Pregled bibliografske jedinice broj: 163237
Prirodno i mehaničko kretanje stanovništva priobalnih, kanalskih i pučinskih otoka Jadranskog mora
Prirodno i mehaničko kretanje stanovništva priobalnih, kanalskih i pučinskih otoka Jadranskog mora // 3. hrvatski geografski kongres / Toskić, Aleksandar (ur.).
Zagreb: Hrvatsko geografsko društvo, 2005. str. 335-345 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 163237 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prirodno i mehaničko kretanje stanovništva priobalnih, kanalskih i pučinskih otoka Jadranskog mora
(Natural increase and migrations of the population of offshore, channel and remote islands in the Adriatic sea)
Autori
Klempić, Sanja ; Lajić, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
3. hrvatski geografski kongres
/ Toskić, Aleksandar - Zagreb : Hrvatsko geografsko društvo, 2005, 335-345
Skup
III. hrvatski geografski kongres
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 24.09.2003. - 27.09.2003
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
otoci; prirodno kretanje; denatalitet; migracijski saldo
(islands; natural change of population; declining birth-rate; net migration)
Sažetak
U radu se razmatra utjecaj prirodnog i mehaničkog kretanja na ukupno kretanje stanovništva naznačenih podskupina jadranskih otoka u razdoblju od 1981. do 2001. godine. Iz analize je vidljivo da stanovništvo jadranskih otoka globalno depopulira. Demografski procesi povoljniji su na bližim, a nepovoljniji na udaljenijim otocima. Bez obzira na dvojbe uspoređivanja rezultata posljednjih popisa stanovništva, sigurno je da priobalni otoci pokazuju dinamiku rasta broja stanovnika, dok kanalski, a naročito pučinski otoci proživljavaju depopulaciju. Prirodno kretanje govori da je na svim otočnim skupinama prisutan denatalitet koji pojačava intenzitet ovisno o udaljenosti otočne skupine od priobalja. Negativne promjene više se odražavaju u strmijem padu nataliteta nego na porastu mortaliteta koji tek neznatno raste posljednjih dvadesetak godina. Naime, u vrijeme gotovo egzodusa otočnog stanovništva brojnih otočnih skupina 1970-ih godina on je dostigao razinu visokog mortaliteta koja je i danas obilježje bioreprodukcije stanovništva glavnih otočnih skupina. Tu je naročito dojmljiv visoki mortalitet pučinskih otoka. Vjerodostojnost konstrukcije migracijskog salda stavili smo u ozbiljnu kušnju jer se u ukupnom broju stanovništva najnovijeg popisa stanovništva otočnih naselja pojavljuju kategorije koje tek uvjetno možemo nazvati otočnim, međutim, određeno stanovništvo koje sezonski boravi na otocima ima ustavno pravo opredijeliti se za otočnu destinaciju kao mjesto stalnog boravka, i to zamagljuje pravu demografsku sliku po kojoj bi otoci u tome svijetlu predstavljali jedno od najatraktivnijih imigracijskih područja Hrvatske.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
