Pregled bibliografske jedinice broj: 166526
Troškovi oporezivanja poslovnih subjekata koji su obveznici poreza na dohodak
Troškovi oporezivanja poslovnih subjekata koji su obveznici poreza na dohodak // Financijska teorija i praksa, 28 (2004), 3; 309-324 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 166526 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Troškovi oporezivanja poslovnih subjekata koji su obveznici poreza na dohodak
(Compliance Costs of Business Taxes: Business Units that Pay Personal Income Tax)
Autori
Blažić, Helena
Izvornik
Financijska teorija i praksa (1332-3970) 28
(2004), 3;
309-324
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
troškovi poreznih obveznika; porezi poslovnih subjekata; obveznici poreza na dohodak; regresivnost; porezna efikasnost
(compliance costs; business taxes; personal income tax; regressivity; tax efficiency)
Sažetak
Rad se usredotočuje na bruto troškove svih poreza (osim carina i trošarina) poslovnih subjekata obveznika poreza na dohodak. Poslovne subjekte obveznike poreza na dohodak pitali smo o troškovima svih poreza zajedno, a tek nakon toga o njihovoj strukturi s obzirom na pojedine vrste poreza (porez na dohodak, PDV, porezi na plaće s doprinosima za socijalno osiguranje, ostali porezi). Porezno planiranje uključeno je kao sastavni dio troškova poreznih obveznika. U istra_ivanju se pokušao mjeriti psihološki trošak oporezivanja, i to samo vezano za podnošenje prijave poreza na dohodak. Nije bilo pokušaja razlikovanja redovitih i inicijalnih troškova. Ukupni godišnji troškovi oporezivanja poslovnih subjekata koji plaćaju porez na dohodak u Hrvatskoj u 2001/2002. iznose 0, 8% BDP-a. Više od tri četvrtine tih troškova snose poslovni subjekti s 0-2 posloprimca. Udio troškova poreza na dohodak tih poslovnih subjekata u relevantnim poreznim prihodima izuzetno je visok (gotovo 100% ili najmanje 65%), što je argument u korist uvođenja paušalnog poreza1. Psihološki trošak tog poreza ne čini se vrlo velikim. Udio poreza na dodanu vrijednost također je značajan (25% ili najmanje 16%), zbog čega se čini opravdanim uvođenje višeg praga izuzeća (registracijskog praga). Potvrđen je regresivni učinak troškova poreznih obveznika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- EconLit
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- JEL
- e-JEL
- EconLit