Pregled bibliografske jedinice broj: 166957
Flora Vukove Gorice
Flora Vukove Gorice // Knjiga sažetaka 1. hrvatskog botaničkog simpozija s međunarodnim sudjelovanjem = Book of abstracts of the 1st Croatian Botanical Symposium with International Participation / Mitić, Božena ; Šoštarić Renata (ur.).
Zagreb: Hrvatsko Botaničko Društvo, 2004. str. 9-10 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 166957 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Flora Vukove Gorice
(The Flora of Vukova Gorica)
Autori
Alegro, Antun ; Marković, Ljerka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Knjiga sažetaka 1. hrvatskog botaničkog simpozija s međunarodnim sudjelovanjem = Book of abstracts of the 1st Croatian Botanical Symposium with International Participation
/ Mitić, Božena ; Šoštarić Renata - Zagreb : Hrvatsko Botaničko Društvo, 2004, 9-10
ISBN
953-99774-0-1
Skup
Hrvatski botanički simpozij s međunarodnim sudjelovanjem (1 ; 2004)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.2004. - 02.10.2004
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
geobotanika; flora; Hrvatska
(geobotany; flora; Croatia)
Sažetak
Vukova Gorica smještena je u zapadnom dijelu Karlovačke županije, na razmeđi središnje i gorske Hrvatske, uz granicu s Republikom Slovenijom. Istraživano područje omeđeno je rijekom Kupom na sjeveru i sjeverozapadu, riječkom i Lujzinskom cestom na jugu i jugoistoku, te prati obalu rijeke Kupe u duljini od 5 km. Širina područja je na svim dijelovima manja od 1 km, tako da ukupna površina iznosi 2, 5 km2. Obuhvaća sela Johi, Glavica, Vukova Gorica i Gornje Prilišće. Istraživano područje prema Koppenovoj klimatskoj razdiobi pripada u područje umjerene C klime, te se nalazi na "crti kontinentalnosti", tj. granici između kontinentalnog i maritimnog godišnjeg hoda padalina. Geološku podlogu čine jurski vapnenci, dolomiti jure i krede, te aluvijalni nanosi na dijelovima obale Kupe. Floristički je područje istraživano od 1996. do 2004. godine. Ukupno je pronađeno 530 svojti višeg bilja iz 96 porodica. Najzastupljenije porodice su Asteraceae s.l. (10, 8%), Poaceae (8, 4%), Fabaceae (6, 5%), Lamiaceae (5, 9%) i Rosaceae (4, 2%). U spektru životnih oblika prevladavaju hemikriptofiti (52, 3%), slijede geofiti i terofiti (s po 13, 5%), fanerofiti (11, 4%), hamefiti (4%), hidrofiti (1, 3%), a ostatak (4%) čine biljke s više mogućih načina preživljavanja. Fitogeografska analiza pokazala je da eurazijskom flornom elementu pripada 31, 86% svojti, biljke široke rasprostranjenosti čine 22, 3%, biljke europskog flornog elementa 12, 59%, biljke južnoeuropskog flornog elementa 11, 25%, a biljke cirkumholoarktičke rasprostranjenosti 8, 4%. Mediteranski florni element zastupljen je s 1, 53%, a ilirsko-balkanski sa svega 1, 15%. Na "Crvenom popisu ugroženih biljaka i životinja Hrvatske" nalaze se ukupno 22 vrste (VU 6, NT 9, DD 7). Velika floristička raznolikost istraživanog područja može se tumačiti specifičnim geografskim položajem, raznolikošću staništa (suhi, svježi i vlažni travnjaci, šikare, brdske šume bukve, šume hrasta kitnjaka i običnog graba, vlažna staništa i galerijske šume uz Kupu, poljoprivredne kulture i ruderalna staništa) i ekstenzivnim utjecajem čovjeka.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Biologija