Naslov
Sadašnja saznanja o epidemiologiji i etiologiji akutnog pankreatitisa
(Acute pancreatitis etiology and epidemiology : today knowledge)

Autori
Štimac, Davor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
10. godišnji sastanak Hrvatskog gastroenterološkog društva : zbornik radova / Rotkvić, Ivo - Zagreb, 2004

Skup
Godišnji sastanak Hrvatskog gastroenterološkog društva (10 ; 2004)

Mjesto i datum
Bizovačke Toplice, Hrvatska, 04.11.2004. - 06.11.2004

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
akutni pankreatitis; etiologija; terapija
(acute pancreatitis; etiology; therapy)

Sažetak
Iako je akutni pankreatitis razmjerno učestala bolest relativno je malo epidemioloških studija koje su na značajnom broju bolesnika pratile incidenciju bolesti. Procjena incidencije akutnog pankreatitisa uglavnom je temeljena na retrospektivnim analizama hospitalnih prijema pod navedenom dijagnozom, bez preciznih kriterija za potvrdu dijagnoze. U posljednjih 50 godina publicirano je tek dvadesetak radova u kojima su na uzorku većem od 100 pacijenata praćene epidemiološke odlike akutnog pankreatitisa. Incidencija akutog pankreatitisa kreće se od 5 do 80/100 000, no u najvećem broju europskih studija kreće se u znatno užem rasponu između 20 i 30/100 000, a u tim okvirima je i incidencija koju smo dobili analizom u našoj regiji.Većina studija pokazuje da incidencija posljednjih dekada pokazuje tendenciju blagog porasta. Otprilike 80% ataka akutnog pankreatitisa je blage forme, dok preostalih 20% predstavljaju bolesnici s teškim oblicima upale gušterače. Ukupni mortalitet iznosi oko 5%, a mortalitet u teškim nekrotizirajućim oblicima bolesti prelazi 25%. Akutni pankreatitis češći je u muškaraca nego u žena, a taj se odnos mijenja jedino u starijim dobnim skupinama. Najčešće etiologije bolesti su bilijarna i alkoholna, prva je učestalija u žena i starijih, dok je druga češća u muškaraca. Iako je bilijarna etiologija češća u većini zemalja, pa tako i kod nas, prisutne su velike regionalne razlike pa se u nekim zemljama (Mađarska, Francuska, Finska, Japan) češće javlje alkoholni pankreatitis. Povećana konzumacija alkohola smatra se jednim od uzroka porasta incidencije bolesti, dok mortalitet u posljednjih desetak godina pada prvenstveno zahvaljujući boljim dijagnostičkim testovima koji do dovode do pravovremenog postavljanja dijagnoze, kao i endoskopskim terapeutskim zahvatima kao što je ERCP. Obzirom da bilijarni i alkoholni pankreatitis prestavljaju etiološki oko 80% oboljelih, preostalih 20%predstavljaju ostale etiologije kao hiperlipidemija, hiperkalcemija, post-ERCP, infekcije, traume, tumori gušterače, lijekovi, anatomske anomalije gušterače i brojna druga stanja, a naravno i dio bolesnika s pankreatitisom nejasne etiologije. Sve više govori se i o utjecaju čimbenika okoliša te genetskih faktora na razvoj bolesti, a pokazalo se i da debljina postaje jedan od značajnih faktora koji utječe ne samo na pojavu bolesti, već i njen teži klinički tijek s većim brojem komplikacija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA