Naslov
Karaševski Hrvati u prošlosti i danas
(Carashevian Croats in the Past and Nowadays)

Autori
Manea-Grgin, Castilia

Izvornik
Hrvatska revija (1330-2493) 4 (2004), 2; 98-105

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
karaševski Hrvati; Rumunjska; Banat; povijest; kulturna baština; iseljeništvo
(Carashevian Croats; Romania; Banat; history; cultural heritage; emigration)

Sažetak
Utvrda, distrikt i naselje Karaševo imali su od 14. do 18. stoljeća relativno važnu ulogu u povijesti današnjega rumunjskog Banata, dok su ostala karaševska naselja, nastala uglavnom u 16.-17. stoljeću, najvjerojatnije utemeljili sami stnovnici Karaševa. Prvi pouzdani podaci o precima današnjih karaševskih Hrvata su iz sredine 16. stoljeća, a ne iz prve polovice 17. stoljeća, kao što se dosada mislilo. To znači da su se oni doselili na to područje najkasnije u prvoj polovici 16. stoljeća, zasada s nepoznatog područja. Čini se da prve prave veze Karaševaca s Hrvatskom datiraju iz 30-ih godina 20. stoljeća. Danas postoje dvije organizacije rumunjskih Hrvata, a obje imaju sjedište na karaševskom području. Rumunjski zakoni osiguravaju ravnopravnost pripadnika manjina s većinskim rumunjskim narodom, pa tako i Hrvata. Prema statistikama, zadnjih godina karaševska mjesta idu nabolje u materijalnom smislu. Veze karaševskih i ostalih rumunjskih Hrvata s matičnom zemljom održavaju se u velikoj mjeri preko Hrvatske matice iseljenika te Katoličke crkve. Hrvatska država je dala i rumunjskim Hrvatima mogućnost dobivanja domovnice, no iseljavanje Hrvata iz Rumunjske nije česta pojava, čak ni u Hrvatsku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA