Pregled bibliografske jedinice broj: 16181
Ratna razaranja i ugrožavanje vode na krškom području Hrvatske: III. Studija višegodišnjih rezultata analize polikloriranih bifenila u ribama priobalnog područja Zadra, Vranskog jezera, Bilica kod Šibenika i Komolca u rijeci Dubrovačkoj s obzirom na zagađenja zemljišta trafostanica na ovim područjima
Ratna razaranja i ugrožavanje vode na krškom području Hrvatske: III. Studija višegodišnjih rezultata analize polikloriranih bifenila u ribama priobalnog područja Zadra, Vranskog jezera, Bilica kod Šibenika i Komolca u rijeci Dubrovačkoj s obzirom na zagađenja zemljišta trafostanica na ovim područjima // Hrvatska vodoprivreda, 7 (1998), 75; 55-63 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 16181 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ratna razaranja i ugrožavanje vode na krškom području Hrvatske: III. Studija višegodišnjih rezultata analize polikloriranih bifenila u ribama priobalnog područja Zadra, Vranskog jezera, Bilica kod Šibenika i Komolca u rijeci Dubrovačkoj s obzirom na zagađenja zemljišta trafostanica na ovim područjima
(War damage and jeopardized water in karst region of Croatia, III Research of prewar and postwar PCB levels in fish from the Zadar, Šibenik and Dubrovnik coastal areas encompassed by warfare during 1991/95)
Autori
Picer, Mladen ; Picer, Nevenka
Izvornik
Hrvatska vodoprivreda (1330-321X) 7
(1998), 75;
55-63
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Jadransko more; klorirani ugljikovodici; PCB; razine i trendovi; ribe; ratne štete; krš
(Adriatic Sea; chlorinated hydrocarbons; PCB; levels and trends; fish; war damage; karst)
Sažetak
Na osnovi dobivenih rezultata analize polikloriranih bifenila i DDT u sedimentima, mekušcima i ribama istraživanih priobalnih područja, mogu se donijeti određeni zaključci i preporuke. Vransko jezero Rezultati analiza uzoraka sedimenata i riba na visoko stabilne klorirane ugljikovodike ne ukazuju na neku značajniju razinu ovih zagađivala. Sveobuhvatnije analize istraživanih uzoraka ECD fingerprintom pokazale su da ovaj akvatički ekosustav spada u red nisko opterećenih praktički čistih područja. Šibensko područje Na cjelokupnom istraživanom šibenskom području nisu opažene neke zabrinjavajuće razine istraživanih zagađivala koje bi ukazivale na eventualni prodor PCB iz TS -Bilice. Nešto više razine PCB na postaji E4 opažane su i prije ratnih zbivanja. U uskom priobalnom području najbliže Bilicama (uvale Mikulandra i Vrulje) u sedimentima smo samo u jednom uzorku našli vrlo visoku razinu PCB. Interesantno je da na blizoj poziciji tog uzorka sedimenta (Mikulandra - postaja 3) u sva tri uzorka glavoča nađene su također relativno visoke razine PCB. PREPORUKA - Osim redovnog praćenja razina zagađenosti ovog područja visokomolekularnim kloriranim ugljikovodicima, preporučuje se dodatno istražiti područje uvale Mikulandre radi eventualne uže lokacije izvora PCB. Dubrovačko područje Na dubrovačkom području su istražene dvije lokacije koje se bitno razlikuju. Uzorci sakupljeni na lokaciji Petke ne pokazuje povišene razine istraživanih zagađivala. Sedimenti iz postaja u Ombli na pozicijama koje su najbliže trafostanici (rezervat i ušće potoka Slavijana) također ne ukazuju na značajnije razine PCB i drugih organohalogenih spojeva. Međutim, ribe na više postaja, mekušci i sedimenti na području marine, pokazuju relativno visoke razine PCB. Kako na toj užoj lokaciji nije bilo istraživanja ovih zagađivala prije rata, ne može se zaključiti da li ove povišene razine imaju kakve veze s ratnim događanjima. U svakom slučaju količine PCB koje su eventualno prodrle u okoliš trafo stanice, za sada direktnim putem nisu doprle do akvatorija Rijeke Dubrovačke jer bi se u sedimentima sakupljenih u blizini pozicije trafostanice opazile povišene razine ovih spojeva. PREPORUKA - Slično kao i u slučaju uvale Mikulandre, trebalo bi nastaviti praćenje razina PCB u uzorcima s područja dubrovačke marine radi pronalaženja eventualnog izvorišta PCB i njegovog uklanjanja. Naime, ta se marina nalazi u neposrednoj blizini dragocjenog rezervata biljnog i životinjskog svijeta estuarnog područja Rijeke Dubrovačke. Zadarsko područje Uzorke dagnji i sedimenata s područja Zadra (dvije postaje) uz suradnike ZIMO-a 1997. godine, analizirali su i suradnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Zagreb od 1988. do 1997.godine. Velika promjenjljivost omjera razina PCB i DDT ukazuje na analitičke poteškoće laboratorija koji vrši te analize. Prema tome su prikazane razine istraživanih zagađivala veoma upitne u sedimentima, a još i više u dagnjama. Opaženo snižavanje razina PCB u posljednjih nekoliko godina je najvjerojatnije posljedica nesigurnosti analize, a ne odraz pravog stanja stvari. Uzorci sedimenata, dagnji i riba zadarskog područja koje je analizirao ZIMO, IRB, od svih istraživanih područja pokazivali su najviše razine PCB pa i DDT. Neki uzorci riba imali su razine PCB koje su se rijetko nalazile u dosadašnjim istraživanjima opterećenja Jadrana pa i Mediterana ovim spojevima. Trendovi razina kloriranih ugljikovodika u bentoskim i epibentoskim ribama obalnog područja Jadrana kao i u ugroženom području dobiveni na tenelju podataka Zavoda za istraživanja mora i okoliša, bitno se mijenjaju uvrštavanjem podataka razina PCB uzoraka sakupljenih 1997. godine. Naime, dok se i nadalje opaža smanjenje razina DDT, razine PCB statistički vrlo značajno rastu. Statistička analiza je nedvojbeno dokazala da su razine PCB značajno najviše u zadarskom prostoru u usporedbi s ostalim istraživanim područjima. Unutar zadarskog područja statistički značajno najviše razine opažene su na lokalitetu zadarske marine, odnosno u potoku Vruljici neposredno prije utoka u more. Opažena je i jedna visoka vrijednost PCB u uzorku sedimenta na području Brodanova, ali drugi uzorak koji je bliži ušću potoka Ričine (kojim bi se eventualno mogli transportirati PCB s pozicije raketirane trafostanice), nije pokazivao značajnije opterećenje ovim spojevima. Uz pretpostavku čak i značajnog konzumiranja riba od strane t. zv. kritične populacije (ribari i članovi njihovih porodica), za sada ne postoji neposredna opasnost od posljedica konzumacija riba s uskog priobalnog pojasa Zadra. Međutim, značajnija konzumacija riba ulovljenih s pozicija marine i s potoka Vruljice, ne bi se mogla preporučiti. PREPORUKA - Razumljivo je da izrazito poviše razine PCB na zadarskom području zahtjevaju odgovor gdje je izvorište ili izvorišta ovih zagađivala? Ovaj odgovor zahtjevaju zapravo dvije lokacije. Prva, možda manje značajna, je lokacija Brodanova. Da li je izrazito visoka razina PCB u jednom uzorku sedimenta samo slučajnost ili na tome lokalitetu ipak postoji neko značajnije izvorište PCB? Tim više, jer uzorci dagnji i riba su također imali povišene razine PCB. Drugi lokalitet je mnogo važniji, a to je marina i potok Vruljica, gdje su opažene izrazito visoke razine PCB u praktički svim analiziranim uzorcima. Na toj poziciji nema dileme da li postoji izvor ili više izvorišta zagađenja polikloriranim bifenilima. Da li je to zagađeno zemljište polikloriranim bifenilima na području TS 110/35 kV -Zadar- gdje su ratnim djelovanjem oštećene 24 kondenzatorske baterije u kojima su se nalazili poliklorirani bifenili? To pitanje zahtjeva siguran odgovor. Značajnije izvorište PCB na području Zadra sigurno postoji, ovim istraživanjima smo ga donekle locirali, potrebna je njegova još preciznija i sigurnija lokacija.U svakom slučaju PROBLEM NE SMIJEMO ZANEMARITI, VEĆ PRECIZNO LOCIRATI I ZAPOČETI RJEŠAVATI.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija