Naslov
Koncepcija marketinga u turizmu na seljačkim gospodarstvima
(Marketing concept in farm tourism)

Autori
Križman, Danijela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.07

Godina
1998

Stranica
229

Mentor
Bratko, Stjepan

Ključne riječi
koncepcija marketinga; turizam; selektivni oblici turizma; turizam na seljačkim gospodarstvima
(marketing concept; tourism; selective forms of tourism; farm tourism)

Sažetak
Problem koji se istražuje u ovom magistarskom radu jeste mogućnost primjene i izrade koncepcije marketinga u turizmu na seljačkim gospodarstvima. Uzmu li se u obzir činjenice da marketing i turizam na seljačkim gospodarstvima predstavljaju pojave modernog doba, koje se k tome brzo razvijaju pa stoga iziskuju dinamičan pristup pri istraživanju i objavljivanju rezultata, te da je praksa iz područja turizma na seljačkim gospodarstvima, iako nedovoljno, bogatija od teoretskih spoznaja, istraživani se problem može smatrati prilično izazovnim i aktualnim. To tim više ukoliko se zna da je društveno-gospodarska situacija u ruralnim prostorima Hrvatske (oko 90% teritorija) nepovoljna, da u Hrvatskoj postoje uvjeti za razvoj turizma na seljačkim gospodarstvima, te da razvoj ove vrste turizma može rezultirati brojnim pozitivnim učincima za gospodarstvo, društvo i okoliš tih prostora. Autor je u radu istražio mogućnost primjene koncepcije marketinga u turizmu na seljačkim gospodarstvima i izradio koncepciju marketinga za turizam na seljačkim gospodarstvima. Pored toga, istražio je turizam na seljačkim gospodarstvima kao pojavu, utvrdio moguće učinke razvoja turizma na seljačkim gospodarstvima, istražio nužnost razvoja turizma na seljačkim gospodarstvima u Hrvatskoj, te na primjeru Istarske županije prikazao koncepciju marketinga u turizmu na seljačkim gospodarstvima. S tim u skladu, izvršio je i analizu: a) čimbenika koji utječu na turizam kao pojavu, funkcija turizma i suvremenih tendencija koje se javljaju u razvoju turizma, b) turizma kao tržišne pojave i mogućnosti primjene marketinga, c) iskustava europskih zemalja u razvoju turizma na seljačkim gospodarstvima, d) poljoprivrednog stanovništva i društveno-gospodarske situacije u ruralnim prostorima Hrvatske i Istarske županije. Naime, povećano blagostanje stanovništva u obliku sve većeg dohotka, urbanizacija, motorizacija i povećanje slobodnog vremena pojedinca omogućili su, a osobni stresovi, kao cijena kojom se plaća napredak, nametnuli da se turizam eksplozivno razvije od 50-tih godina na ovamo. Iako je masovni turizam još uvijek dominantna tržišna forma turizma, zbog njegovih nedostataka (kao što su strukturalna nerazvijenost, sezonalnost i prostorna ograničenost), zatim sve veće konkurencije na turističkom tržištu te zahtjevnije turističke potražnje, on je 90-tih godina počeo ustupati mjesto novim vrstama i oblicima turizma, jednim imenom nazvanim - selektivni turizam. Turizam na seljačkim gospodarstvima kao jedan od selektivnih oblika turizma razvio se, s jedne strane, kao težnja razvijenih, osobito europskih, zemalja da primarno zaustave procese depopulacije i deagrarizacije u svojim ruralnim područjima, i, s druge strane, kao sve veća potreba suvremenog čovjeka za selektivnim oblicima turizma, s obzirom na prednosti koje oni pružaju u odnosu na one masovne. Sastoji se u pružanju usluga smještaja i prehrane turistima te organizaciji određenih aktivnosti povezanih s odmorom i rekreacijom turista u okviru seljačkog gospodarstva koje je nadležno zakonodavno tijelo proglasilo prema važećim zakonskim odredbama turističkim seljačkim gospodarstvom (domaćinstvom). Smatra se da bi razvoj turizma na seljačkim gospodarstvima u Hrvatskoj doprinjeo repozicioniranju hrvatskog turizma na međunarodnom turističkom tržištu i zaustavljanju trendova deagrarizacije i depopulacije u njenom ruralnom dijelu. Sve to pod uvjetom da se njegov razvoj temelji na počelima održivog razvoja i marketinškom konceptu, budući da on, identifikacijom i shvaćanjem potreba kupaca (turista), stvara rješenja koja kupcima (turistima) isporučuju zadovoljenje, proizvođačima (turističkim seljačkim gospodarstvima, lokalnim poduzetnicima i obrtnicima) profite, a ulagačima (lokalnoj zajednici i drugima) korist. Autor je kod izrade magistarskog rada koristio primarne i sekundarne izvore podataka (više od 100 njih, što stranih, što domaćih autora), koji tretiraju problematiku iz sadržaja istraživanja, te izvršio interno (desk) i eksterno (field) istraživanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA