Pregled bibliografske jedinice broj: 167119
O sustavnosti silaznih naglasaka na nepočetnim slogovima u općem hrvatskome
O sustavnosti silaznih naglasaka na nepočetnim slogovima u općem hrvatskome // Hrvatski slavistički kongres
Zadar, Hrvatska, 2002. (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 167119 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
O sustavnosti silaznih naglasaka na nepočetnim slogovima u općem hrvatskome
(On the patterns of falling accents on non-initial syllables in general Croatian)
Autori
Škarić, Ivo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Hrvatski slavistički kongres
/ - , 2002
Skup
Treći hrvatski slavistički kongres
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 15.10.2002. - 19.10.2002
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
silazni naglasci; naglasci; akcentuacija; hrvatski jezik; govorna produkcija; vrijednosni sudovi; fonetika
(falling accent; accents; accentuation; Croatian; speech production; attitudes; phonetics)
Sažetak
Prihvatljivost silaznih naglasaka na nepočetnim slogovima u riječima, koje opće naglasno pravilo u standardnome hrvatskome ne dopušta, ispitao sam na gramatčkim naglasnim preoblikama. Na uzorku od osamdesetak studenata fonetike promatrao sam govornu produkciju i vrijednosne sudove o slušanim inačicama naglašavanja u četirima paradigmama gdje se temeljni dugouzlazni metatonira u silazni, i to u paradigmi infinitiv – prezent (npr. pIÛ ; sati – pIßšem (pIßše#m)), nominativ jednine – genitiv množine (npr. ku@tak – ku^taka (ku^ta#ka#)), nominativ jednine – vokativ jednine (npr. stra@nac – stra^nče) i muški gram. parnjak – ženski gram. parnjak (stra@nac – stra^nka). Kad mjesto naglaska u osnovnome obliku riječi nije na prvome slogu, onda se metatonirani naglasak zatiče na nepočetnome slogu, gdje ga standardno pravilo ne dopušta (npr. ?sankcioniramo?, ?Amerikanaca?, ?Napolitanče?, ?poslodavka?). To mjesto tada pritišću dva suprostavljena pravila – 1. da se vjerno ostvari dubinska jezična paradigma i 2. da se poštuje ritmičko sintagmatsko pravilo o nedopuštanju silaznih naglaska na tome mjestu. Pokus je pokazao da kvalificirani autohtoni govornici općega hrvatskoga u aktivnome govoru i u ocjeni ponuđenih na slušanje inačica uvelike daju prednost vjernome govornom ostvarenju dugosilaznoga naglaska na nepočetnom slogu, čime se opravdano ustvrdilo da su klasični i opći prihvaćeni dva različita hrvatska idioma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
