Naslov
Počeci newtonizma u Europi i u Hrvatskoj
(The Beginnings of Newtonianism in Europe and Croatia)

Autori
Kutleša, Stipe

Izvornik
Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (0350-2791) XXIX (2003), 1-2 (57-58); 57-73

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
prednewtonovske paradigme; aristotelizam; kartezijanizam; newtonizam; Europa; Hrvatska
(pre-newtonian paradigmas; aristotelism; cartesianism; Europe; Croatia)

Sažetak
U radu se ukratko ocrtavaju filozofska i znanstvena shvaćanja krajem 17. i u 18. stoljeću. Iznose se glavna obilježja tada dominantnih filozofijskih i znanstvenih orijentacija , tj. peripatetičke filozofije prirode i Descartesove filozofije te se prati kako je u pojedinim dijelovima Europe i u Hrvatskoj došlo do usvajanja novih filozofskih i znanstvenih pristupa, tj. kako kartezijanizam zamjenjuje peripatetičku filozofiju, a kasnije newtonizam prevladava nad oba ta pristupa. Posebna se pozornost posvećuje prihvaćanju i širenju newtonizma, i to u Newtonovoj domovini Engleskoj još za njegova životai, posebno, u prvoj polovici 18. stoljeća, a zatim u Škotskoj, u kojoj je Newtonova filozofija prihvaćena već u prvom desetljeću 18. stoljeća. Širenje newtonizma izvan Britanije zahvatilo je najprije i najintenzivnije Nizozemsku, nešto kasnije i Francusku, a postupno i ostale dijelove Europe. U nekim dijelovima Europe newtonizam nije bio prihvaćen sve do druge polovice 18. st. Ukazuje se i na doprinos hrvatskih profesora promicanju novih ideja bilo da su oni djelovali izvan Hrvatske ili su se vraćali u Hrvatsku. Newtonizam i boškovićanizam dolaze u Hrvatsku s nešto zakašnjenja iz Azstrije, Ugarske, Italije, Slovačke preko hrvatskih i stranih profesora i pisaca sveučilišnih udžbenika. Zapravo jedini domaći newtonovac sredinom 18. st. koji djeluje samo u Hrvatskoj jest Kazimir Bedeković

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA