller.faculty.noctrl.edu/toolbox/eusero13tMicrosoft Word 8.0a@J̀@@, ,9pGBG:i+00#C:\ZOh+'0 ( D P \hpx#Autentino ocjenjivanje, to je tosutexeniaienieniNormal protheusero14tMicrosoft Word 8.0a@|~ @@c, >#C:\11Program Files 1MicrAutenti no ocjenjivanje, ato je to? Ksenija Bosnar Kinezioloaki fakultet Sveu iliata u Zagrebu Uvod Osnovni imbenik razvoja ljudske vrste je velika plasti nost ljudskog ponaaanja. Ljudi su posebno osposobljeni za u enje i posjeduju dispozicije za stjecanje velike koli ine znanja. Razli ita znanja nu~na su za ovjekovu adaptaciju okolini, selekciju iz okoline i mijenjanje okoline, ka~e Sternberg (1998). Znanja su omoguila da ljudi opstaju u vrlo razli itim uvjetima, na polovima i na ekvatoru, u podmornicama i svemirskim stanicama. Znanja e omoguiti, po svemu sudei u ne tako dalekoj budunosti, koloniziranje drugih planeta. Zdravi ljudi u e cijeli ~ivot. U e u roditeljskom domu, akoluju se u institucijama, u e promatrajui tua ponaaanja, u e iz priru nika, u e pratei medije. Posebno va~na su znanja koja stje emo akolovanjem. Ta bi znanja, za razliku od ste enih na druge na ine, trebala biti iskoristiva. Beskorisna znanja, tipa znanja telefonskih brojeva koje nikad neemo nazvati, esto u imo slu ajnim u enjem, na primjer, putem agresivnih reklama. No, beskorisna znanja nisu dozvoljiva u akolskom gradivu. Mnoga znanja koja sti emo su odmah iskoristiva i njihov utilitet je lako razumljiv. Djeci koja su nau ila plivati dozvolit e se vo~nja amcem po jezeru, trk rivom ili igra uz rijeku. Nau ili ste voziti bicikl i odsad mo~ete br~e prelaziti put nego pjeaice, bilo zbog potrebe ili zabave. Mnoga znanja su nam nu~na da bi na njih mogli nadograivati druga. Prvo emo nau iti bacati i hvatati loptu, a tek onda igrati grani ara, ili kasnije igrati rukomet. Moramo nau iti tr ati, a tek onda emo nau iti baciti koplje, igrati nogomet, presko iti letvicu. Znanja nam omoguuju da razumijemo svijet u kome ~ivimo i da budemo aktivni dio toga svijeta. Znanje penjanja omoguilo je ovjeku iskustvo najviaeg vrha svijeta, znanje ronjenja omoguilo je pogled u dubine mora. Znanja su nam potrebna da bi se aktualizirali kao osobe. Naae sposobnosti i druge osobine iskazat e se kroz nau ene oblike ponaaanja. Motori ki sposobni pojedinci iskazat e se u motori kim vjeatinama i pokazati ovje anstvu koliko se mo~e brzo plivati ili klizati, daleko ili visoko sko iti, vjeato prebaciti lopticu preko mre~e, precizno ubaciti u koa slobodnim bacanjem ili vjeato nogom izvesti jedanaesterac. Znanja su nam potrebna i da razumijemo i da u~ivamo u dometima talentiranih pojedinaca. Sport ija pravila ne poznajemo mo~e nam izgledati kao besmisleno komeaanje. Bez znanja i razumijevanja vrhunski dometi gimnastike, skokova u vodu, umjetni kog klizanja do~ivjet e se kao jednostavna zabava. Tek znanje o potrebnoj razini sposobnosti i koli ini i kvaliteti treninga potrebnog za odreeni nivo izvedbe omoguuje pravo razumijevanje i uva~avanje motori kog ponaaanja. Neka e znanja rijetko biti koriatena, no mogu biti krucijalna za ovjekovu dobrobit. Znanje kako spretno pasti ste eno u djetinjstvu mo~e dugo stajati neiskoriateno u memoriji. Aktivirat e se u rijetkim trenucima gubitka ravnote~e na skliskoj podlozi ili ljestvama i tada mo~e biti presudno za o uvanje fizi kog integriteta. Osnovni cilj akolovanja je "predaja" znanja koja e biti iskoristiva za dobrobit pojedinaca. Tijekom akolovanja potrebno je provjeravati ne samo da li odreeno znanje postoji u dugoro noj memoriji, ve i to da li je iskoristivo u realnim uvjetima ~ivota. Otuda potreba za razvojem novih sustava ocjenjivanja. Definicije autenti nog ocjenjivanja Autenti no ocjenjivanje je isprva zamialjeno kao poboljaanje procjene savladavanja intelektualnih zadataka pa Wiggins (1989, 1990) daje sljedeu definiciju: Ocjenjivanje je autenti no u situacijama kada direktno ispitujemo u enikovu izvedbu pa~nje vrijednih intelektualnih zadataka. Tradicionalno ocjenjivanje, nasuprot tome, bazirano je na indirektnim procjenama zadataka koji su pojednostavljene zamjene za pravu izvedbu. Definicija se proairila i danas uklju uje sva znanja, ne samo simboli ka nego i vjeatine: To je na in ocjenjivanja u kojem se od u enika tra~i da izvode zadatke iz realnog ~ivota u kojima e pokazati smislenu primjenu osnovnih znanja i vjeatina (Mueller, 2003). U ovu airoku definiciju mogli bi svrstati ocjenjivanja koja su poznata pod drugim nazivima - direktno ocjenjivanje, ocjenjivanje izvedbe (performance assessment), ocjenjivanje uz pomo dosijea . Findak (2003) naglaaava da je najvea vrijednost autenti nog ocjenjivanja u tome ato omoguava i olakaava samopraenje i samoocjenjivanje u enika. Kako navode Vizek-Vidovi i suradnice (2003), mogunost nadgledanja vlastitog procesa sticanja znanja va~an je faktor uspjeanog u enja. Niz istra~ivanja koja to potvruju ilustriraju citatom Konfucija: "Rei da znaa kada znaa i rei da ne znaa kada ne znaa - to je znanje". Findakova definicija glasi: "Autenti no ocjenjivanje" uklju uje praenje i vrednovanje kompletnog uratka u enika, ato zna i svih komponenti ocjenjivanja, koje se mogu i moraju kvantificirati, s ciljem da se ne samo nastavnici nego i u enici mogu na temelju definiranih elemenata praenja i vrednovanja suditi o svom radu i napretku, kako u tekuoj akolskoj godini, tako i tijekom itavog akolovanja. Provedba autenti nog ocjenjivanja Koncept autenti nog ocjenjivanja viaestruko je operacionaliziran i primijenjuje se za procjenu razli itih znanja i vjeatina. Sve aira primjena mo~e se o ekivati i stoga ato se pojavio komercijalni interes za izradu pomagala i edukaciju nastavnika za autenti no ocjenjivanje. Na primjer, izdava i iz Pearson grupe razvijaju (i prodaju) ud~benike i video materijal za edukaciju nastavnika - ocjenjiva a, te dosijee za autenti no ocjenjivanje u razli itim podru jima. Profesor Jonathan Mueller s North Central College-a (Naperville, Illinois) razvio je sustav koji bi mogao biti putokaz za razvoj autenti nog ocjenjivanja u svakoj novoj, konkretnoj situaciji. Mueller (2003) navodi da su nu~na etiri koraka: (1) identifikacija standarda, (2) izbor autenti nog zadatka, (3) odreivanja kriterija za zadatak i (4) kreiranje rubrika. Identifikacija standarda Pod standardima Mueller podrazumijeva listu znanja i ponaaanja koja se o ekuju nakon uspjeanog u enja. Standarde emo utvrditi odgovorom na pitanje ato u enik treba znati ili moi u initi nakon odreene faze u enja. Mueller razlikuje tri tipa standarda: sadr~ajne, procesne i vrijednosne. Sadr~ajni standardi su katalozi znanja i vjeatina koje u enik treba usvojiti. Na primjer, od studenata kineziologije se o ekuje da e nau iti kako funkcionira lokomotorni sustav, tko je Franjo Bu ar, ato je aritmeti ka sredina, i o ekuje se da e znati presko iti preponu, izvesti uspjeani servis, guaiti protivnika, plivati leno. Procesni standardi su vjeatine koje omoguavaju efikasnije i kvalitenije u enje. Posebno su vrijedni stoga ato se odnose na vjeatine koje vrijede openito i koje e olakaati svako novo u enje onom koji ih je usvojio. Za studente kineziologije vrlo va~na takva vjeatina je postavljanje realisti nih ciljeva u izvoenju motori kih zadataka, a s obzirom na vlastite motori ke i morfoloake karakteristike. Procesni standard koji je va~an za sve u enike i studente je, na primjer, vjeatina pronala~enja relevantnih informacija. Vrijednosni standardi se odnose na stavove koje ~elimo razviti kod u enika. U najmanju ruku o ekujemo da e akolovanjem pojedinci razviti pozitivan stav prema znanju. U nastavi tjelesne i zdravstvene kulture o ekujemo da e u enici razviti pozitivni stav prema sportu i vje~banju te da e prihvatiti uvjerenje da je redovito vje~banje korisno i potrebno. Od studenata kineziologije o ekujemo da e nakon etiri godine studija imati pozitivan stav i cijeniti sve sportove i sve oblike vje~banja. O ekujemo da e odbaciti stereotipe, na primjer spolne, i da pri kraju studija nee iskazivati uvjerenje da je aerobika za ~ene a nogomet za muakarce. Izbor autenti nog zadatka Za odreeni standard potrebno je razviti zadatke u kojima e studenti moi pokazati da su usvojli potrebna znanja ili vjeatine. Za razliku od uobi ajenih testova znanja, autenti ni zadaci su oni gdje se (1) od u enika o ekuje da sam uobli i svoj odgovor a ne da samo bira meu ponuenim, i (2) u kojima situacija nije artificijelna i pojednostavljena ve je zadatak blizak realnosti. Mueller navodi u enje golfa kao primjer prirodnog izbora autenti nog zadatka. Pri provjeri znanja igranja golfa svom u eniku nee ponuditi test viaestrukog izbora. Odvest e ga na golf teren i tra~iti da igra golf. U terminima autenti nog ocjenjivanja, dovest e ga u situaciju "realnog ~ivota" da "sam uobli i svoj odgovor". Motori ka znanja su sama po sebi takva da se njihova provjera gotovo i ne mo~e provesti izvan autenti nog zadatka. Teako je zamisliti kako indirektno mjeriti ne ije znanje bacanja kugle ili plivanja prsnim stilom. Kao izuzetak mo~e se navesti padobranstvo, u kojem iz razumljivih razloga nije dozvoljena provjera znanja u realnim uvjetima. Mueller (2003) navodi sljedee razlike izmeu tradicionalnih testova znanja i autenti nih zadataka: Karakteristike tradicionalnih testova znanjaKarakteristike autenti nih zadatakaIzbor meu ponuenim odgovorimaIzvoenje zadatkaArtificijelni zadaciZadaci sli ni realnom ~ivotuProcesi dosjeanja i prepoznavanjaProcesi konstrukcije i primjeneStrukturira ih nastavnikStrukturira ih u enikIndirektna procjena znanjaDirektna procjena znanja Odreivanja kriterija za zadatak Pokazatelje dobre izvedbe zadatka Mueller naziva kriterijima za zadatke. U ovom koraku potrebno je definirati indikatore koji e nam rei da li je u enik usvojio standard ili ne. Kriteriji e, naravno, ovisiti o zadatku. U igranju koaarke jedan od kriterija e biti proporcija pogodaka u koa i promaaaja, u umjetni kom klizanju proporcija ispravnih doskoka, u skoku s motkom visina letvice koju je sportaa presko io bez ruaenja. Dobro odreeni kriteriji imaju neke zajedni ke karakteristike, bez obzira na vrstu zadatka. Dobar kriterij treba biti nedvosmisleno definiran. Treba sadr~avati opis ponaaanja, i to takav da je ponaaanje mogue opa~ati. Treba biti opisan sa~eto i jednostavnim jezikom razumljivim ne samo nastavniku nego i u eniku. Broj kriterija treba prilagoditi zadatku. Kompleksni, opse~ni i va~ni zadaci opisivat e se s viae kriterija, dok e za jednostavnije i manje va~ne zadatke naj eae biti dostatan manji broj kriterija. Mueller navodi da broj kriterija ne bi trebao biti prevelik, bez obzira na vrstu zadatka, jer u protivnom ocjenjivanje postaje prete~ak zadatak za ocjenjiva a. Tvrdi da je za gotovo sve zadatke dovoljno do deset kriterija, a za mnoge da je dostatno i tri. Mueller preporu a da u prvom pokuaaju utvrivanja kriterija pobrojimo viae njih i da iz tog veeg skupa izdvojimo najva~nije, a odbacimo manje va~ne i one koji se sadr~ajem prepokrivaju. Preporu a da u odreivanju kriterija konzultiramo kolege i u enike. Kreiranje rubrika Rubrike su za Muellera skale na kojima e studentova izvedba zadatka biti kona no evaluirana. Rubrike se formiraju od najmanje dva kriterija. Za svaki kriterij treba odrediti dva ili viae nivoa kvalitete izvedbe zadatka putem kojih e se moi razlikovati uspjeani od manje uspjeanih studenata. Kombinacijom kriterija i nivoa izvedbe dobijamo rubriku za pojedini zadatak. Evaluiranje kvalitete izvedbe na svakom kriteriju Mueller naziva analiti kom rubrikom. Odreivanje ope ocjene preko svih kriterija Mueler naziva holisti kom rubrikom. Prilikom praenja procesa u enja ocjenjiva i e se naj eae poslu~iti analiti kom rubrikom da bi mogli imati pod kontrolom sve relevantne kriterije uspjeanog u enja. U slu aju kada treba rangirati u enike, za uvratenje u akolsku reprezentaciju, za dodjeljivanje priznanja ili za izdavanje preporuke za posao, prikladna e biti holisti ka rubrika. Skale na kojima e se evaluirati nivo izvedbe zadatka trebaju biti pa~ljivo promialjene. Treba pomno odrediti ato e se smatrati nezadovoljavajuim, ato dobrim a ato odli nim. Tamo gdje nije mogue objektivno odrediti vrijednost izvedbe, skalu treba odrediti tako da ocjenjiva  ini ato je mogue manju pogreaku prosudbe. Za kvalitetniju ocjenu, ponekad je potrebno anga~irati i viae ocjenjiva a. Mueller preporu a da se rubrike konstruiraju iterativno, do verzije koja e zadovoljiti. Naglaaava da je teako od prve izraditi dovoljno dobre rubrike. Preporu a probnu primjenu prve varijante i korekcije na temelju tog iskustva, pa ponovnu probnu primjenu itd. do trenutka kad mijenjanje rubrika ne bi zna ilo bitno poboljaanje. Najvea poteakoa nastavnicima u pokuaajima uvoenja autenti nog ocjenjivanja esto je baa izrada rubrika. Nastavnici su stru njaci u svom podru ju i imaju formirane sudove o tome ato u enici trebaju znati, na kojim zadacima to mogu iskazati i kako prepoznati da li su dosegli standarde znanja. Konstrukcija skala za evaluaciju je psihometrijski problem za koji nastavnici u pravilu nisu educirani, pa im je pri izradi rubrika dobro doala pomo. Da li je autenti no ocjenjivanje zaista novost? Odgovor je ne. U osnovnoj akoli se kod nas primjenjivalo u manjoj mjeri, donekle u likovnom odgoju (Vizek-Vidovi i sur. 2003), treba dodati i u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture. U svim srednjim akolama sa zavranim zanimanjem, u svim viaim akolama i na veini studija autenti no ocjenjivanje je osnovno za izdavanje svjedod~bi o zavraetku obrazovanja za pojedinu struku (npr., autolakireri, frizerke, in~enjeri strojarstva, profesori kineziologije). Novost je da se pokuaava utvrditi sustav putem kojeg bi se nastavnike educiralo i putem kojeg bi se nastavnicima olakaalo primjenjivanje autenti nog ocjenjivanja, s ciljem objektivne, valjane i pouzdane ocjene. Da li je autenti no ocjenjivanje zaista u konfrontaciji s tradicionalnim ocjenjivanjem? Odgovor je ponovo ne. Znanje ocjenjujemo zbog viae razloga (Vizek-Vidovi i sur., 2003): - zbog povratne informacije nu~ne u eniku i nastavniku za dalje oblikovanje procesa u enja - zbog izdavanja certifikata o educiranosti za odreeni posao - zbog utvrivanja stanja u populaciji za planiranje politike obrazovanja u zajednici (npr., dobro bi doala provjera pismenosti populacije, provjera znanja vo~nje biciklom, plivanja ili noaenja tereta u populaciji) Znanje e se mjeriti na na in koji je najprikladniji za cilj mjerenja znanja. Zaklju ak Idealno bi bilo koristiti sve na ine provjere znanja, dobili bismo objektivniju, valjaniju i pouzdaniju sliku znanja pojedinca i populacije. Problem je u provedivosti  materijalni troakovi, kadrovi, vrijeme Autenti no ocjenjivanje  tra~i vei napor i viae vremena od nastavnika, takoer neki aspekti tra~e ocjenu od strane viae sudaca. J( D f j "%%,,R33AAJzKMMTYxYijjj(j0jNoo"p,p6tLtv48DHԑlrt4Xn Rd|@BmH 55CJ@HJh  (,<>,.ln"$ G$HJh  (,<>,.ln"$^ t"v",#$$>%&&^)`))),,,,p0r0t0v0x0P3R33355d8f8|<~<AAAADDJ J JJJJ2KzK|KKKK LFLHLLLLM.M0MfMMMMMMMMDQFQS  b$^ t"v",#$$>%&&^)`))),,,,p0r0t0v0x0P3R33355d8d8f8|<~<AAAADDJ J JJJJ2KzK|KKKK LFLHL$$Tl t7$xx$hHLLLLM.M0MfMMMMMMMMDQFQSSRYTYxYzYb\h`h$$Tl t7$xx$SSRYTYxYzYb\h`j`ccffiiijjjj j jjjjmmLoNoo,pphqqss4t6tJtLthujuuuvv-h`j`ccffiiijjjj j jjjjmmLoNoo,pphqqss4thostignuti uspjeh u motori kim znanjima ve i rezultate u motori kim dostignuima, razvoju sposobnosti, odgojnim efektima rada. U skladu s definicijama Muellera, Findak preporu a sadr~ajne, procesne i vrijednosne standarde. () DF:<Tbdz|ޯB & FxhhxxZ՜.+,D՜.+,P  hp|  DIF L  #Autentino ocjenjivanje, to je to Title\(RZ _PID_GUID _PID_HLINKSAN{11C1DEB9-B230-4A8B-B445-914C9728AADD}4t6tJtLthujuuuvv24‘đȑʑ̑Α.08| & F, ,hU na elima ocjenjivanja i sadr~aju ocjenjivanja Findak (1992.) osuuje donoaenje ocjene temeljem izvoenja nekolicine pojedina nih elemenata ili uspjeha u pokojoj disciplini (str. 172). Smatra potrbnim eocjenjivati sadr~aje koji mogu pru~iti informaciju o ukupnom dostignuu, a posebno davati prednost sadr~ajima koji imaju veu utilitarnu vrijednost, drugim rije ima, koji su primijenjivi u realnom ~ivotu (str. 175). Dakle, nema dvojbe, Findak se zala~e za autenti ne zadatke. Opisujui metode provjeravanja Findak (1999) na primjeru voenja lopte rukom daje ilustraciju kako opisati dobro ili loae obavljen zadatak, u terminima autenti nog ocjenjivanja, pokazuje kako formirati kriterije (str. 212). Findak navodi sljedee kriterije: pozicija lopte u odnosu na tijelo kontrola nad loptom potiskivanje lopte nasuprot udaranja ("pljuskanja") meki nasuprot krutim pokretima ruke i aake smjer pogleda. Findak (1999) uz pomo navedenih kriterija izvodi pet-stupanjsku skalu, drugim rije ima, formira rubriku: pozicija lopte u odnosu na tijelokontrola nad loptompotiskivanje lopte/ udaranje meki / kruti pokreti ruke i aakesmjer pogledaodli anpored i malo ispred tijelapotpunapotiskuje loptumeki pokretiispred sebevrlo dobarpored i malo ispred tijelagotovo potpunapotiskuje loptuuglavnom meki pokretiprema loptidobarpored i malo ispred tijelauglavnom ima kontroluponekad udarakruti pokretiprema loptidovoljan ispred tijelapovremena kontrolanaj eae udarakruti pokretiprema loptinedovoljanispred tijelanema kontrolestalno udarakruti pokretiprema lopti Treba svakako dodati da se Findak (1999) zala~e za redovito voenje evidencija o radu te akolske dokumentacije koja uklju uje i osobni karton u enika (str. 275). Autenti no ocjenjivanje pretpostavlja informiranje u enika o standardima u enja i sudjelovanje u enika u formiranju autenti nih zadataka, kriterija i rubrika. Govorei o metodama provjeravanja, Findak (1999) ka~e: "Uope nije i ne bi smjelo biti sporno aktivno sudjelovanje u enika u provedbi metode promatranja" (str. 213). Opisujui metodu mjerenja Findak (1999) preporu a: "& u provedbu tog provjeravanja treba, kada god je to mogue, uklju iti i u enike" (str. 214). RezimiAqn4http://jonathan.mueller.faculty.noctrl.edu/toolbox/S> !!!!   <#1,7S>l$%4`abghrswx  6 7 l m /:;CDABde89:J( D f j "%%,,R33AAJzKMMTYxYijjj(j0jNoo"p,p6tLtv48DHԑlrt4Xn Rd|@BZ\tvz|.ʼ 6hnH hnH jU jUmH 55CJJDF:<Tbdz|ޯB| & Fxx & Fxhhxxi. U zborniku "Assessment in Physical Education in Alpe Adriatic Countries. The National Education Institute Slovenija, Ljubljana, str. 25-32. Mueller, J. (2003). Authentic Assessment Toolbox. http://jonathan.mueller.faculty.noctrl.edu/toolbox/ (2003). je okoline, ka~e Sternberg (1997Wiggins (1990 HYPERLINK  Sternberg, R.J. (1997). The Triarchic Theory of Inteligence. In: Flanagan, D.P., Genshaft, J.L. & Harrison, P.L. (Eds.). Contemporary Intellectual Assessment: Theories, Tests and Issues. New York: The Guilford Press. Vizek-Vidovi, V., Rijavec, M., Vlahovi-`teti, V., Miljkovi, D. Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN. (1989). "A true Test: Toward More Authentic and Equitable Assessment", Phi Delta Kappan, 70, 9. (1990). The Case for Authentic Assessment. ERIC Digest. ERIC Document Reproduction Service. http://ericae.net/edo/ED328611.htm [<@< NormalCJ_HaJmHnHsHtH<A@< Default Paragraph Font(U@( Hyperlink>*B*K !!!!     <#1,8V@fJKlw$%4`abghrswx  6 7 l m /:;CDABde89:;<23>?e f ###j#k#l#######$#$$$G$g$h$$$$$$$$$$$$&&''****1,4.5.//112223344668899 :>:i:y::::::;$;B;c;q;r;z;;;;;;;;;; <"<.</<5<P<f<t<<<<<<<<<<<<< ==&=2=3=4=5=6===??U@V@NAOAAAA BfBBUCVCCCCCEEGGGGGfGGHIfJJIKKB#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B# j     B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B# B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#,,,,, ,,,,,j,,,,,j,,,,,j,,,,,j,,,,,jB#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#$%4`abghrswx  6 7 l m /:;CDABde89:;<23>?e f ###j#k#l#######$#$$$G$g$h$$$$$$$$$$$$&&''****1,4.5.//112223344668899 :>:i:y::::::;$;B;c;q;r;z;;;;;;;;;; <"<.</<5<P<f<t<<<<<<<<<<<<< ==&=2=3=4=5=6===??U@V@NAOAAAA BfBBUCVCCCCCEEGGGGGfGGHIfJJIKKdobro ili loae obavljen zadatak. UDa dobili trebalo bi e na ine provjere znanja. Da bi se unaprijedilo ocjenjivanje trebalo bi poticati razvoj i upotrebu takozvanih alternativnih na ina, meu koja se svrstava i autenti no ocjenjivanje. No, alternativni na ini ocjenjivanja su zahtjevniji od tradicionalnih. no ocjenjivanje or i viae vremena od nastavnika, a ponekad je potrebna ocjena od strane viae ocjenjiva a Mueller (2003) navodi da tradicionalno ocjenjivanje predstavlja minimalni, gotovo nikakav materijalni izdatak. Izra unao je da je autenti no ocjenjivanje dvadeset puta skuplje. U zemljama u kojima se atedi na obrazovanju to bi mogli biti osnovni razlozi zaato se sustavi ocjenjivanja ne unapreuju. Findak, V. (1992. Metodika tjelesne i zdravstvene rajui sve navedeno, mo~e se zaklju iti da naaa sredina ne samo da je spremna za autenti no ocjenjivanje, ve da i prakticira jedan oblik tog ocjenjivanja. Dakle, autenti no ocjenjivanje nije novost. Novina je da vei broj stru njaka pokuaava razraditia,1h. A!"#$%  Termin se pojavio krajem osamdesetih godina i postao popularan polovicom devedesetih godina proalog stoljea. No, postupci koji su opisani u autenti nom ocjenjivanju su stariji i primjenju se i bez koriatenja doti nog termina. Pogledajmo primjer ocjenjivanja uspjeha u predmetu Tjelesna i zdravstvena kultura. Findak (1999., str. 243) navodi da treba ocjeniti je li svaki u enik ostvario definirani cilj i zadae programa ili nije, te da li je svaki u enik uspio svladati osnovni program ili ne. Prevedeno u termine autenti nog ocjenjivanja, Findak navodi da treba odrediti standarde i zatim utvrditi da li su u enici zadovoljili standarde ili ne. U opisu komponenti koje trebaju initi ocjenu Findak (1992., str. 179) navodi ne samo palo ocjenjivanjee autenti no ocjenjivanje Znanja provjeravamo; Findak, 1999,, zajednici (na primjer, provjera znanja itd., pa e svoje mjesto nai razli ite metode ocjenjivanja Literatura Wiggins, G.kulture. Zagreb: `kolska knjiga. Findak, V. (1999. Metodika tjelesne i zdravstvene kulture - priru nik za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: `kolska knjiga., V.. Konceptualna osnova praenja i provjeravanja u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. U zborniku "Assessment in Physical Education in Alpe Adriatic Countries. The National Education Institute Slovenija, Ljubljana, str. 25-32. Mueller, J. (2003). Authentic Assessment Toolbox. http://jonathan.mueller.faculty.noctrl.edu/toolbox/ (2003).  [<@< NormalCJ_HaJmHnHsHtH<A@< Default Paragraph FontI !!!!    <#1,8V@Il$%4`abghrswx  6 7 l m /:;CDABde89:;<23>?e f ###j#k#l#######$#$$$G$g$h$$$$$$$$$$$$&&''****1,4.5.//112223344668899 :>:i:y::::::;$;B;c;q;r;z;;;;;;;;;; <"<.</<5<P<f<t<<<<<<<<<<<<< ==&=2=3=4=5=6===??U@V@NAOAAAA BfBBUCVCCCCCEEGGGGGfGGHII\IzIIIB#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B# j     B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B# B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#,,,,,x ,,,,,d,,,,,d,,,,,d,,,,,d,,,,,dB#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#23344668899 :>:i:y::::::;$;B;c;q;r;z;;;;;;;;;; <"<.</<5<P<f<t<<<<<<<<<<<<< ==&=2=3=4=5=6===??U@V@NAOAAAA BfBBUCVCCCCCEEGGGGGfGGHII\IzIII             <$d8HLh`4t =?@ACDTUVSv>BUnknown protheuserbfh67EFQRrs optx YZuv  n o t u V W ] ^ 6 7 R S Z \ l m :;CDABdexy<=yz8<MN,.KLhk23>?ghe f ##j#l######$$$g$h$$$$$$$$$%%9%;%`%a%%%%%&&#&%&&&&&&'''0'2't'u'|'~'''(((((((())))) )')()b)c)|)})))))b*e*******I+K+++++0,1,--3-4-~--4.5.//e0f000000000 11 1!1/101x1z111x2y2223333331323<3=3i3j33333 4444C4D4L4M4b4d4k4l444555555+6,666666677%7&7+7-77777888888.9/9\9]9^9_9999999;:>:w::::;;#;$;6;8;@;B;G;I;b;c;p;r;y;z;;;;;;;;;;;;;;;;; < <!<"<-</<4<5<O<P<e<f<s<t<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<< = ===%=&=1=6=====Q?U?q?r???S@V@@@@@@@@@AAMAOAoApAAAAAAAAAAABBB BdBfBBBBBC C8C9CACBCNCPCTCVCCCCCCCCCBDCDJDKDNDODDDDDDDEEEEEEEE"F$F2F3FZF[FFFGGGGGGGG"G%GeGfGlGnGpGrGvGyGGGGGGGGGGGHHbHcHHHHHHHHHHHHIIISITIZI\IrIsIyIzIIIII bfhjlؚVrtʛ4jTƠ$$l48 <@DH#xx$hh & F, ,Ԝ0\xޝ">VXnܞڀT<$$l48 <@DH#xx$      [<@< NormalCJ_HaJmHnHsHtH<A@< Default Paragraph FontVE !!!!    <#1,8V@VEl$%4`abghrswx  6 7 l m /:;CDABde89:;<23>?e f ###j#k#l#######$#$$$G$g$h$$$$$$$$$$$$&&''****1,4.5.//112223344668899 :>:i:y::::::;$;B;c;q;r;z;;;;;;;;;; <"<.</<5<P<f<t<<<<<<<<<<<<< ==&=2=3=4=5=6===??U@V@NAOAAAA BfBBUCVCCCCCwDxDDD=E>EIEJEXEB#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B# B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B# j     B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B# B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#,,,,,x ,,,,,d,,,,,d,,,,,d#%34_bfhqsvx  5 7 k m ./9;BD@Bce7<13=?d f ##i#l#########$$"$$$F$G$f$h$$$$$$$$$$$&&''****0,1,3.5.// 1122334466889999 : :=:>:h:i:x::::;;#;$;A;B;b;c;p;r;y;z;;;;;;;;;;;;;;;;; < <!<"<-</<4<5<O<P<e<f<s<t<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<< = ===%=&=1=6===??T@V@MAOAAAAA B BeBfBBBTCVCCCCCEEGGGGeGfGGGHHHIII\IyIzIIIII protheuserE:\Autenti no ocjenjivanje.doc protheuserE:\Autenti no ocjenjivanje.doc protheuserE:\Autenti no ocjenjivanje.doc protheuserE:\Autenti no ocjenjivanje.doc protheuser@C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Autenti no ocjenjivanje.asd protheuser@C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Autenti no ocjenjivanje.asd protheuser@C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Autenti no ocjenjivanje.asd protheuser@C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Autenti no ocjenjivanje.asd protheuser@C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Autenti no ocjenjivanje.asd protheuser@C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Autenti no ocjenjivanje.asdR8 bLj,,,,,d,,,,,dB#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#B#23344668899 :>:i:y::::::;$;B;c;q;r;z;;;;;;;;;; <"<.</<5<P<f<t<<<<<<<<<<<<< ==&=2=3=4=5=6===??U@V@NAOAAAA BfBBUCVCCCCCwDxDDD=E>EIEJEXE     <$d8HLh`4t |=?@ACDTUVSv>BUnknown protheuserbfh67EFQRrs optx YZuv  n o t u V W ] ^ 6 7 R S Z \ l m :;CDABdexy<=yz8<MN,.KLhk23>?ghe f ##j#l######$$$g$h$$$$$$$$$%%9%;%`%a%%%%%&&#&%&&&&&&'''0'2't'u'|'~'''(((((((())))) )')()b)c)|)})))))b*e*******I+K+++++0,1,--3-4-~--4.5.//e0f000000000 11 1!1/101x1z111x2y2223333331323<3=3i3j33333 4444C4D4L4M4b4d4k4l444555555+6,666666677%7&7+7-77777888888.9/99999;:>:w::::::;;#;$;6;8;@;B;G;I;b;c;p;r;y;z;;;;;;;;;;;;;;;;; < <!<"<-</<4<5<O<P<e<f<s<t<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<< = ===%=&=1=6=====Q?U?q?r???S@V@@@@@@@@@AAMAOAoApAAAAAAAAAAABBB BdBfBBBBBC C8C9CACBCNCPCTCVCCCCCCCwDxDDDEHEJEQESETEXE#%34_bfhqsvx  5 7 k m ./9;BD@Bce7<13=?d f ##i#l#########$$"$$$F$G$f$h$$$$$$$$$$$&&''****0,1,3.5.// 1122334466889999 : :=:>:h:i:x::::;;#;$;A;B;b;c;p;r;y;z;;;;;;;;;;;;;;;;; < <!<"<-</<4<5<O<P<e<f<s<t<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<< = ===%=&=1=6===??T@V@MAOAAAAA B BeBfBBBTCVCCCCCvDxDDDEHEJEUEXE protheuserE:\Autenti no ocjenjivanje.doc protheuserE:\Autenti no ocjenjivanje.doc protheuserE:\Autenti no ocjenjivanje.doc protheuserE:\Autenti no ocjenjivanje.doc protheuserE:\Autenti no ocjenjivanje.doc protheuserE:\Autenti no ocjenjivanje.doc protheuserE:\Autenti no ocjenjivanje.doc protheuserE:\Autenti no ocjenjivanje.doc protheuserE:\Autenti no ocjenjivanje.doc protheuserE:\Autenti no ocjenjivanje.docR8 1:wJ[~kxjo(-hho(-^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.~kx1:wR8@JEJE JJEHE4C$Eƀb'hC$Eƀb'h, #$,12223333333331323<3333333334 4444C4E4L4M4b4c4k4444H555u6|666666667+757O7Y7d77777778 888888889"9.9d99999 :;:<:=:>:i:w:::::::;;#;$;+;6;7;@;A;B;C;G;O;b;c;p;q;r;y;z;{;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;< < < <<<<!<"<#<(<-</<4<5<6<;<O<P<Q<Y<e<f<g<n<s<t<u<z<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<= = = ======%=&='=,=1=3=4=5=6======z>>?Q?T?U?d?q??S@T@U@V@^@a@@@@@@@@ AAMANAOAVAoAAAAAAAAAAABB B BdBeBfBBBBC)C8CACNCOCTCCCCCxDDEHEJEUEVE"$&JL\fhii.02j468DiFH\ ދjn|~6HtRΐܐ>P^z’֒Z.0ʖԖX8z| b~dfhjlؚ֚.TVprtțʛ̛ޛ (246@hjlxĜҜԜ֜.02BZ\^lvxzܝޝ "$.<>@JTXlnž̞ڞܞޞ؟@BD`28:Xr68:<LRإmnnJojNo ooRop*pT`Ppz|pppfqhqqrʦBUnknown protheuserIVIIKX OLE_LINK1%GKeGKbfhrswx   6 7  l m :;CDABdexy<=yz8<MN,.KLhk23>?ghe f ##j#l######$$$g$h$$$$$$$$$%%9%;%`%a%%%%%&&#&%&&&&&&'''0'2't'u'|'~'''(((((((())))) )')()b)c)|)})))))b*e*******I+K+++++0,1,--3-4-~--4.5.//e0f000000000 11 1!1/101x1z111x2y2223333331323<3=3i3j33333 4444C4D4L4M4b4d4k4l444555555+6,666666677%7&7+7-77777888888.9/9\9]9^9_9999999;:>:w::::;;#;$;6;8;@;B;G;I;b;c;p;r;y;z;;;;;;;;;;;;;;;;; < <!<"<-</<4<5<O<P<e<f<s<t<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<< = ===%=&=1=6=====Q?U?q?r???S@V@@@@@@@@@AAMAOAoApAAAAAAAAAAABBB BdBfBBBBBC C8C9CACBCNCPCTCVCCCCCCCCCBDCDJDKDNDODDDDDDDEEEEEEEEEE"F$F2F3FZF[FFFGGGGGGGG"G%GeGfGlGnGpGrGvGyGGGGGGGGGGGHHHHHHHHHHHHIWIIIIIJJFJGJeJfJwJyJJJJJJJJJJJFKGKIKPKRKSKVK\K]KKK1:wJ[~kxjo(-^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hho(-^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.~kx1:wR8bL@[I[I J[IZI4C$Eƀb'hC$Eƀb'hhC$Eƀb' & F?C$Eƀb' & Fx?C$Eƀb' & Fx?C$ & Fx?C$5 & Fx? #$,12223333333331323<3333333334 4444C4E4L4M4b4c4k4444H555u6|666666667+757O7Y7d77777778 888888889"9.9<9^9d99999 :;:<:=:>:i:w:::::::;;#;$;+;6;7;@;A;B;C;G;O;b;c;p;q;r;y;z;{;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;< < < <<<<!<"<#<(<-</<4<5<6<;<O<P<Q<Y<e<f<g<n<s<t<u<z<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<= = = ======%=&='=,=1=3=4=5=6======z>>?Q?T?U?d?q??S@T@U@V@^@a@@@@@@@@ AAMANAOAVAoAAAAAAAAAAABB B BdBeBfBBBBC)C8CACNCOCTCCCCCCCCCBDCDJDND[DuDxDDDDDDDDEEEEYEaEqEEEEEE"F2F:FZFFFFFGGGGGGGGG"G#GNGVGeGfGlGpGvGwGxGyGGGGGGGGGHHHHHHHHHHHIIIZI[I\IrIsIyIzIIIII"$&JL\fhii.02j468DiFH\ ދjn|~6HtRΐܐ>P^z’֒Z.0ʖԖLX8z| b~dfhjlؚ֚.TVprtțʛ̛ޛ (246@hjlxĜҜԜ֜.02BZ\^lvxzܝޝ "$.<>@JTXlnž̞ڞܞޞ؟@BD`28:Xr68:<LRإmnnJojNo ooRop*pT`Ppz|pppfqhqqrʦб@8d(& "@BNV(& bdf&*:x & X& `d,4Bz xp || v G:Times New Roman5Symbol3& :Arial;|i0Batang"fHf  ,9y[r ~0d6F\I"Autenti no ocjenjivanje, ato je toxenia protheuserVi?@ABCGHeiIJKLMNOPhfgmljkDnpqrstuvwxyz{|}~DocumentSummaryInformation8CompObjj0TableA  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89qZ՜.+,D՜.+,P  hp|  DIFy6F  #Autentino ocjenjivanje, to je to Title 6> _PID_GUIDAN{11C1DEB9-B230-4A8B-B445-914C9728AADD}ZOh+'0 ( D P \hpx#Autentino ocjenjivanje, to je tosutexeniaienieniNormal protheusero13tMicrosoft Word 8.0a@J̀@@, ,9#%34_bfhqsvx  5 7 k m ./9;BD@Bce7<13=?d f ##i#l#########$$"$$$F$G$f$h$$$$$$$$$$$&&''****0,1,3.5.// 1122334466889999 : :=:>:h:i:x::::;;#;$;A;B;b;c;p;r;y;z;;;;;;;;;;;;;;;;; < <!<"<-</<4<5<O<P<e<f<s<t<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<< = ===%=&=1=6===??T@V@MAOAAAAA B BeBfBBBTCVCCCCCEEGGGGeGfGGGHHIWIIIeJfJJJHKIKKK protheuserE:\Autenti no ocjenjivanje.doc protheuserE:\Autenti no ocjenjivanje.doc protheuser@C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Autenti no ocjenjivanje.asd protheuser@C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Autenti no ocjenjivanje.asd protheuser@C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Autenti no ocjenjivanje.asd protheuser@C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Autenti no ocjenjivanje.asd protheuser@C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Autenti no ocjenjivanje.asd protheuser@C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Autenti no ocjenjivanje.asd protheuser@C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Autenti no ocjenjivanje.asd protheuser@C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Autenti no ocjenjivanje.asdR8 bLj1:wJ[~kxjo(-^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hho(-^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.~kx1:wR8bL@HKHK JHKJ4C$Eƀb'hC$Eƀb'hhC$Eƀb' & F ? & F ÈÈÈC$Eƀb' & Fx ?C$ & Fx ? & Fxx ÈÈÈC$Eƀb' & Fxx ÈÈÈC$ & Fx ?0J*$ & Fx,,B*CJOJQJ & Fxx?x & Fx?C$Eƀb' & Fx?C$Ty #$,12223333333331323<3333333334 4444C4E4L4M4b4c4k4444H555u6|666666667+757O7Y7d77777778 888888889"9.9<9^9d99999 :;:<:=:>:i:w:::::::;;#;$;+;6;7;@;A;B;C;G;O;b;c;p;q;r;y;z;{;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;< < < <<<<!<"<#<(<-</<4<5<6<;<O<P<Q<Y<e<f<g<n<s<t<u<z<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<= = = ======%=&='=,=1=3=4=5=6======z>>?Q?T?U?d?q??S@T@U@V@^@a@@@@@@@@ AAMANAOAVAoAAAAAAAAAAABB B BdBeBfBBBBC)C8CACNCOCTCCCCCCCCCBDCDJDND[DuDxDDDDDDDDEEEEYEaEqEEEEEEEEE"F2F:FZFFFFFGGGGGGGGG"G#GNGVGeGfGlGpGvGwGxGyGGGGGGGGGHHHHHHHHHHIII!ITIUIVIWIIIIIIIJeJfJwJJJJJJJJJJJHKIKTK\KKK2"$&JL\fhii.02j468DiFH\ ދjn|~6HtRΐܐ>P^z’֒Z.0ʖԖLX8z| b~dfhjlؚ֚.TVprtțʛ̛ޛ (246@hjlxĜҜԜ֜.02BZ\^lvxzܝޝ "$.<>@JTXlnž̞ڞܞޞ؟@BD`28:Xr68:<LRإmnnJojNo ooRop*pT`Ppz|pppfqhqqrʦ [r ~4dLIK"Autenti no ocjenjivanje, ato je toxenia protheuser6l ; њ'g-O (f{L^6u*Es$ZYPu&VuߺHxWHw&'d3q@=BxUFI 7iO/%ݯ,7gYMM fG{M6l ,G+uwGPG \vbjbjَ K]4 LY!!!!!!! !@@@@@@@$Z[:@!!!!!:@4!!V!,444! !!@T<T!@4n4 :r?T@!B!t,& .@Root Entry F5t,1Tableo{OWordDocumentSummaryInformation( SDocumentSummaryInformation8CompObjjData E0TableX\  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;R>?@ABCGHiIJKLMNOPh=eUVWYZ[\]^_`abcdfgmljkDTpqrstuvwxyz{|}~  @@c, >EDyK 4http://jonathan.mueller.faculty.noctrl.edu/toolbox/yK hhttp://jonathan.mueller.faculty.noctrl.edu/toolbox/Aqn4http://jonathan.mueller.faculty.noctrl.edu/toolbox/  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89qZ՜.+,D՜.+,P  hp|  DIF L  #Autentino ocjenjivanje, to je to Title\(RZ _PID_GUID _PID_HLINKSAN{11C1DEB9-B230-4A8B-B445-914C9728AADD}ZOh+'0 ( D P \hpx#Autentino ocjenjivanje, to je tosutexeniaienieniNormal protheusero14tMicrosoft Word 8.0a@|~