Naslov
O nekim osobinama sakralne arhitekture u Lici nakon protjerivanja Turaka
(About some Characteristics of Sacred Architecture in Lika after the Banishment of the Turks)

Autori
Horvat, Zorislav

Izvornik
Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu (0582-673X) (2003), 30; 109-148

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni znanstveni rad, znanstveni

Ključne riječi
sakralna arhitektura; Lika; doba poslije Turaka
(Sacred architecture; Lika (County); Time after the Banishment of the Turks)

Sažetak
Situacija u Lici nakon protjerivanja Turaka 1689. god. nije mogla biti povoljna za građevinske djelatnosti. Obnova crkve katoličke u oslobođenom dijelu Hrvatske, u Lici, značilo je potpuni zaokret u oblikovanju, građevinskim programima i svakodnevnim potrebama. Osnivanje župa uslijedilo je već iduće godine u važnijim mjestima Like, u Novom, Budaku, Perušiću, Bilaju, Kosinju itd., no podizanje crkava iziskivalo je više napora. Prvo su sagrađene drvene crkve, dok su na nekoliko mjesta korištene džamije. Kakvi su to objekti bili, danas ne znamo gotovo ništa, jer je od džamija ostalo malo, gotovo ništa. Džamija u Perušiću bila je pregrađena srednjovjekovna crkva katolička, te joj je na kraju vraćena njena prvotna funkcija. Ove crkve, nastajale oko 1700. god. većinom nisu dugo trajale, te su prema kraju 18. st. zamijenjene novima, zidanima. Nekoliko je crkava iz doba oko 1700. ipak ostalo (Kosinj, Gornji i Donji, Kosinjski Bukovac, Mašaluk) te analiza pokazuje da su građene na temeljima srednjovjekovnih crkava, da su preuzimane i neke pojedinosti srednjovjekovne arhitekture (romanike i gotike!). Baroknih, suvremenih stilskih detalja vrlo je malo, jedva su primjetni, a osjeća ih se tek po načinu izvedbe npr. prozora i vratiju. Glavna pročelja kapela iz doba oko 1700. god. strukturom ponavljaju srednjovjekovno oblikovanje. na crkvama u Gornjem i Donjem Kosinju, u osi glavnoga pročelja uzdižu se vitki zvonici, koji svojim tlocrtom odgovaraju srednjovjekovnim u tom dijelu Hrvatske. Ponavljanje nekih srednjovjekovnih oblika arhitekture iz prošlosti očito je ugledanje u onda još sačuvane ruševine srednjovjekovnih crkava i korištenje njihovih pozicija u gradnji novih, postturskih i njihovih tlocrta. Građevinski majstori u bili bez potrebna znanja o onda suvremenom oblikovanju - baroku - te se snalaze kopiranjem staroga. Tek nakon 2-3 decenije i poboljšanja materijalne situacije, a i organizacijom Vojne krajine, dolazi do izražaja suvremeni način oblikovanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA