Naslov
Noviji razvoj stanovništva Hrvatske - regularno i neregularno kretanje stanovništva
(The Recent Development of Croatia's Population - Regular and Irregular Population Trends)

Autori
Lajić, Ivan

Izvornik
Migracijske i etničke teme (1333-2546) 2-3 (2004); 171- 186

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Ključne riječi: razvitak stanovništva; regularno kretanje; neregularno kretanje; prognaništvo; izbjeglištvo; prostorni razvoj
(population development; regular population trends; irregular population trends; spatial development; Croatia)

Sažetak
Noviji razvitak stanovništva Hrvatske opterećen je brojnim pojavama koje ga determiniraju neregularnim. Agresija na mladu nezavisnu Hrvatsku, kao i ostali ratovi u bližem okruženju, potakli su mehanička kretanja stanovništva koja su velikim dijelom svedena pod terminom prisilne migracije. Ratni mortalitet ranih devedesetih, te snažno izbjeglištvo i prognaništvo utjecali su na dosad najznačajniju međupopisnu depopulaciju. Osim što je depopulacija prisutna u ratom zahvaćenim regijama, njeni konačni učinci odražavaju se na globalnu depopulaciju. Regresivni razvoj više je determinirala mehanička nego biološka komponenta. U ovom se članku nabrajaju bitni modaliteti hrvatskih migracija, gdje je vidljivo da je Hrvatska istovremeno i emigracijska, ali i emigracijska zemlja. Ratovi na prostorima bivše Jugoslavije, čija je jedna od osnovnih značajki i etnički sukob, rezultirali su migracijske pravce naroda prema maticama njihovog etnikuma. Tako je u Hrvatskoj vrlo prisutan imigracijski smjer Hrvata izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, dok je prema tim zemljama usmjerena emigracija, najčešće ruralnih Srba. Osim ovih migracijskih smjerova, većinsko hrvatsko, ali i ostalo stanovništvo Hrvatske, izabire Zapadnu Europu kao odredište i nastavak tradicionalnih migracijskih smjerova. U toj populaciji sve je značajnija kategorija migranata koju svrstavamo u &laquo ; ; odljev mozgova&raquo ; ; . Godine 2001. proveden je Popis stanovništva koji se metodološki razlikuje od prethodnih popisa. Problem različite metodologije naročito se osjeća u zemlji koja ima veliki broj izbjeglica, te ekonomske emigracija za koju se ne može u potpunosti reči da pripada u kategoriju iseljenog stanovništva. Tako je u Hrvatskoj ovim popisom ustanovljen broj od 4.437.460 stanovnika što je za 7, 25 % manje nego 1991. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA