аЯрЁБс>ўџ ACўџџџ@џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅС5@ №П0иCbjbjЯ2Я2 H­X­XГџџџџџџˆppppppp„Ј Ј Ј Ј Д „рЖм м м м м З З З ;======$–RшЈa9pЗ З З З З appм м лšЗ Ђpм pм ;З ;Fуppум а @ы“ZТЈ Y$у,А0ру} у„„pppppу,З З З З З З З aa„„$ Ј ‡„„Ј Fabijani:Novi javni zahodi u Dubrovniku Tekst:Ljiljana `epi Stara gradska luka Dubrovnika i danas je za turiste koji dolaze s morske strane jedan od glavnih pristupa staroj gradskoj jezgri preko Velikih vratiju (nekadaanjih vratiju Ribarnice). Ta urbanisti ki otvorena akoljka koja se~e od Tvrave S. Ivana preko zgrade Velikog arsenala , austro-ugarske Kapetanije ( nastale na mjestu Malog arsenala) te kule Sv. Dominika do Revelina a zatvorena je lukobranom  Kaae do danas nije bila adekvatno valorizirana i u urbanisti kom je smislu bila zapuatena. Prvi projekt nove zgrade javnih zahoda u luci iza Kapetanije nastao je izmeu 1989-1991.Nakon dulje pauze 1997.g. arh. Fabijani po inje s izradom danas realiziranog projekta i njime stvara nove visoke standarde za budue intervencije u tom prostoru. Na~alost,iako je prilikom otvaranja u srpnju 2002.g Fabijanieva intervencija posvjedo ila da i takva namjena, koja je esto povezana uz vrlo neugodne kako vizuelne tako i olfaktivne dojmove, mo~e postati i estetski do~ivljaj, ve danas je zbog neadekvatnog odr~avanja zgrada degradirana. Kao integralni dio rada na projektu on je Gradu Dubrovniku prijedlo~io i projekt rekonstrukcije stare gradske luke kojim bi se gradske zidine oslobodile svih nakupina nastalih tijekom stoljea omoguivai neometanu aetnicu s njihove vanjske strane. Respekt prema kontinuitetu U Dubrovniku, gradu ljudske mjere, jedinstvenog stila, u toj  suzdr~anoj i uravnote~enoj urbanisti koj cjelini (C. Fiskovi) koja se obnavljala i popunjavala tijekom vremena, u kontinuiranom slijedu kao najnovija intervencija pojavljuju se zgrada novih javnih zahoda.. I kao ato su tijekom stoljea dubrova ki graditelji obuhvaali unutar gradskih zidina u skladnu cjelinu obrambene, stambene, vjerske, dr~avne, lu ke i raznorazne javne namjene tako i Fabijani svojim specifi nim itanjem dubrova kog konteksta uklapa svoj  zid javnih wc-a u skladnu sliku sa zgradom Lu ke kapetanije, gradskim ziem iz konca 14.stoljea, Velikim vratima iz 1381, kulom Sv. Dominika iz 1381.,ostvarujui na taj na in svoje motto iskazanim u intervjuu Orisu  graditi i dokazivati sebe na  oprezu spram proalih vremena i  stvarati novo ato ne e demantirati afirmativne zasade proalosti. Zid kao metafora za arhitekturu Dugu i usku zgradu (1,7ox12,48m), dubrova kih javnih zahoda Fabijani interpretira kao zid skoro debljine starih gradskih bedema. Nasuprot kamenom, grubom ziu gradskih zidina iz 14.stoljea on stvara novu likovnu senzaciju  zida glatke pjeskarene dolitne obloge , nalik izbruaenom dragulju. Ne samo obradom kamena nego i blagim ukoaenjem tog  zida kontrastira nasuprotnoj vertikali bedema. Po njemu  zid postaje namjera ,  zid te~i debljinom svojih slojeva koji se otvaraju stvarnoj mogunosti novog oblikovnog tretmana .  Zid , naslonjen na zgradu Kapetanije, Fabijani, poput kipara ,  modelira izvana i iznutra  obavijajui odreeno prebivaliate oblika  (Focillon). Zid je iznutra je izdubljen da primi funkcionalni sadr~aj zahoda( ~enski i muaki dio; sa po dvije kabine u ~enskom dijelu sa u avcima, te umivaonicima u zidnim niaama, te u muakom dijelu sa jednom kabinom sa u avcem i dva pisoara i umivaonikom takoer u zidnim niaama ), dok prema vani rastvaranje slojeva kamene obloge stvara skoro egipatski ugoaj pilona nekog hrama.Tu se o itava  skrivena ali estetski razraena te~nja za monumentalnoau u malim volumenima koju C. Fiskovi ita u  raa lanjenim oblicima predromani kih crkava .  , ZtvŽТ№6V˜šœ–ЬЮіјКМњќŽ#*ю0њ0F7Z7–;Ј;A2AиCј№јшјшршишјшрјдЩјРјРдИРјЖјдјдјдјдјUhљCьB*phџhљCь5mHsHhРG“hљCьmHsHhљCьhuaomHsHhГhMmHsHhРG“mHsHhГ PmHsHhљCьmHsH"RT~€` b ’”–ЬЮіјИКМќў *,Œ#Ž#†-Š-њњњњњњђ№№ю№№№№№№ю№№№№№№№№№№$a$gdГhM$a$иC§U slijedu one dubrova ke maksime  Obliti privatorum publica curate (zaboravite na privatne i brinite se za javne poslove) Fabijani oblikovno osmialjava i prostor javne upotrebe. U dubrova koj tradiciji od vodovoda Onofrija dela Cave iz 1438 i njegove Velike i Male esme te ranije goti ke esme u Kne~evom dvoru on u niaama koje tvore kameni slojevi smjeata  esme za pitku vodu i pranje ruku i osvje~enje nakon hodanja po jari dubrova kog sunca . Isturena kosina  zida uz Lu ku Kapetaniju poziva na aetnju uz gradske bedeme uz eventualno zadr~avanje u novom objektu a njegov oatri, kubisti ki ocrtani brid kao isje ak nekog poligonalnog bastiona ubla~en je skulpturalnim udubljenjem-dosjetkom, koja poziva na mnoge asocijacije (za sjedenje?), opet specifi na Fabijanieva interpretacija ornamentalnih kamenih ukrasa na zgradama dubrova ke jezgre , na javnim esamama... Kamen  U kamenom gradu raditi s kamenom  bio je sljedei Fabijaniev mottto , i to ne s bilo kojim kamenom. Izvana je golotinja mase (Focillon) obu ena u slojeve autohtonog pjeskarenog dalmatinskog dolita, kamena kojim je poplo an Stradun, a koji i ovdje poplo uje dio poda koji pripada zgradi dok u unutraanjosti visoko polirani Angola Black obla i podove i zidove. Tako prirodni materijal svojom obradom prestaje biti prirodan, postaje podatan i mekan, on stvara svoj vlastiti oblik. Nastaje rascijep izmeu skoro prirodnog kamena starih bedema i kamena Arhitekture, kamena Fabijanievog  zida .  Materijal se odijeljuje od kaosa , stje e epidermu, stvara si prostor, prihvaa svjetlo, i dolazi do preobra~aja . Dogodila se transformacija, kamen svojom obradom stvara svoj specifi ni prostor. Interieur Nasuprot vanjskoj jari i bljeatavilu unutraanjost posjeduje hladni sjaj Angola Black mramora i elemenata u nehrajuem eliku., skoro orijentalni utisak.. Po prvotnom nacrtu svi su elementi ( u avci, umivaonici i pisoari) trebali biti izraeni takoer u kamenu ali su zbog atednje nabavljeni u nehrajuem eliku. I ostali su elementi, kao vrata tretirani high-tech, u najskupljim materijalima sa namjerom da prvi eventualni dojam nekog turista prije ulaska u sam Grad bude dojam ulaska u jednu elitnu , visoko civiliziranu sredinu. Svjetlo Kao kod svih Fabijanievih projekata rasvjeta kako unutarnja a tako i vanjska ini sastavni dio projekta (dizajna).On  gradi prostor svjetlom, efektima svjetlosti i sjene , on suptilnom manipulacijom svjetlosnih kontrasta, suvereno baratajui svjetlosnim intenzitetima i vrijednostima, danju i nou, modelira graevne volumene. Volumeni u svojim razli itim stanjima i nisu isti, ovise o svjetlu koje ih oblikuje, isti e ispup enja i udubljenja.A sama svjetlost ovisi i o materiji koja ju prima ,po kojoj klizi razlijevajui se ili vrsto na njoj po iva. To je najviae vidljivo u prolazu iza zidina kada nou podna rasvjeta isti e razliku izmeu obrade zidova bedema i  zida javnih zahoda. Zaklju ak Visoko postavljene ciljeve koje je sebi postavio pri po etku projektiranja novih javnih zahoda u Dubrovniku Fabijani je uspio dosei, smjestivai se svojim  zidom u kontinuitet dubrova kog graenja a svojim specifi nim itanjem dubrova kog konteksta ostvarivai suvremenu verziju reprezentativnog ulaska u Grad.. Š-ш0ъ0ь0ю0њ0ќ0р3т3š6œ6>7@7B7D7F7Z7\7^7Ž;’;”;–;Ј;Њ;:><>AAA§§§§ћ§§§§§§§§§§ћ§§§§§§ћ§§§§§§AA2A4AЌCЎCВCДCЖCИCКCМCОCРCТCФCЦCШCЪCЬCЮCаCвCдCжCиC§ћ§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§А‚. АЦA!А"А# $ %Аœ8@ёџ8 Normal_HmH sH tH B`B Heading 1$@&5\mHsHDA@ђџЁD Default Paragraph FontVi@ѓџГV  Table Normal :V і4ж4ж laі (k@єџС(No List ГHџџџџ)*?@01IJKfg{|мноўџ     Ц Ч ŠŒ;<=>DEЗИfghijtuvŽ‘’›œфхSTUV`až ЁЂЃЄЅІЇЈЉЊЋЌ­ЎЏАБВЕ˜0˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€0€€˜0€€˜0€€˜0€€ˆ˜0€€ €˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€ˆ˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€иCŠ-AиC"#иC№8№@ёџџџ€€€ї№’№№0№( № №№B №S №ПЫџ ?№(*?@MN01no–›œЂЄЇЈ:;LNIKfg{|мо§       Ц Ч ŠŒ;>DFЗИfjtvuvŽ’›œфхSV`aЕ(*>@/1HKegz|ло§ Ž    Х Ч ‰Š:>CEЖИejsv’šœухRV_aœЕЕ–›ЕџџLjerka BiondicLjerka BiondicLjerka BiondicLjerka BiondicLjerka BiondicLjerka BiondicLjerka BiondicLjerka BiondicLjerka BiondicYour User NameхГhMГ PuaoРG“љCь?IVВЕџ@€––8[L––4 Ч Гpppp*џџUnknownџџџџџџџџџџџџG‡z €џTimes New Roman5€Symbol3& ‡z €џArial"ёˆ№аh7ѓgFњ2lІvФќЗ 0ќЗ 0щ№ЅРДД€r4dІІ3ƒ№ппH(№џ?фџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџРG“џџ#Fabijani:Novi zahodi u DubrovbnikuLjerka BiondicYour User Nameўџр…ŸђљOhЋ‘+'Гй0˜˜Шдьј ,8 T ` lx€ˆщ§%FabijaniФ‡:Novi zahodi u Dubrovbniku abiLjerka Biondic jerjerNormalBYour User Name 118Microsoft Word 10.0@˜Ч$?@‚ˆюП7Т@ЌWWТќЗўџеЭеœ.“—+,љЎ0  hp|„Œ” œЄЌД М эщ§AF0 ІA %FabijaniФ‡:Novi zahodi u Dubrovbniku Title  !"#$ўџџџ&'()*+,-./ўџџџ1234567ўџџџ9:;<=>?ўџџџ§џџџBўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РF€-ЃZТD€1Tableџџџџџџџџ%WordDocumentџџџџџџџџHSummaryInformation(џџџџ0DocumentSummaryInformation8џџџџџџџџџџџџ8CompObjџџџџџџџџџџџџjџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вq