Pregled bibliografske jedinice broj: 166532
Pojava i širenje "invazivnog varijeteta" tropske alge Caulerpa Racemosa Jadranskim morem
Pojava i širenje "invazivnog varijeteta" tropske alge Caulerpa Racemosa Jadranskim morem // Zbornik sažetaka 8. Hrvatskog biološkog kongresa / Besendorfer, Višnja ; Kopjar, Nevenka (ur.).
Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 2003. str. 294-295 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 166532 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pojava i širenje "invazivnog varijeteta" tropske alge Caulerpa Racemosa Jadranskim morem
(Appearance and spread of the "invasive variety" of tropical algae Caulerpa Racemosa in the Adriatic sea)
Autori
Žuljević, Ante ; Antolić, Boris ; Despalatović, Marija ; Onofri, Vlado
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka 8. Hrvatskog biološkog kongresa
/ Besendorfer, Višnja ; Kopjar, Nevenka - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2003, 294-295
Skup
8. Hrvatski biološki kongres
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.09.2003. - 02.10.2003
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
pojava; širenje;
(appearance; spread;)
Sažetak
Invazivni varijetet" tropske zelene alge Caulerpa racemosa u Sredozemnom je moru zabilježen prvi puta 1991. godine u Siriji. Za područje Jadranskog mora prvi je nalaz zabilježen u jesen 2000. godine uz južnu stranu otočića Marinkovac (Pakleni otoci). Do danas još pronađena na 7 udaljenih područja: ispred grada Cavtata, tri nalza s južne strane poluotoka Pelješac (uvale Česminova, Luka i Priježba), otok Mljet (pored Sobre), otok Hvar (uvala Vela Grška) i otok Biševo (uvala Mezuporat). Nalazišta alge većinom nisu mjesta uobičajena za sidrenje te se širenje alge na veće udaljenosti vjerojatno odvija prijenosom fragmenata alge i zigota gibanjem mora (struje i valovi). Alga raste na svim tipovima morskoga dna od površine do dublje od 50 m. Gusta naselja u potpunosti i u više slojeva isprepletenih stabalaca prekrivaju dno i sesilne organizme. Maksimalo gusta naselja sadržavala su 2700 m/m2 puzajućeg kauloida s više od 26000 filoida. Godišnji vrhunac razvoja doseže u jesen, dok tijekom zime talusi značajno propadaju. U proljeće iz preostalih fragmenata započinje obnavljanje naselja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija