Pregled bibliografske jedinice broj: 161404
»Podlagajuchiega naçina urime doscasto« u slovnici Tome Babića "Prima grammaticae institutio"
»Podlagajuchiega naçina urime doscasto« u slovnici Tome Babića "Prima grammaticae institutio" // Zbornik o Tomi Babiću / Jembrih, Alojz (ur.).
Šibenik : Zagreb: Gradska knjižnica Juraj Šižgorić Šibenik ; Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2002. str. 133-164
CROSBI ID: 161404 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
»Podlagajuchiega naçina urime doscasto« u slovnici Tome Babića "Prima grammaticae institutio"
(“Podlagajuchiega naçina urime doscasto” in Toma Babić’s grammar "Prima grammaticae institutio")
Autori
Marotti, Bojan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Zbornik o Tomi Babiću
Urednik/ci
Jembrih, Alojz
Izdavač
Gradska knjižnica Juraj Šižgorić Šibenik ; Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Šibenik : Zagreb
Godina
2002
Raspon stranica
133-164
ISBN
953-6163-68-3
Ključne riječi
Toma Babić ; futur ; futur egzaktni ; hrvatski književni jezik
(Toma Babić ; future ; futurum exactum ; Croatian literary language)
Sažetak
Posrijedi je jedan od Babićevih prijevoda (uz »sastaugliajuchiega naçina urime doscasto« i »slagajuchiega naçina urime doscasto«) za ono što se danas nazivlje futurom II. ili futurom egzaktnim, i to prema latinskim nazivcima "modus subiunctivus seu coniunctivus" te "tempus futurum". U prilogu se razmatra mjesto futura II. u sklopu Babićeva opisa glagolnoga sustava latinskoga jezika, a posebice način na koji Babić to latinsko vrijeme prevodi na hrvatski jezik (npr. "amavero" »uzgliubim« i »uzbudem gliubiti«). Pri tome se navode pojedini primjeri iz obaju izdanja Babićeve slovnice "Prima grammaticae institutio" (1712. i 1745.). Osobita se pozornost posvećuje – kako to zove Maretić – »svezi« svršenoga prezenta glagola biti i neodređenoga oblika kojega drugoga glagola (tj. "budem ljubiti"), te se upozorava kako na njezinu dobru potvrđenost u starijih hrvatskih pisaca, tako i na njezinu današnju proširenost po Dalmaciji, dakako na razgovornoj razini. Razmatra se međutim i njezina sudbina u novijim slovnicama, kao i razlozi njezina izostanka iz sudobnoga književnoga jezika. Na kraju se pokušava odrediti njezina porabna vrijednost, posebice u odnosu prema drugim vremenima kojima se u nas može prevesti latinski futur II.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
Napomena
Znatno proširena inačica predavanja koje je održano na skupu o Tomi Babiću.
POVEZANOST RADA
