ࡱ> b5@ objbj22 .XXvZvRL}}}$R,d]y}]]]J]+pF @xc<0׼</Rx2d};$ R}}}vvdBF> vvFIMA NEKA TAJNA (?) VEZA: JEZIK- ITANJE- PISANJE Mirjana Vancaa Jasmina Ivaac Odsjek za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu Zagreb E-mail:  HYPERLINK "mailto:lencek@erf.hr" lencek@erf.hr  HYPERLINK "mailto:jivsac@erf.hr" jivsac@erf.hr 1. UVOD 1.1. Pred ita ke vjeatine U enje itanja je slo~eni proces koji zapo inje mnogo prije negoli formalna poduka itanja (Arnold i sur., 1994). Predakolska djeca moraju usvojiti brojna znanja i vjeatine koje su povezane s kasnijim razvojem itanja i akademskim uspjehom. Interes za predvjeatine ne proizlazi samo iz potrebe za dobrim napretkom u itanju, ve i zbog potrebe ranoga otkrivanja teakoa koje mogu dovesti do pravih problema u usvajanju itanja odnosno koje su pretpokazatelji disleksije. Termini pred ita ke vjeatine i spremnost za itanje javljaju se prvi puta dvadesetih godina ovoga stoljea i ve~u se uz razdoblje u kojemu se dijete priprema za usvajanje itanja. Odreenja ovih termina su razli ita i uklju uju brojne aktivnosti i to na razli itim razinama (Ellis, 1993; Leu i Kinzer, 1987). Razlike (ali i prepokrivanja) vjeatina koje autori definiraju kao pred ita ke proizlaze iz: slo~enosti procesa itanja i vjeatina koje itanje sadr~i. itanje se definira kao: perceptivni proces; vjeatina ili proces dekodiranja; kognitivna aktivnost; jezi ni proces usmjeren ka zna enju; set nezavisnih vjeatina i ponaaanja koja se u e i koriste zasebno; razvojni proces u enja, mialjenja i informacijske obrade; izdvajanje zna enja iz teksta; rekonstruiranje zna enja iz jezika predstavljenoga grafi kim simbolima (prema Smith, 1981). kulturoloakih razlika vezanih uz zahtjeve pisma, dob akolovanja i druge posebnosti;  trendova istra~ivanja. Definiranje predvjeatina omoguava razvoj i odabir strategija i postupaka za u enje itanja a time i prevenciju problema iji su razlozi vezani uz metode poduke. 1.2. Zna aj jezika za usvajanje itanja i pisanja Veza jezika i itanja je enigmatska, dinami na i va~na teoretski i edukacijski. Dobro je znano da je itanje bitno odreeno opim jezi nim sposobnostima (Catts, 1995; Wolf i sur., 2002; De Cara i Goswami, 2003).). itanje zapravo jest jezik. Jezi na dihotomija uklju uje vizualni verbalni jezi ni sustav i auditivni verbalni jezi ni sustav. Auditivni verbalni jezik kao primarni komunikacijski sustav uklju uje sluaanje (input poruke) i govor (autput poruke). Vizualni verbalni jezik, kao sekundarni sustav, uklju uje itanje (input) i pisanje (autput). Oba jezi na sustava se preklapaju i to kroz sluaanje i itanje kao receptivni jezik te govor i pisanje kao ekspresivni jezik (Wallach i Goldsmith, 1977). Djeca doista ovladaju jezi no-govornim sustavom znatno prije negoli usvajaju itanje, te svoje znanje o ovom sustavu koriste kada u e itati (Forman i Siegel, 1986) i u znatnoj se mjeri oslanjaju na njega (Heilman, Blair i Rupley, 1986). Stoga Catts (1995) smatra da nedostaci u jezi no-govornome razvoju mogu imati za posljedicu teakoe itanja. Ipak, nemaju sva djeca s teakoama itanja u svojoj povijesti jezi na odstupanja. S druge strane, jezi no zrelija djeca i govorno napredna ne po inju uvijek itati ranije negoli ostala djeca, niti su nu~no uspjeanija u itanju (Crain-Thoreson i Dale, 1992). Ispreplitanje procesa jezi ne realizacije - govora, itanja i pisanja nije jednozna no. Isto tako nisu istovremeno svi aspekti jezika u svim stupnjevima usvojenosti, niti sve njihove kombinacije, jednako va~ne za usvajanje itanja (Sawyer, 1992; Tunmer i Bowey, 1984; Fernandez-Fein i Baker, 1997, Wolf i sur., 2002) odnosno za automatizirano itanje. Na osnovi hipoteze hijerarhijske i vremenske povezanosti raznih aspekata jezika i itanja oblikovan je teoretski model koji razlu uje udjele razli itih jezi nih sastavnica za rane mjere postignua u itanju i za kasnije itanje (Sawyer, 1992). Podaci za potvrivanje ovoga modela su longitudinalno prikupljani kroz pet godina, i to od ulaska djeteta u vrti do kraja treega razreda osnovne akole. Pokazalo se da prepoznavanje rije i na kraju predakolskoga perioda, zatim re eni na segmentacija i fonemska segmentacija direktno utje u na po etno itanje u akolskome periodu, dok je indirektan utjecaj ranih jezi nih sposobnosti i prepoznavanja slova i brojeva na po etno itanje. Kasniji uspjeh u itanju (u drugom i treem razredu) definiraju vjeatina po etnoga itanja i sposobnost rjeaavanja problema (uspjeh na testu kognitivnih sposobnosti; verbalna i neverbalna inteligencija), a indirektno djeluju mjere koje su odrednice po etnoga itanja. Iz navedenoga proizlazi i daljnji uspjeh u itanju koji onda utje e na znanje rje nika. Ovim podacima pridru~uju se i rezultati Badian (1995) prema kojima se uloge i oblici pred ita kih vjeatina mijenjaju kako dijete sve viae ovladava itanjem. Autorica je pratila skupinu djece od predakolskoga razdoblja do aestoga razreda osnovne akole; pokazalo se da je prepoznavanje slova dobar pretpokazatelj uspjeanosti itanja za svaki od razreda, dok uspjeh u ortografskim zadacima doprinosi razumijevanju pro itanoga u viaim razredima. Rezultati istra~ivanja pokazali su ispravnost modela hijerarhijske povezanosti ranih jezi nih sposobnosti (u smislu preduvjeta) i itanja. Dakle, razli ite vrste jezi nih sposobnosti podupiru razli ite vrste itanja, a znanje jezika i itanja zajedno bitno utje e na akademski uspjeh (Butler i sur., 1985; Scarborough, 1989). 1.2. Zna aj fonoloake obrade za itanje Veza fonoloake obrade i itanja znatno je viae istra~ena od veze ostalih oblika jezi ne obrade i itanja, posebno sa stanoviata njene prediktivne vrijednosti za itanje (Stackhouse i Wells, 1997; Wolf i sur., 2002, Edwards i sur. 2003). Fonoloaka svjesnost predstavlja pri tome jedan od vidova fonoloake obrade na kojemu se zasniva i teorija fonoloakoga nedostatka kao jedne od etioloakih postavki za razjaanjenje disleksije. Yopp i Yopp (2000) opisuju fonoloaku svjesnost kao osjetljivost na bilo koji segment glasovnih struktura. Odnosi se na sposobnosti domialjanja i prepoznavanja rije i koje se rimuju, pobrojavanja slogova, odjeljivanja po etka rije i od njezina kraja, te prepoznavanja pojedinih fonema unutar rije i. Razli ite definicije proizlaze i iz stajaliata da fenomen fonoloake svjesnosti ne podlije~e  sve ili niata principu razvoja, ve da taj razvoj ide postupno (Treiman, 1991, De Cara i Goswami, 2003) - od svjesnosti o "veim" jedinicama (slogovi, onset, rima) prema svjesnosti o "manjim" jedinicama (fonemi) u pojedinome dijelu rije i. Opisani razvojni slijed odnosi se na one razine fonoloakoga znanja koje su dostupne izravnoj provjeri. De Cara i Goswami (2003) navode da je opisani razvojni slijed jezi no univerzalan, barem ato se ti e dosadaanjih istra~ivanja. Pravila na elno vrijede i u hrvatskome jeziku (Paai ek, 1988) premda su u nas samo djelomice istra~ivana (Grbi, 1998). Niz je nestandardiziranih zadataka koji se koriste za procjenu ove sposobnosti, a koji uklju uju: prepoznavanje rime, pobrojavanje slogova, odvajanje slogova, prepoznavanje dijelova rije i - slogova i skupina glasova, nabrajanje rije i koje imaju isti po etni glas, izdvajanje po etnoga glasa, pobrojavanje glasova u rije i, glasovnu analizu i sintezu, baratanje glasovima kroz izostavljanje, premjeatanje, ili zamjenjivanje (Fernandez-Fein i Baker, 1997, Yopp i Yopp, 2000). Raznovrsnost mjera mo~e upuivati da fonoloaka svjesnost nije jedinstvena sposobnost ve da se radi o nizu vjeatina. Razmatrajui hijerarhijsko shvaanje veze jezika i itanja te teorije fonoloakoga nedostatka i istra~ivanja o zna aju fonoloake obrade za itanje oblikovali smo istra~ivanje u kojemu smo nastojali utvrditi povezanost jezi noga razvoja i usvajanja itanja s osvrtom na pojedine aspekte jezika i zahtjeve materijala za itanje uz opis posebnosti koje donosi hrvatski jezik i hrvatska latinica. U ovome radu prikazat emo dio istra~ivanja koji se odnosi na povezanost fonoloakoga razvoja u periodu prije usvajanja itanja i po etnoga itanja. 2. CILJ ISTRA}IVANJA I SVRHA Prema pretpostavci o presudnoj ulozi fonemske svjesnosti (kao dijela fonoloake obrade) za usvajanje itanja i pisanja i iskustvima razli itih stru njaka koji se bave itanjem i pisanjem (u itelja, nastavnika, pedagoga, logopeda) nastojali smo ustanoviti vezu fonemske svjesnosti u predakolskome periodu i rezultata po etnoga itanja. Posebno emo se osvrnuti na osobitosti fonemske svjesnosti u hrvatskome jeziku i razli itu vrijednost pojedinih zadataka kojima se ona ispituje u odnosu na itanje. Svrha je ovoga ispitivanja potvrditi je li svjesnost odnosno neosvjeatenost fonema i u kojemu obliku u periodu pred polazak djeteta u akolu, a obzirom na naae fonetsko pismo, vezana za uspjeh u po etnome itanju odnosno za ukazivanje na mogue nastajanje teakoa itanja i pisanja i prepoznavanje djece s disleksijom. 3. METODE RADA 3.1. Uzorak ispitanika U prvome ispitivanju obuhvaeno je 289-ero djece polaznika najstarijih vrtikih grupa, kronoloake dobi 5 godina i 11 mjeseci do 6 godina i 7 mjeseci. Sva su djeca ispitana zadacima fonemske svjesnosti konstruiranima za potrebe ovoga istra~ivanja. Prema postignutim rezultatima za praenje su izdvojena djeca podijeljena u dvije grupe: A skupinu s razvijenom fonemskom svjesnosti (2 standardne devijacije iznad postignutoga prosjeka) i skupinu B ija je fonemska svjesnost nedostatna (2 standardne devijacije ispod prosjeka) a koja su smatrana rizi nima za nastanak problema u itanju i pisanju. Ukupno je praeno 30-ero djece u svakoj skupini. 16 je djevoj ica i 14 dje aka. Sva su djeca prosje nih intelektualnih sposobnosti i u drugoj su vremenskoj to ci ispitivanja pohaala prvi razred redovnih osnovnih akola. 3.2. Mjerni instrumenti i varijable istra~ivanja Zadaci ispitivanja oblikovani su za provjeru kompetencija u fonoloakome aspektu jezika i obuhvaali su: izdvajanje prvoga i zadnjega glasa, glasovnu analizu i sintezu, te baratanje glasovima. Svaka skupina zadataka sadr~i po 12 rije i koje rastu po du~ini i te~ini (obzirom na broj glasova, slogova, konsonantskih skupina, poznatost). U drugoj vremenskoj to ci provjerena je vjeatina itanja i to listom logatoma za ispitivanje dekodiranja (20 logatoma, od jednoslo~nih do viaeslo~nih) i Jednominutnim ispitom glasnoga itanja (Furlan, 1965). Varijable istra~ivanja odreene su operacionalisti ki, preko mjernih instrumenata: Varijable fonoloakoga aspekta jezika ispitane su u prvoj vremenskoj to ci, a varijable itanja u drugoj vremenskoj to ci. VARIJABLE KOJE SE ODNOSE NA FONOLO`KI ASPEKT JEZIKA Glasovna sinteza LGS Glasovna analiza LGA Prepoznavanje prvoga glasa u rije i LPRG Prepoznavanje zadnjega glasa u rije i LZAG Brisanje prvoga glasa u rije i LBRPG Brisanje zadnjega glasa u rije i LBRZG VARIJABLE ITANJA Vrijeme itanja liste logatoma CLOG Greake pri itanju liste logatoma CLOGG To no pro itane rije i (Furlanov ispit itanja) CFUR 4. REZULTATI I RASPRAVA 4.1. Rezultati zadataka fonemske svjesnosti Razlike u zadacima fonemske svjesnosti poslu~ile su kao osnova utvrivanja pripadnosti pojedinoga ispitanika jednom od uzoraka te je ve iz toga jasno da na tim zadacima postoje razlike ispitanika dviju skupina, a koje su statisti ki potvrene analizom varijance (TABLICA 1). Tablica 1: OSNOVNI STATISTICI I REZULTATI ANALIZE VARIJANCE ZA VARIJABLE FONEMSKE SVJESNOSTI U ISPITANE DJECE VARGRUPAXSDMINMAXKSAVVR PFPROBLGSA B2.30 10.232.18 1.810 57 121.20.11234.33.0000LGAA B1.87 10.732.47 1.640 68 121.47.03267.87.0000LPRGA B10.07 11.903.16 0.300 1112 122.69.009.99.0025LZAGA B4.57 11.904.77 .250 1112 122.39.0071.40.0000LBRPGA B.83 10.832.18 2.290 211 122.01.00299.65.0000LBRZGA B.83 10.971.67 1.560 76 121.79.00591.10.0000 Budui da nas prvenstveno zanimaju rezultati djece s nedostatnom fonemskom svjesnosti, kao one djece koju smatramo rizi nima za nastanak teakoa u usvajanju itanja, najprije emo raa laniti podatke te skupine ispitanika. ini se da poredak prosje nih to nih odgovora u djece s loaom fonemskom svjesnosti mo~e ukazivati na izvjesnu vrstu razvojne linije svjesnosti, odnosno kontinuuma slo~enoga procesa osvjeatavanja fonema u ove djece i razli ite relativne te~ine skupina zadataka. Prikaz 1: Prosje ne vrijednosti postignute na zadacima fonemske svjesnosti za skupinu ispitanika s nedostatnom fonemskom svjesnosti  EMBED MSGraph.Chart.5 \s  Prema prosje nim postignutim vrijednostima, slijed te~ina zadataka u skupini s loaom fonemskom svjesnosti je: (1) izdvajanje prvoga glasa u rije i, varijabla LPRG; (2) izdvajanje zadnjega glasa u rije i, varijabla LZAG; (3) glasovna sinteza, varijabla LGS; (4) glasovna analiza, varijabla LGA; (5) brisanje prvoga fonema, varijabla LBRPG; (6) brisanje zadnjega fonema, varijabla LBRZG. Prvi pojavni oblik svjesnosti fonema je sposobnost prepoznavanja prvoga glasa u rije i, a ato je za djecu s loaom fonemskom svjesnost bio i najlakai zadatak. Premda postoji statisti ki zna ajna razlika u uspjehu skupina, varijabla prepoznavanja prvoga glasa (LPRG) je jedina varijabla fonemske svjesnosti na kojoj su rezultati skupina relativno pribli~eni (prosje ne vrijednosti 10.07 za loaiju skupinu i 11.90 za kontrolnu skupinu). Djeca najlakae osvjeatavaju prvi glas u rije i jer je akusti ki lako opa~ljiv i ima istaknuto mjesto koje olakaava njegovo zapamivanje (Van den Bos i Kingma, 1989; Treiman, 1991). Osim realno perceptivno lakaega zahvaanja prvoga fonema i imbenici poticanja njegova uo avanja kao ato je koli ina igara i vje~bi u sklopu vrtikih programa, te  uvje~bavanja u dnevnim situacijama bez posebnih namjera za vje~bom, zasigurno utje u na bolju osvjeatenost prvoga glasa u odnosu na ostale glasove. Zadnji se glas u rije i slabije identificira od prvoga glasa premda je njegova pozicija takoer perceptivno izdvojena (Van den Bos i Kingma, 1989; Krech i Crutchfield, 1969) i lakae ga je izdvojiti nego glasove u medijalnoj poziciji. U ranijem periodu dje jega razvoja mo~e se kroz zadatke prepoznavanja ili produkcije rime djelovati na sposobnost uo avanja zadnjega glasa ako je zadnji glas nosilac rime (Walton, 1995), a ime se stvara osnova za njegovo izdvajanje i prepoznavanje u smislu zasebne jedinice. Mogue je da razlike izdvajanja prvoga i zadnjega glasa proizlaze iz kvalitativno druga ijega na ina obrade prema kojemu se upravo prvi pristigli elementi obrauju lakae negoli oni kasniji, a ato se ve~e uz pretpostavke o razlikama raspona pamenja auditivnih sekvenci. S druge strane, nejednake prilike za uvje~bavanje (viae se isti e prvi negoli posljednji glas) i koli ina stvarnih vje~bi koje se provode u vrtiima mogu uvjetovati razlike. Nalaze o boljim rezultatima svjesnosti fonema s po etka, i kraja rije i u odnosu na ostale pozicije dobili su i Treiman, Berch i Weatherston (1993) kao i Stage i Wagner (1992) u istra~ivanju uloge pozicije glasa na rezultate osvjeatenosti istoga glasa. Obzirom na nalaze nekih stranih istra~ivanja (Stahl i Murray, 1994; Wagner i sur. 1997) i onih provedenih u nas (Len ek, 1994; Grbi, 1998; ade~-Peri, 1998) o ekivano je da glasovna analiza bude bolje usvojena negoli glasovna sinteza. Pretpostavka je da je obrada pri glasovnoj analizi manje zahtjevna jer je ishodiana to ka za rjeaavanje zadataka izgovorena rije  koja je (uglavnom) dio mentalnoga leksikona, pa se kree od sadr~ajno poznatoga, ali i fonemski poznatoga u smislu cjeline prema sadr~ajno istom, fonemski druga ijem. Sinteza kree od sadr~ajno nepoznatoga i fonemski nepoznatoga i necjelovitoga te tra~i objedinjavanje komponenti u smislenu fonemsku cjelinu koja aktivira mentalnu reprezentaciju. Suprotno o ekivanjima, dobiveni rezultati ukazuju da je glasovna sinteza za djecu s loaijom fonemskom svjesnosti lakaa negoli glasovna analiza, no valja napomenuti da ova djeca rjeaavaju samo neke zadatke, a ato je vidljivo iz vrlo niskih prosje nih vrijednosti za obje varijable. Viae prosje ne vrijednosti postignute za zadatke sinteze negoli analize mogu biti uvjetovane teakoama  razbijanja rije i kao jedinstvene auditivne cjeline na nove, auditivno druga ije koncepte i udaljavanje od jezi ne strukture koja je poznata, prema onome ato je strukturno novo, jezi no nerazumljivo i nenau eno. U takvoj interpretaciji kretanje od usvojenoga, auditivno stabilnoga sustava poznatoga kao rije , ote~ava analizu na nove dijelove. S druge strane nepoznato, u smislu niza auditivno novih podra~aja, biva lakae usvojeno jer rezultira prepoznavanjem jedinstvene cjeline kojom dijete ve barata (a prepoznavanje je lakae negoli novo strukturiranje). Razlozi boljega uspjeha na zadacima sinteze mogu u nekim slu ajevima biti vezani uz uspjeano pogaanje (O Connor, Jenkins i Slocum ,1995). Zadaci brisanja prvoga i zadnjega glasa pokazali su se najte~ima za ispitanike s loaom fonemskom svjesnosti (prosje ne dobivene vrijednosti za varijable LBRPG i LBRZG su jednake i iznose .83), premda smo, prema nalazima Stahl i Murray (1994), smatrali da e oni biti lakai negoli zadaci glasovne analize i sinteze. Broj to nih odgovora skupine s loaom fonemskom svjesnosti je tako malen da se ta rjeaenja ne mogu smatrati znanjem ili fonemskom svjesnosti na tra~enoj razini ve se mo~e govoriti o sporadi nim slu ajevima prepoznavanja i pogaanja tra~enih odgovora. Djeca su uglavnom najprije pokuaala analizirati zadanu rije  kako bi odgovorila koja rije  ostaje ako se obriae ili makne prvi glas. Time su se zapravo usmjerila na operaciju raa lambe kojom su, prema prethodnim podacima, samo djelomi no ovladala. Zadaci brisanja prvoga i posljednjega glasa uklju uju, osim prepoznavanja fonema kao zasebnih jedinica, u znatnoj mjeri procese obrade unutar radne memorije. Aktiviranjem fonoloake petlje radne memorije zadr~ava se slijed fonema u rije i i ostvaruje operacija brisanja prvoga fonema. Nakon izvraene obrade,  ostatak rije i se priziva i njegov je oblik po fonemskoj strukturi nova jedinica, druga ijega leksi koga sadr~aja. Ograni eni kapacitet ili neu inkovita obrada unutar fonoloake petlje takoer mogu rezultirati neuspjeanim pokuaajima rjeaavanja zadataka brisanja prvoga ili zadnjega fonema. Skupina ispitanika s dobrom fonemskom svjesnosti posti~e ujedna ene rezultate na svim zadacima fonemske svjesnosti (aritmeti ke sredine variraju od vrijednosti 10. 23 do 11.93), te se zapravo prema postignutim prosje nim vrijednostima ne mo~e govoriti o relativnim te~inama zadataka u pravom smislu tih rije i. Prikaz 2.: Prosje ne vrijednosti postignute na zadacima fonemske svjesnosti za skupinu ispitanika s dobrom fonemskom svjesnosti  EMBED MSGraph.Chart.5 \s  Poredak prosje nih postignutih vrijednosti je neato druga iji od poretka dobivenog kod djece s loaom fonemskom svjesnosti jer su djeca kontrolne skupine rjeaavala zadatke brisanja prvoga i zadnjega glasa bolje negoli zadatke glasovne analize i sinteze. Strategija kojom su se pritom slu~ili nije uklju ivala cjelovitu raa lambu rije i ve odjeljivanje prvoga, odnosno zadnjega glasa spram ostatka rije i kao cjeline, a ato je u inkovitiji na in rjeaavanja koji se vjerojatno zasniva na temeljnim oblicima fonoloake svjesnosti (prepoznavanju rime, odnosno onseta i coda). Premda su ova djeca tek neato bolje rjeaavala zadatke glasovne analize od glasovne sinteze te su razlike postignutih prosje nih vrijednosti minimalne, mogue je postaviti pitanje o eventualnim potpuno druga ijim strategijama ovladavanja fonemskom svjesnoau kod djece koja su uspjeana u odnosu na djecu koja to nisu. Iz toga se postavlja pitanje fonoloake/jezi ne jedinstvenosti uzorka, odnosno jesu li kvantitativne razlike i pretpostavljene kvalitativno druga ije strategije rjeaavanja pokazatelji postojanja druga ijih fonoloakih/jezi nih profila djece. Ako je tome tako, u djece s niskim postignuem procesi ne podlije~u poznatim zakonitostima ili spoznajama o fonemskoj svjesnosti. No, kako su razlike uspjeanosti na svim zadacima u djece koja su ovladala ovom vjeatinom male, vjerojatnije je da dosegom odreene razine fonemska svjesnost postaje stabilni konstrukt koji generira odgovore na razli itim razinama i omoguava da se osvijeateni pojam fonema koristi na razli ite nab d * , . H J R X b n | JZL\^df|ۼۼvjvjvvvvh]LDht6mHsHh]LDhtmHsHhy4mHsHh]LDhmfmHsHh]LDhKvmHsHh]LDh\amHsH#jh]LDhUmHsHh]LDh0JmHsH#jh]LDhUmHsHjh]LDhUmHsHh]LDh$k{mHsHh]LDhmHsH&`b D R L N P R b | Jp!!!!!!!!!!!!!!!!!{ !{ !{ !{ !!$ & Fdh5$7$8$9DH$a$gd\a $dha$gdt $dha$gd\a$dh`a$gd$k{o|D\ v&8 H #:$~$$$$$$$8%:%~%%%%%%"&L&j&n&r&&'ԾԜԆ{ԆԆ{ԆԆԆ{{h]LDhL}mHsHh]LDhmHsHhLvh$k{mHsHhLvhLvmHsHhLvhLvB*mHphsHhkSmHsHhkSh$k{mHsHh]LDhKvmHsHh]LDh$k{mHsHh]LDh\amHsHh]LDhtmHsHhLvhtmHsH0x&!$'002224!!!!!!!{ !!!"!"!$4!!O !!!{ $dh`a$gdLvgdLv $dha$gdLv$dh`a$gd$k{ $dha$gdrb $dha$gd$k{ $dha$gd\a$ & Fdh5$7$8$9DH$a$gd\a''''',0021B111222P4444465Z6*7<7B7F7778l99 :߽ߵ~r~c~c~c~cZhLv6mHsHhkShLvB*mHphsHhy4B*mHphsHhkShSB*mHphsHhkShLvB*mHphsHhkShLvmHsHhShLv5B*\phhLvmHsHh]LDh$k{6mHsHhLvh$k{mHsHhLvhLvmHsHh]LDh$k{mHsHh]LDhL}mHsHh]LDhmHsH4Z68< >BBEFF.G"KMMMMTTVTTVWXY!{ !O !"!{ !!!"!!!!!O !!!!E(!!!O !{ !$dh`a$gdy4 $dha$gd$k{ $dha$gdS $dha$gdLv`gdS :<:@:::R=??`A"BBBBBBBBBB(CCCC@EEEG,GXGGGHHlIIIIJJDJpJK׷{{sh#mHsHh]LDhQmHsHh]LDhmHsHh]LDhV mHsHhy4mHsHh >mHsHh]LDhL}mHsHh]LDhrbmHsHhLvB*mHphsHhLv6mHsHhLvmHsHhShLv6]mHsHhSmHsHhShLvmHsH)K K"KXKpKKKKK@LLLLL MM MRMMMMMMMMMMOOOR RRNTRTVTTTTUUVǼǼ߱zzzozכh]LDh[-mHsHh]LDhI`mHsHh]LDhvmHsHh]LDhmHsHh]LDh4mHsHh]LDh]mHsHh]LDh#mHsHh]LDh mHsHhmHsHhbmHsHh#mHsHh]LDhV mHsHh]LDhdmHsHh]LDhU7mHsH)V V4V8VTWVWW(XXXXXXXXYYYYYYY4ZZ[\\Z]]h^j^^^|_~_`````` a·ͫ͌͟vnvnvnvnvhxmHsHh]LDhmHsHh]LDhU7mHsHh]LDhdmHsHhy4mHsHh]LDhU7>*mHsHh]LDhQ>*mHsHh]LDhI`mHsHh]LDh[-mHsHh]LDhQmHsHhxmHsHh#mHsHh]LDh4mHsHh]LDh46mHsH)YZZ[4[f[[\d\\\Z]]]f^h^j^^^^"a$ab!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!O !! $v^va$gdqU $dha$gd $dha$gdx $dha$gd$k{$a$gdQ $dha$gdQ a"a$a8abCbub{b|bbbbbbbbbbbbbb%c)c/c5c6cb?b!!!v:<v:hv:v:0v:v::v:iv:hv:u:v:<v:hv:v:0v:v::v:iv:hv:u:Ff[$"$If^"`a$gdTm-Ff $$Ifa$gdTm-gdqU$a$gdqU?bCbEbGbLbRbWb\b^b`bbbebjbnbub{b|bbbbbbbbbbbv:<v:<v:hv:hv:v:v:0v:0v:v:v:2v:0v:iv:hv:tv:<v:<v:hv:hv:v:v:0v:0v:v:Ff $$Ifa$gdTm- $IfgdTm-bbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbccv:2v:0v:iv:hv:tv:<v:<v:hv:hv:v:v:0v:0v:v:v:2v:0v:iv:hv:tv:<v:<v:hv:Ff $IfgdTm-Ff/ $$Ifa$gdTm-c cccccc c%c)c/c5c6cc@cDcJcOcTcVcXc[c^cccgcnchv:v:v:0v:0v:v:v:2v:0v:iv:hv:tv:<v:<v:hv:hv:v:v:0v:0v:v:v:2v:0v:iv: $IfgdTm-Ffy $$Ifa$gdTm-nctcuc{c}ccccccccccccccccccccchv:tv:<v:<v:hv:hv:v:v:0v:0v:v:v:2v:0v:iv:hv:t!!!!!! $dha$gdgdqUFf $IfgdTm-Ff $$Ifa$gdTm-cegghhiilofs>ujwz|x܉dX !{ !O !!!!)!!"!!!{ !O !!{ !q$!O ! !!!!{ ! !!O  $dha$gdTm- $dha$gdX $dha$gd$dh`a$gdhh iiiii0i6j8jhjjllJmmnnopHppppqqrRrTrrrfsss"tXthuju(v*v|vvjwtww,xlxxRyTyzzzTzjzz {r{d}f}h}Ͼ嶮嶮妞hXmHsHh/GmHsHhmmHsHhxmHsH jV; h]LDhUmHsH*jV; h]LDhUVmHnHsHuh]LDhmHsHjh]LDhUmHsHJVXZ\^BFN,v: v:v:t!!!!{ !!!q$!E(!!{ !!O !{ !" $dha$gdYK$dh`a$gdYK$dh`a$gd"T$$dh`a$gd5 $dha$gd"T$ $dha$gdQFf/ $$Ifa$gd k3J*rF^` \^`.ZBT&2:fhNB(@B|Ĺıh5mHsHh#h#mHsHh#h"T$mHsHh#mHsHh,|Fh"T$mHsHh,|Fh,|FmHsHh\h"T$mHsHh,|FmHsHA^^`d >L.nf,XFRx$*,:^`*xJV,.8<BtȽȽȽh5h5mHsHh5h"T$mHsHh5hf0mHsHh5mHsHh fSmHsHhYKmHsHh#h"T$mHsHh#mHsHh#h"T$;mHsH<,*  RT02!!!!!!!!"!E(!!!!!! $dha$gd$k{D$ & F99dh>TTf]9^9a$gd"T$$dh`a$gd"T$ $dha$gd= $dha$gd"T$*,htHV < ^ d     R    X n t    2  R     XLr۹۹۹ۦh!mHsHh=h=mHsHh=h"T$mHsHh=mHsHh5mHsHh5hf0CJmHsHh5h"T$CJmHsHh5h"T$mHsHh5hf0mHsHh5h"T$;CJmHsH:>@:PRT,2z&02NP,..02 &*,(,ĿȫȫȫȫȫȫȠh]LDhQmHsHhnmHsH hQ5 hK5CJ hK5hKhKmHsHhLmHsHh!nmHsHh=h"T$EHmHsHh=mHsHh=h"T$mHsH?!!${^^z^M$kd1$$Ifl    \;7j SR0    4 la $$Ifa$gddz $IfgddzgdK   .:{z^${zkdt2$$Ifl    \;7j SR0    4 la $Ifgddz:<FP\dg^$^{^^z $Ifgddzkd73$$Ifl    \;7j SR0    4 ladfpzg^$^{^^z $Ifgddzkd3$$Ifl    \;7j SR0    4 lag^$^{^^z $Ifgddzkd4$$Ifl    \;7j SR0    4 lag^$^{^^z $Ifgddzkd5$$Ifl    \;7j SR0    4 la""gb!Y!Y!Y!N!N!"N! $dha$gd$k{^gdKgdKkdC6$$Ifl    \;7j SR0    4 la F    &!F!\!^!r!!""^"j"n"r""""">$R$$$$$$$$ %*%4%%X&&&v'x'z'z((($)6)**+&+b+++H,L,N,ŽͽŽŵŵŵŵŎh]LDh!mHsHhWMmHsHhQhQ6mHsHhQmHsHhmHsHh!mHsHhdWmHsHhmHsHh]LDhQmHsHhdzmHsHhkSmHsHhKmHsHh!mHsH8""N,f-./03333355|7~799N:P:;;!!'8!!!{ !!"!!!!!!!!!!!!!! $ & Fa$gdu; $ & Fa$gd $ & Fa$gd *$ & F^`a$gd$a$gd * $dha$gd$k{N,/ 0"000t00000*2223333;;<<= >&>(>*>B????@@AB$B&B(BDDFFGG8MBMNNXN^^^ĹIJĹIJԮԐԌԌԌԌԈh8OmHsHh8OhWhr h h h 6]mHsHh mHsHh hhh6]mHsHhmHsHhh:~ahh/mHsHhimHsHhCmHsHh/XmHsHhWMmHsH1;<<(>*>???@@@&B(B*BbCdCDDhEjEF!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! $ & Fa$gdr $ & Fa$gd $a$gd $ & F^`a$gd $ & Fa$gd$a$gd $ & Fa$gdFFFGGHH(J*J,JKK4M6M8MLNNNOOQQQRRTRS!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!$ & F^`a$gd $ & Fa$gd $ & Fa$gdWSSSvUxUWxXzXdYfYhY,Z.Z0ZH[J[\\^^^^!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! $ & Fa$gd8O$a$gd8O $ & Fa$gd $ & Fa$gd{v$ & F^`a$gd^^&b*blllbnnnnnoooooooh]LDh'mHsHhmHsH hsh hshshs6]mHsHhsmHsHhshh@h h8Oh^^f_h_j_``` b"b$b&bJdLd4e6e|f~ffhhhiiJk!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!$ & F^`a$gd $ & Fa$gd $ & Fa$gd@JkLkllnnooooooooooooo!!!!!!!!!!!!!!!!!!$a$gd $ & Fa$gds$a$gds $ & Fa$gd$ & F^`a$gd,1h/ =!"#$% DyK lencek@erf.hryK *mailto:lencek@erf.hrDyK jivsac@erf.hryK *mailto:jivsac@erf.hr$$If!v h5n55@55555A5 @#vn#v#v@#v#v#v#v#vA#v @:V l Z0    5n55@55555A5 @/  / 4apZkdv$$Ifl     v8  n  @     A @  Z0    $$$$4 lapZ $$If!v h5n55@55555A5 @#vn#v#v@#v#v#v#v#vA#v @:V l Z0    5n55@55555A5 @/ 4apZkdM$$Ifl     v8  n@A@ Z0    $$$$4 lapZr$$If!v h5n55@5555 55 A5 @#vn#v#v@#v#v#v#v #v#v A#v @:V l  0    5n55@5555 55 A5 @/ 4ap /kd $$Ifl     v8  n@ A@  0    ((((4 lap r$$If!v h5n55@5555 55 A5 @#vn#v#v@#v#v#v#v #v#v A#v @:V l  0    5n55@5555 55 A5 @/ 4ap /kd$$Ifl     v8  n@ A@  0    ((((4 lap r$$If!v h5n55@5555 55 A5 @#vn#v#v@#v#v#v#v #v#v A#v @:V l  0    5n55@5555 55 A5 @/ 4ap /kd`$$Ifl     v8  n@ A@  0    ((((4 lap r$$If!v h5n55@5555 55 A5 @#vn#v#v@#v#v#v#v #v#v A#v @:V l  0    5n55@5555 55 A5 @/ 4ap /kd$$Ifl     v8  n@ A@  0    ((((4 lap r$$If!v h5n55@5555 55 A5 @#vn#v#v@#v#v#v#v #v#v A#v @:V l  0    5n55@5555 55 A5 @/ 4ap /kd$$Ifl     v8  n@ A@  0    ((((4 lap r$$If!v h5n55@5555 55 A5 @#vn#v#v@#v#v#v#v #v#v A#v @:V l  0    5n55@5555 55 A5 @/ 4ap /kdO$$Ifl     v8  n@ A@  0    ((((4 lap E$$If!v h5n555$5S5R5S55 5 #vn#v#v#v$#vS#vR#vS#v#v #v :V l0    5n555$5  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root EntrydRData 7WordDocument.ObjectPool O O_990110038 F O OOle PIC LBook  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~L/Y  #,##0\ "Kn";\-#,##0\ "Kn"!#,##0\ "Kn";[Red]\-#,##0\ "Kn""#,##0.00\ "Kn";\-#,##0.00\ "Kn"'$#,##0.00\ "Kn";[Red]\-#,##0.00\ "Kn"<*9_-* #,##0\ "Kn"_-;\-* #,##0\ "Kn"_-;_-* "-"\ "Kn"_-;_-@_-<)9_-* #,##0\ _K_n_-;\-* #,##0\ _K_n_-;_-* "-"\ _K_n_-;_-@_-D,A_-* #,##0.00\ "Kn"_-;\-* #,##0.00\ "Kn"_-;_-* "-"??\ "Kn"_-;_-@_-D+A_-* #,##0.00\ _K_n_-;\-* #,##0.00\ _K_n_-;_-* "-"??\ _K_n_-;_-@_-1@Arial1@Arial1@Arial=kl*  8R3&STU LGS LGA LPRG LZAG LBRPG LBRZG Xffffff@Q?p= #$@HzG@(\?(\?WY(##= Q 1 M >X4X@33Q XQQ3  i   4E43QQQE43QQQE4D FAY w3OY w3#!  43*#! !  43" :%Zd$%3O&Q43     4444  META  PRINT]CompObj cObjInfo/    '  "Arial -"System-'- -'- -'- - "-  $z9H- $99(HH9$HHH "-9H9H9H9tHtk9SHSI92H2(9H-$z9H "-$99(HH9$HHH "-9z99ooEEzz 2 ILGS 2 LGA 2 LPRG 2 LZAG2 LBRPG2 NLBRZG "-4- 4$\\NN\i- i$NNBBNN- N$\NBP\4- 4$i- i$xxN- N$x4- 4$1Hi- i$HHN- N$1HH114- 4$i- i$N- N$4- 4$33$$3i- i$$$$N- N$3$'34- 4$hhZZhi- i$ZZNNZN- N$hZN\h- "- "-9(996969696k9k6I9I6(9(6  2 .0 2 .2 2 .4 2 .6 2 d.8 2 B(10 2 !(129z99ooEEzz 2 ILGS 2 LGA 2 LPRG 2 LZAG2 LBRPG2 NLBRZG--'-- --'-- -'  '  '/    h'  "Arial-"System-'- h-'- h-'- X- "-  $- $|1$11 "-??!llO|11-$ "-$|1$11 "-RROO 2 LGS 2 LGA 2 $LPRG 2 LZAG2 kLBRPG2 LBRZG "-4- 4$/zi- i$zzN- N$/zz//4- 4$Ei- i$ooN- N$EoEE4- 4$kk>>ki- i$>>>N- N$k>Ek4- 4$i- i$N- N$4- 4$|i- i$kkN- N$|k||4- 4$hh|::hi- i$:::N- N$h|:B|h|- "- "- |!!OO|| 2 0 2 v2 2 4 2 6 2 ;8 2 u10 2 hu12RROO 2 LGS 2 LGA 2 $LPRG 2 LZAG2 kLBRPG2 LBRZG--'-- h--'-- h-' h '  ' FMicrosoft Graph 5.0GBiff5MSGraph.Chart.59qL0v_990110037F O OOle PIC  LBook "     # !$&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`acdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~  #,##0\ "Kn";\-#,##0\ "Kn"!#,##0\ "Kn";[Red]\-#,##0\ "Kn""#,##0.00\ "Kn";\-#,##0.00\ "Kn"'$#,##0.00\ "Kn";[Red]\-#,##0.00\ "Kn"<*9_-* #,##0\ "Kn"_-;\-* #,##0\ "Kn"_-;_-* "-"\ "Kn"_-;_-@_-<)9_-* #,##0\ _K_n_-;\-* #,##0\ _K_n_-;_-* "-"\ _K_n_-;_-@_-D,A_-* #,##0.00\ "Kn"_-;\-* #,##0.00\ "Kn"_-;_-* "-"??\ "Kn"_-;_-@_-D+A_-* #,##0.00\ _K_n_-;\-* #,##0.00\ _K_n_-;_-* "-"??\ _K_n_-;_-@_-18Arial18Arial18Arial=kG  8R3&STU LGS LGA LPRG LZAG LBRPG LBRZG X(\u$@(\u%@'@'@)\%@q= ף%@WY<(##= Q 1 M >X4@a33Q XQQ3     4E43QQQE43QQQE4D FA= 3O= 3#!  43*#! !  43" :,Gd$%3O&Q43     4444  0    *'  "Arial -"SystemMETA PRINTCompObj7cObjInfo9-'- *-'- *-'- &- "-  $4E- $44'EE4$EEE "-4E4E4E4}E}p4YEYL44E4'4E-$4E "-$44'EE4$EEE "-444kkHH 2 DLGS 2 |LGA 2 LPRG 2 LZAG2 LBRPG2 RLBRZG "-YGw- YGw$ZZ0IGIZ- $IIG=G=Ii- i$Z0IG=GN0Z0YGw- YGw$'>- $>t>ti- i$'>t>''YGw- YGw$)- $))i- i$))YGw- YGw$)- $))i- i$))YGw- YGw$77%&=&7- $&&==&i- i$7%&==+%7%YGw- YGw$oo#]:]o- $]]:Q:Q]i- i$o#]:Q:b#o#- "- "-4'441414141p4p1L4L1'4'1  2 )0 2 )2 2 )4 2 )6 2 i)8 2 E#10 2 #12444kkHH 2 DLGS 2 |LGA 2 LPRG 2 LZAG2 LBRPG2 RLBRZG--'-- *--'-- *-' * '  '0    '  "Arial-"System-'- -'- -'-       !"#$%&'()*+,-./01234568;<=>?@BCDEFGHIJ- "-  $..- $.{0.$00 "-.ppGa{00-$.. "-$.{0.$00 "-...9.E9E.9.9.X9X. 9 .9 2 ALGS 2 A{LGA 2 A!LPRG 2 ALZAG2 AwLBRPG2 A(LBRZG "-YGw- YGw$.- $...i- i$YGw- YGw$z.- $.bb..i- i$zbzzYGw- YGw$qq6::.q- $:.:.:.i- i$q6:J6q6YGw- YGw$""6."- $...i- i$"66"6YGw- YGw$t.- $.uu..i- i$tuttYGw- YGw$lNN.- $N.N&&.N.i- i$lN&]ll- "- "-. {..GGaa{{ 2 q0 2 q2 2 3q4 2 q6 2 Mq8 2 _10 2 g_12...9.E9E.9.9.X9X. 9 .9 2 ALGS 2 A{LGA 2 A!LPRG 2 ALZAG2 AwLBRPG2 A(LBRZG--'-- --'-- -'  '  ' FMicrosoft Graph 5.0GBiff5MSGraph.Chart.59qOh+'0p  , 8 DPX`hIMA NEKA TAJNA(MA VLASNIKLASLASNormalVLASNIK2ASMicrosoft Word 10.0@F#@༉@༉S5R5S55 5 4akd $$Ifl     v} F]> n$SRS0    ((((4 laE$$If!v h5n555$5S5R5S55 5 #vn#v#v#v$#vS#vR#vS#v#v #v :V l0    5n555$5S5R5S55 5 4akdM$$$Ifl     v} F]> n$SRS0    ((((4 laE$$If!v h5n555$5S5R5S55 5 #vn#v#v#v$#vS#vR#vS#v#v #v :V l0    5n555$5S5R5S55 5 4akd'$$Ifl     v} F]> n$SRS0    ((((4 laE$$If!v h5n555$5S5R5S55 5 #vn#v#v#v$#vS#vR#vS#v#v #v :V l0    5n555$5S5R5S55 5 4akd*$$Ifl     v} F]> n$SRS0    ((((4 laE$$If!v h5n555$5S5R5S55 5 #vn#v#v#v$#vS#vR#vS#v#v #v :V l0    5n555$5S5R5S55 5 4akdX.$$Ifl     v} F]> n$SRS0    ((((4 la$$If!vh55S55R#v#vS#v#vR:V l0    55S55R4a$$If!vh55S55R#v#vS#v#vR:V l0    55S55R4a$$If!vh55S55R#v#vS#v#vR:V l0    55S55R4a$$If!vh55S55R#v#vS#v#vR:V l0    55S55R4a$$If!vh55S55R#v#vS#v#vR:V l0    55S55R4a$$If!vh55S55R#v#vS#v#vR:V l0    55S55R4a$$If!vh55S55R#v#vS#v#vR:V l0    55S55R4a1Table%SummaryInformation(:DocumentSummaryInformation8AT$՜.+,D՜.+,H hp   ORGANIZACIJAeP\A IMA NEKA TAJNA( Title  8@ _PID_HLINKSA Xqmailto:jivsac@erf.hrLkmailto:lencek@erf.hr@@@ NormalCJ_HaJmH sH tH T@T Lv Heading 3$$dh@&a$5B*mHphsHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No List6U@6  Hyperlink >*B*ph^R@^ LvBody Text Indent 2$dh`a$ B*ph [{ Tx Tx W| W| s{ qw Tx W| ];T | W| F{ W|  Y~ mu| W| Tx Tx [{ [{ }N L).E2*;kD}IOkW-_hqwn˖}  N   01@Nc&'()1KL>%u B  UVo-XYZyz!""""*&+&\&'}((L)M))))) *2*[*\****3+4+5+M+z+{+,,-----------!-"-#-$-%-&-'-(-)-7-9->-?-C-E-G-L-R-W-\-^-`-b-e-j-n-u-{-|-----------------------------------.. ...... .%.)./.5.6.<.>.@.D.J.O.T.V.X.[.^.c.g.n.t.u.{.}...................../00#1$1C1D12|4l6X7n8+:*;=?A3B4BkDeEGGHH{I|I}IIIKNP|QRfRRTSUSTUUUUVVWRWkWlWmWnWrWxWzW}WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXXX X XXXX"X#X(X*X,X2X8X>XDXGXJXMXPXTXXX^XdXeXfXgXXYZ([]aa\bdefOhhhhii8i'kloo"r#rQrRrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrsss ssss!s's.s4s5s6s7s8s9suww"w{l||}1~wxAB/0̈́΄ ̆͆Άjkmn'(͊ΊϊSTUߌ9:;tuWXklmϒВђ]^”ÔĔlmnɖʖ˖̖ޗߗST^_()00000000000000000000 0 0 000000000000000(00V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V 0V 0V 0V 0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V`0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V 0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V0V 0V0V 0V 0V 0V 0V0V0V 0 V0V 0V 0 V 0V 0 V 0V 0 V 0V 0 V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V 0V0V0V 0 V 0V 0!V 0V 0V 0"V 0V 0V 0#V 0V 0V 0V 0$V 0V 0%V 0V 0&V 0V 0V 0'V 0V 0V 0(V 0V 0)V 0V 0*V0V 0+V0V 0,V000000000 00001@Nc&'()1KL>%u B  UVo-XYZyz!""""*&+&\&'}((L)M))))) *2*[*\****3+4+5+M+z+{+,,-----------!-"-#-$-%-&-'-(-)-7-9->-?-C-E-G-L-R-W-\-^-`-b-e-j-n-u-{-|-----------------------------------.. ...... .%.)./.5.6.<.>.@.D.J.O.T.V.X.[.^.c.g.n.t.u.{.}...................../00#1$1C1D12|4l6X7n8+:*;=?A3B4BkDeEGGHH{I|I}IIIKNP|QRfRRTSUSTUUUUVVWRWkWlWmWnWrWxWzW}WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXXX X XXXX"X#X(X*X,X2X8X>XDXGXJXMXPXTXXX^XdXeXfXgXXYZ([]aa\bdefOhhhhii8i'kloo"r#rQrRrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrsss ssss!s's.s4s5s6s7s8s9suww"w{l||}1~wxAB͆Άjkmn'(͊ΊϊSTUߌ9:;tuWXklmϒВђ]^lmnɖʖ˖̖ޗߗST^_00000000000000000000 0 0 000000000000000*00V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V 0V 0V 0V 0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V 0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V0V00V00V00V00V00V00V00V00V00V00V00V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0$V0 0V0 0,V0 0V0 0V0 0V0 0@V0 0V0 0HV0 0V0 0MV0 0V0 0WV0 0V0 0\V0 0V0 0V0 0qV0 0V0 0rV0 0V0 0tV0 0V0 0V0 0}V0L0V0@ 0V0L0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0 0V0@ 0V0L0V0O900|' :KV ahh}ޓJN,^oSVXZ[\^efgi4Yb?bbcncch6,:d";FS^JkoTWY]_`abcdhoU$$1?1A1}IIIXX::8@0(  B S  ?Dee7,l,l,l,l,l,l,l,l,l, l   , l,l,l,l,l ,!l"55ԀԀ&&II[[fsLjLj 119NJيΌΌ66NNXttwTT~~lLLڛڛ      !"#$%&(')*+,-.0/123456789:;<@=>?ABC<<ۀۀ,,QQdhhuΈΈ7<<ŊˊˊۊԌԌ<<TTcvyyZZrSS   !"#$%&(')*+,-.0/123456789:;<>?@=ABC9D*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8C*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName= *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType98*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsStateB?*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region(urn:schemas:contacts middlename DCDCDCDCD?D?DCDC8DDCDCDC8DC?DCDC8DDDCDCDC?DCDCDDDCDCDCDDCDCD D?9?HM6AIU"-89>FILRjwglV[cgb g y  e l o x    Q X Z _ b h w |  (.x~y+1@K)36;DHW^ *-148NS |-9!!""?#G#''( (((****++44 5 555!5(55546@6666677778 8:::::::::: ;;X;];`;f;n;t;;;;;;;;;BBB B#B)BCCCCKKKKRRTTTTTTTTTTTTTT U'UVVAWBWuX}X-Y5YYY/]5]9_A_C_H_K_S_bb7c@cCcIcccdddd|eeeeFgRg hhHiRiTiXi[idijjkkkkkkkkooooooRp[pppppppppppxx0{:{||}}}}~'~~~BGÃă̓΃؃ڃ$=DQ]^npv}΄Մׄڄ݄  *+-.459:=>EFMNXZabefmoqr$)6;<?@KLWX[\depqvwΆՆkq~·هڇ &'()02;<?AKLTU`cjnu%29:EHMPYZacnort|}ɉʉԉՉډۉ(+17U\^`jtu|}~ÌŌ̌&'./018:CDOQYZ\]jkvyƍɍҍӍڍۍ܍ݍ ;CLT @G>C“Ĕ͔ $nu$Ԗז|ߗ  01=TZguvƘǘΘϘ֘טܘޘ"ir#$,5;AGMSY_lopvŜƜΜϜќҜߜ)-/259;>HRS[\efqrtuxy/1?@MNbc%)01JL=>$%tu AB  TV~no,-WXXZxz!!"""""")&+&[&\&''|(}(((K)M))))))))) * *1*2*Z*\*******2+5+L+M+y+{+,,-.//00"1D122{4|4k6l6W7X7m8n8*:+:);*;== ??AA2B4BjDkDdEeEGGHHzIIKKNNPP{Q|Q RReRfRRRSSUSTTUUUUVgXXXYYZZ'[([]]aaaa[b\bddeeffNhOhhhhhii7i9i&k'k~lloo!r#rPrRrr9s~uuww!w"w{{k|l|||}}0~1~ '0̄΄ˆnuBIܓĔy')::::::::7c7c VLASNIKC<L0 V >9 DpD<9<>PO*ZG88C׶|s|Cޚ<MPpf.sCPCRYvRThn8X ^)Jm2b׶|ybpdPpf.h׶|0 nhtxhDyTj]{i=n׶|`o</Gq׶| *@ =^`56CJ() @ =^`56CJ4.2.2. @ =^`56CJ4.2.2. @ =^`56CJ4.2.2. @ =^`56CJ() @ =^`56CJ() @ =^`56CJ4.2.1. @ =^`56CJ4.2. @=^`56>*CJOJQJ^Jo(() @ =^`56CJ4.2.1. @^`56>*CJOJQJ^Jo(() @=^`56>*CJOJQJ^Jo(() @ =^`56CJ4.2.1. @^`56>*CJOJQJ^Jo(() @ =^`56CJ4.2.2. @ =^`56CJ4.2.1. @=^`56>*CJOJQJ^Jo(() @^`.@^`56>*CJOJQJ^Jo(() @=^`56>*CJOJQJ^Jo(() @ =^`56CJ4.2.1. @ =^`56CJ() @=^`56>*CJOJQJ^Jo(() @=^`56>*CJOJQJ^Jo(() @ =^`56CJ() @=^`56>*CJOJQJ^Jo(() jhC/Gqi=n$Jm2bsCPxhC`o^0 nh>PO*s|CCR88V D8X9 9d<MvRybTm @^`56>*CJOJQJo(nbadzV LKU711\/t"T$[-Tm-f0 k3u; >]LD,|F/G;THMJ\JKs#L8O5fP fSkSdW/X]r^I`\a:~arbmfyjLv{v$k{L}!! y4m5 *i!n #xKbqUWonQ KvS4#YKvQRx% '@4sX~7rf@CWM=Ud---------!-"-#-$-%-&-'-(-)-7-9->-?-C-G-R-\-`-e-j-n-u-{-|------------------------. ... .%.)./.5.6.<.@.J.T.X.^.c.g.n.t.u.{...........mWnWrWxWzW}WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXX XXXX"X#X(X,X8XDXJXPXTXXX^XdXeX7crrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrsss ssss!s's.s4s5sw9!(!(bb@j !"%&'(,-.012379=>ABCFGIKLMNOPP PP$P0P6P:P<P>PBPHPJPLPRPTPVPXP`P@PdPhPjPlPnPvPzPPPPPPPPPPPPPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial;Wingdings"qhFF$P$P24d\\3QK)?IMA NEKA TAJNA(VLASNIKVLASNIKx