Pregled bibliografske jedinice broj: 165850
Fitocenološke karakteristike bukovih šuma u Samoborskom gorju
Fitocenološke karakteristike bukovih šuma u Samoborskom gorju // Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva, CXXVII (2003), 11-12; 531-544 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 165850 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fitocenološke karakteristike bukovih šuma u Samoborskom gorju
(Phytocoenological characteristics of beech forests in Samoborsko gorje)
Autori
Vukelić, Joso ; Baričević, Dario ; Drvenkar Dražen
Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) CXXVII
(2003), 11-12;
531-544
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
sinekološko-vegetacijska istraživanja; bukove šume; Samoborsko gorje; neutrofilne šume; acidofilne šume; bazofilne šume; varijante
(synecological-vegetational research; beech forests; Samoborsko Gorje; neutrophylic forests; acidophilic forests; basophilic forests; variants)
Sažetak
Bukove su šume najrasprostranjenije šume Samoborskoga gorja. Najveće površine zauzimaju neutrofilne šume, a na ograničenim, manjim površinama među njima su uklopljene acidofilne i bazofilne. Fitocenološka istraživanja pokazala su postojanje četiriju značajnih bukovih zajednica: ilirske brdske bukove šume s mrtvom koprivom (Lamio orvalae-Fagetum sylvaticae), bukove šume s crnim grabom (Ostryo-Fagetum sylvaticae), bukove šume s bekicom (Luzulo-Fagetum sylvaticae) i bukove šume s rebračom (Blechno-Fagetum sylvaticae). Prisutnost ilirskih vrsta (Lamium orvala, Primula vulgaris, Aremonia agrimonoides, Ruscus hypoglossum) potvrđuje pripadnost asocijacija Lamio orvalae-Fagetum sylvaticae i Ostryo-Fagetum sylvaticae svezi Aremonio-Fagion, dok su asocijacije Luzulo-Fagetum sylvaticae i Blechno-Fagetum sylvaticae tipične srednjoeuropske i pripadaju svezi Luzulo-Fagion. U zajednici ilirske bukove šume mogu se razlikovati tipična i nešto termofilnija varijanta. Termofilnija varijanta dolazi na prisojnim strminama i plićem tlu, a tipična u vlažnijim i hladnijim uvjetima. Općenito zajednica odstupa od svoga tipičnoga flornoga sastava u središnjem dinarskom dijelu Hrvatske. Zanimljivo je da na istraživanome području nije uočena i zabilježena bukova šuma s volujskim okom (Hacquetio-Fagetum Košir 1962), koji ju je 1979. godine Košir detaljno istražio na Gorjancima - susjednom području Samoborskoga gorja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Biological Abstracts
- CAB abstracts
- Forestry abstracts
- Agricola
- Geobase
- Pascal