Pregled bibliografske jedinice broj: 166690
Sociološke perspektive genetskog neznanja
Sociološke perspektive genetskog neznanja // 2. lošinjski dani bioetike / Hrvoje Jurić (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, Hrvatsko bioetičko društvo, 2002. (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 166690 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sociološke perspektive genetskog neznanja
(Sociological Perspectives on Genetic Knowledge/Ignorance)
Autori
Rinčić, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
2. lošinjski dani bioetike
/ Hrvoje Jurić - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, Hrvatsko bioetičko društvo, 2002
Skup
2. lošinjski dani bietike/Simpozij: Bioetika i nova epoha
Mjesto i datum
Mali Lošinj, Hrvatska, 16.06.2003. - 18.06.2003
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
sociologija; genetska tehnologija; informacija; znanje
(sociology; gen-technology; information; knowledge)
Sažetak
Evidentno različite teorijsko-ideološke struje unutar sociologije znanja suglasne su oko činjenice da uzroke tumačenja i valoriziranja određenog znanja treba tražiti upravo u specifičnim društvenim situacijama. Pod utjecajem napretka znanosti i tehnike u iznalaženju novih saznanja raste važnost posjedovanja znanja ili određene informacije, kako u širem društvenom kontekstu, tako i osobnim međuljudskim interakcijama. Uz pretpostavku da znanje stvara moć, ipak se rijetko postavlja pitanje kriterija otkrivanja, odabira i primjene znanja, a moguća dilema znati ili ne? gotovo se čini suvušnom. Je li uistinu baš tako? U pokušaju odgovora na ovo pitanje, važno je istaknuti da primjena suvremene znanosti u potpunosti prelazi tradicionalno uvriježene granice djelovanja, otvarajući time mjesto potpuno novim mogućnostima, pravima, ali i odgovornostima. Ulazeći u samu osnovu ljudskog bića, područje genetske tehnologije znakovit je primjer potencijalnih dobrobiti, ali i opasnosti primjene postojećeg znanja. Prevladavajući model djelovanja uvažava pravo pojedinca na poznavanje osobne genetske informacije. Poštivanje izbora pojedinca i ostvarivenje ljudskih prava trebalo bi predstavljati temeljne ciljeve bilo kakvog odlučivanja ili mogućih rješenje, kako privremenih tako i onih trajnijih. Stoga ćemo se u ovom radu zapitatai ne samo smijemo li imati pravo na genetsko znanje, nego jednako tako, smijemo li ne znati, odnosno imamo li pravo na genetsko neznanje?
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Sociologija
