Pregled bibliografske jedinice broj: 163500
Prilog poznavanju geneze i svojstava tla ritskog područja sjeveroistočne Baranje
Prilog poznavanju geneze i svojstava tla ritskog područja sjeveroistočne Baranje // Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva, 5-6 (2004), 223-232 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 163500 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prilog poznavanju geneze i svojstava tla ritskog područja sjeveroistočne Baranje
(An insight into genesis and properties of soil in the riparian region of north-eastern Baranja)
Autori
Pernar, Nikola ; Vukelić, Joso ; Bakšić, Darko ; Baričević, Dario
Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) 5-6
(2004);
223-232
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
ritske šume Baranje; fluvisol; humofluvisol; pedofiziografske značajke
(Baranja riparian forests; fluvisol; humofluvisol; pedophysiographic features)
Sažetak
Pedološka i vegetacijska istraživanja ritskih šuma sjeveroistočne Baranje provedna su tijekom ljeta 2002. godine. Na 12 lokacija definiranih mikroreljefno i floristički otvoren je po jedan pedološki profil gdje su provedena morfološka istraživanja i uzorkovanje tla za fizičkokemijske analize. Na istraživanom području ustanovljeno je ukupno šest šumskih zajednica: rakitov šibljak (Salicetum purpureae Wend.-Zel. 1952), šuma bademaste vrbe (Salicetum triandrae Malc. 1929), šuma bijele vrbe s broćikom (Galio-Salicetum albae Rauš 1973), šuma bijele vrbe i crne topole (Salici albae-Populetum nigrae Tx. 1931), šuma bijele i crne topole (Populetum nigro-albae Slavn. 1952) i šuma veza i poljskog jasena (Fraxino-Ulmetum laevis Slav. 1952). Karakteristično obilježje tla u ovom području je izrazita teksturna stratigrafija. Osim aluvijacije, kao geološkog i pedogenetskog procesa, karakteristika ovdašnjih šumskih ekosustava je visoka organska produkcija, što se mjestimice značajno manifestira u humizaciji pedosfere. Utvrdili smo da je dominantan tip tla fluvisol, redovito karbonatni, a znatno su manje zastupljeni euglej i humofluvisol. Sva ova tri tipa tla međusobno se razlikuju s ekološkoproizvodnog aspekta. Važno je istaknuti da su ekološkoproizvodne razlike unutar tipa tla u nekim slučajevima znatno veće nego li između tipova, što je usko povezano sa značajkama vodnog režima i s teksturom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Cab abstracts
- Forestry abstracts
- Agricola
- Geobase