Pregled bibliografske jedinice broj: 163606
Jesu li za našu privrženost partnerima važne naše osobine ličnosti?
Jesu li za našu privrženost partnerima važne naše osobine ličnosti? // XIV. Dani psihologije u Zadru
Zadar: Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2004. (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 163606 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jesu li za našu privrženost partnerima važne naše osobine ličnosti?
(How important are our personality characteristics for our attachment to romantic partners?)
Autori
Kamenov, Željka ; Jelić, Margareta ; Marušić, Iris
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
XIV. Dani psihologije u Zadru
/ - Zadar : Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2004
Skup
XIV. Dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 26.05.2004. - 29.05.2004
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
privrženost; bliski odnosi; osobine ličnosti; petofaktorski model
(adult attachment; close relationships; personality characteristics; Big-Five)
Sažetak
Teorija privrženosti (Bowlby, 1969) polazi od pretpostavke da oblik privrženosti koji dijete razvije u odnosu sa svojim primarnim odgajateljem (najčešće majkom) predstavlja unutarnji « radni model» koji određuje njegove emocionalne veze tijekom čitavog života. Kako je u istraživanjima pokazano da je stil privrženosti neke osobe određen njenim rezultatom na dvije dimenzije: anksioznosti (strah od odbijanja i napuštanja) i izbjegavanju (neugoda zbog bliskosti i ovisnosti o drugima), cilj ovog istraživanja bio je ispitati u kakvom su odnosu privrženost partnerima u adolescentskoj dobi i temeljne osobine ličnosti. Na uzorku od 352 zagrebačka studenta oba spola i različitih studijskih usmjerenja primijenjen je modificirani Brennanov Inventar iskustava u bliskim vezama (Kamenov i Jelić, 2003) i NEO-PI-R (Costa i McCrae, 1992). Rezultati su potvrdili pretpostavljenu ortogonalnost ovih dviju dimenzija u podlozi privrženosti (r=.08), a dobivena je i njihova diskriminativna povezanost s temeljnim dimenzijama ličnosti. Prema našim očekivanjima, anksioznost u odnosima prema ljubavnim partnerima visoko je pozitivno povezana s neuroticizmom (r=.56), dok je izbjegavanje bliskosti značajno, ali ne visoko, negativno povezano s otvorenošću za nova iskustva (r=-.23), ekstraverzijom (r=-.17) i ugodnošću (r=-.15). Kako su na dimenziji anksioznosti dobivene značajne spolne razlike (djevojke iskazuju veću anksioznost u ljubavnim odnosima), regresijskom je analizom za svaki spol posebno provjeren obrazac prediktivnosti osobina ličnosti za privrženost partnerima. I dok je neuroticizam ostao jedini značajan prediktor za objašnjenje ankzioznosti mladića u ljubavnim vezama (beta=.59), za objašnjenje anksioznosti djevojaka se, uz neuroticizam (beta=.68), pokazala značajnom i ugodnost, ali u negativnom smjeru (beta=-.18). Osobine ličnosti na osnovi kojih se može predvidjeti izbjegavanje bliskosti s partnerima iste su za oba spola, i to su otvorenost za iskustvo (beta=-.23) i ugodnost (beta=-.18), obje u negativnom smjeru. Rezultati su razmotreni pod vidom sukladnosti i razlika teorijskih okvira koji proizlaze iz psihologije ličnosti, odnosno teorija socijalnog razvoja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za društvena istraživanja , Zagreb,
Filozofski fakultet, Zagreb