Naslov
Intrapulmonalni hematom - rijetka komplikacija fibrinolitičke terapije
(Intrapulmonary haematoma - a rare complication of fibrinolytic treatment)

Autori
Hauser, Goran ; Jakljević, Tomislav ; Tomulić, Vjekoslav ; Radić, Ana ; Zaputović, Luka ; Diklić, Željka ; Nikšić, Milan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Skup
3. hrvatski internistički kongres

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 07.10.2004. - 10.10.2004

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
akutni infarkt miokarda; fibrinolitička terapija; komplikacije; hematom
(acute myocardial infarction; fibrinolytic treatment; complications; haematoma)

Sažetak
UVOD: fibrinolitičkom terapijom još uvijek zbrinjavamo većinu bolesnika sa akutnim infarktom miokarda sa ST elevacijom (STEMI). Svakom davanju fibrinolitika prethodi detaljna anamneza o rizičnim čimbenicima, prema utvrđenom protokolu, kako bi se rizik od nuspojava terapije smanjio na minimum PRIKAZ SLUČAJA: 76 godišnji bolesnik je zbog nastupa grudna boli, s prethodnom anamnezom insuficijencije aortalne valvule i KOPB, zaprimljen u Koronarnu jedinicu KBC Rijeka pod dijagnozom akutnog infarkta miokarda bez ST elevacije (NSTEMI). Drugog dana boravka dolazi do ponovnog nastupa grudne boli uz elektrokardiografski vidljivu ishemičnu leziju u inferoposteriornom području lijeve klijetke te novi porast biokemijskih markera. Postavljena je dijagnoza akutnog STEMI. Bolesnik je zadovoljio kriterije za fibrinolitičku terapiju, nije bilo kontraidikacija te je provedena terapija streptokinazom prema protokolu Klinike na što je došlo do vjerojatne reperfuzije miokarda. 24 sata po primjeni lijeka dolazi do pojave hemoptize, a slijedeći dan i obilnih hemoptoa praćenih padom krvnog tlaka i vrijednosti hemoglobina s početnih, u trenutku prijema 122 g/l na 87g/l, uz razvoj prijetećeg šoka. Bolesniku je obustavljena dotadašnja antikoagulantna i antiagregacijska terapija te je provedena nadoknada volumena i krvnih derivata na što je nakog četiri dana došlo do poboljšanja općeg stanja. Daljnjom obradom isključen je malignitet i tuberkuloza pluća. ZAKLJUČAK: Ovaj nam slučaj pokazuje da anamnestički podaci o eventualnim kontraindikacijama nisu garancija izbjegavanja potencijano po život ugrožavajućih komplikacija fibrinolitičke terapije. Primarna perkutana koronarna intervencija zauzima mjesto fibrinolitičke terapije u zbrinjavanju STEMI zbog boljih rezultata, širih indikacija te manjeg broja komplikacija. Nameće se potreba prihvaćanja standarda ECS, AHA/ACC u zbrinjavanju STEMI.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA