Naslov
Operacionalizacije emocionalne inteligencije: neki podaci o Testu analize emocije i Upitniku emocionalne kompetentnosti
(Operationalization of emotional intellingence: data on Test of analysis of emotions and Emotional competence questionnaire)

Autori
Maslić Seršić, Darja ; Vranić, Andrea ; Tonković, Mirjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
XVI. Dani Ramira Bujasa / Bratko, Denis ; Kolesarić, Vladimir ; Maslić Seršić, Darja - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2003

Skup
XVI. Dani Ramira Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.12.2003. - 13.12.2003

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
emocionalna inteligencija; Test analize emocija; Upitnik emocionalne kompetentnosti
(Emotional intelligence; Test of analysis of emotions; Emotional competence questionnaire)

Sažetak
Rijetko je koji psihološki konstrukt privukao toliku pažnju javnosti poput emocionalne inteligencije. Od početka 90-ih godina, kada su je Peter Salovey i John D. Mayer uveli u psihološku literaturu, pa sve do danas, emocionalna inteligencija inspirira raspravu i pretpostavke, ali izmiče objektivnom mjerenju. Tek posljednjih nekoliko godina bilježimo teorijski elaborirane i metodološki utemeljene pokušaje mjerenja pretpostavljenih aspekata emocionalne inteligencije, a pritom ih možemo podijeliti u dvije relativno homogene skupine. U prvu spadaju instrumenti koji nastoje izmjeriti prvenstveno točnost percepcije, razumijevanja i izražavanja emocija kod sebe i drugih osoba. Oni odražavaju shvaćanje emocionalne inteligencije kao seta sposobnosti. Najpoznatiji predstavnici ovakvog shvaćanja emocionalne inteligencije su Mayer i Salovey (vidi npr. Mayer i Salovey, 1997 ; Mayer i sur., 2000 ; 2001). U drugu spadaju različiti upitnici i inventari koji mjere različita ponašanja. Oni su proizašli iz shvaćanja emocionalne inteligencije kao seta nekognitivnih kapaciteta, kompetencija i vještina, čiji su najpoznatiji predstavnici Bar-On i Goleman (vidi npr. Bar-On, 1997 i Goleman, 1997). Iako ova dva pristupa u teorijskoj elaboraciji, pa tako i operacionalizaciji emocionalne inteligencije razlikuju i na sličan način opisuju i drugi autori (vidi npr. Davies i sur., 1998 ; Kulenović, 2000. ; Schutte i sur., 1998 ; Takšić, 1998 ; ) u najnovijim radovima pristupi mjerenju emocionalne inteligencije sve više integriraju ova dva pristupa. Tako u istraživanju objavljenom ove godine, Salovey i sur., emocionalnu inteligenciju mjere kao « set sposobnosti i osobina ličnosti» . Zanimljivo je da većina dosad objavljenih i validiranih instrumenata za procjenu emocionalne inteligencije kao temeljni podatak uzima samoprocjene ispitanika na skalama različitog tipa. Dakle, iako emocionalnu inteligenciju shvaćaju kao set sposobnosti, autori je najčešće mjere na temelju samoprocjena ispitanika. Kulenović i sur. (2000) navode kako je « s obzirom na teorijsku utemeljenost, kvalitetu izvedbe i stupanj empirijske provjerenosti» opravdano izdvojiti 4 pokušaja operacionalizacije emocionalne inteligencije. Među njima je Upitnik emocionalne kompetentnosti, uradaka domaćeg autora Vladimira takšića iz 1998. godine. S druge strane, jedina dva poznata nam testa razvijena na temelju konceptualizacije emocionalne inteligencije kao sposobnosti, a izrađena kao testovi učinka su Multifactor Emotional Test (MEIS) o kojem izvještavaju Mayer i sur. (2000) i Test analize emocija (TAE), Alije Kulenovića o kojem sa svojim suradnicima izvještava također 2000. godine. Samo spomenimo na kraju kako bez obzira na teorijsku elaboraciju i načine mjerenja svi autori pretpostavljaju kako bi uvođenje konstrukta emocionalne inteligencije trebao obogatiti znanost ne samo još jednim novim pojmom, već obogatiti razumijevanje i predviđanje ljudskog ponašanja. Stoga bi mjere emocionalne inteligencije trebale imati samostalan doprinos u objašnjenju ponašanja, neovisan o dosad poznatim konstruktima. Pritom su posebno zanimljive pretpostavke o potencijalu emocionalne inteligencije u objašnjavanju dijela varijance radnog i školskog uspjeha koji ne objašnjavaju poznati konstrukti poput inteligencije i osobina ličnosti. Ova dva instrumenta za procjenu emocionalne inteligencije domaćih autora, Kulenovićev Test analize emocija (TAE) i Takšićev Upitnik emocionalne kompetentnosti (UEK) primijenili smo u dva navrata na studentima psihologije. Prikupili smo neke podatke o njihovim metrijskim karakteristikama kao i podatke o povezanosti ovih mjera emocionalne inteligencije sa srodnim, poznatim psihološkim konstruktima i mjerama uspješnosti studiranja. Iako se radi o prigodnom i selekcioniranom uzorku koji zbog sužene varijance rezultata u korelacijskim istraživanjima kakvo je i naše, povećava vjerojatnost dobivanja negativnih rezultata s jedne strane, a s druge smanjuje mogućnost generalizacije dobivenih nalaza na populaciju, smatrali smo vrijednim izvijestiti vas o njima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA